- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
OTP INVEST Objavljeno: 29.07.2016
Tržište kapitala - Jugoistočna Europa
Podijeli sadržaj: | ||||
Iako su zemlje koje se nalaze u regiji Jugoistočne Europe nekada bile republike u sastavu bivše Jugoslavije, razlike u ekonomskoj razvijenosti su postojale i tada. Nakon 25 godina razvoja tih zemalja kao samostalnih država te razlike su ostale, a neke su se čak i povećale. Slovenija je nekada bila najrazvijenija republika u Jugoslaviji, a nastavila je i dalje svoj razvoj kao samostalna država. Srbija i Bosna i Hercegovina ne uspijevaju uhvatiti priključak.
Slovenija
Slovenija ima pozitivne stope rasta BDP-a već nekoliko godina uzastopno i može se reći da se nalazi na putu povratka stopama rasta ekonomije kao u godinama prije globalne ekonomske krize 2008.-2009.
Rast BDP-a u 2015. godini je bio 2,5% p.a., a prognoza za 2016. je rast od 1,9%. Kao članica Europske unije i eurozone od 2007. kada je uvela euro, Slovenija se uspijeva nametnuti kao jedna od uspješnijih novih članica. Program Europske središnje banke (ECB) daje pozitivne rezultate i u slovenskom slučaju na način da su prinosi na 10-godišnje državne obveznice (uslijed otkupa sa strane ECB-a) pali na 1,42% što znači da se Slovenija može zaduživati vrlo
jeftino. Javni dug Slovenije iznosi 63% BDP-a i dosta je porastao proteklih godina zbog potrebe saniranja domaćih banaka.
Izvoz i dalje raste i Slovenija u ovom trenutku ima trgovinski suficit što samo po sebi govori o snazi domaće industrije. Slovenske tvrtke jako dobro koriste činjenicu da je Slovenija zemljopisno blizu zemalja koje imaju veliko domaće tržište (Italija, Francuska, Njemačka) i uspijevaju prodavati svoje proizvode i usluge na ovim tržištima. Bankarski sektor se lagano oporavlja i banke ponovo posluju s dobiti. Nezaposlenost je niskih 12,0%, a inflacija iznosi -0,4% što je jako nisko, ali je tako i u cijeloj eurozoni. Slovenija je itekako svjesna činjenice da mora pokušati diverzificirati svoja izvozna tržišta i na druge regije van Europske unije (kao što je npr. Rusija), ali zbog sankcija Rusiji njene tvrtke imaju određene poteškoće zbog pada rublje.
Srbija
Srbija je nakon dugo vremena uspjela pokrenuti proces pristupa Europskoj uniji. U procesu pretpristupnih pregovora s EU Srbija očekuje u narednim danima otvaranje pregovora o prvom poglavlju (poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava). U Srbiji su svjesni da će taj proces pregovora biti dugotrajan i bolan, ali alternative nema. Kao i mnoge druge zemlje u njenom okruženju i Srbija će u tom procesu proći kroz mnoge dramatične promjene na putu da postane ravnopravna članica EU. Novi izbori su održani krajem travnja bez velikih iznenađenja i vladajuća stranka premijera Vučića (SNS) će i dalje biti najjača stranka u srpskom parlamentu. Srbija je i dalje pod monitoringom MMF-a gdje se u zamjenu za jeftine kredite traže konkretni reformski zahvati u javnoj upravi, što podrazumijeva, među ostalim, i smanjenje glomaznog javnog sektora.
Zadnjih nekoliko godina Srbija uspijeva povećati izvoz što je jedna od svjetlijih točaka u gospodarstvu. To je jedan od razloga zašto se lagano povećava ekonomska aktivnost. Dok je u 2015. rast BDP-a bio 0,8%, za 2016. godinu su predviđanja optimističnija i prognoza je 1,8%. Srbija ima umjereno veliki javni dug u odnosu na BDP ako usporedimo s prosjekom u Europskoj uniji, ali s obzirom na stupanj ekonomskog razvoja javni dug bi trebao biti manji.
Nezaposlenost je još uvijek jako visoka (18,5%) što utječe na slab rast osobne potrošnje. Inflacija je nešto viša nego u okruženju, ali je dosta pala zbog velikog pada cijene nafte u proteklom periodu. Srbija pokušava što bolje iskoristiti pretpristupne europske fondove za modernizaciju zastarjele infrastrukture.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je formalno u veljači ove godine podnijela zahtjev za članstvo u EU. Neke procjene govore o tome da bi članstvo u EU bilo moguće do 2025. godine, ali s obzirom na sporost političkih procesa u BiH ne treba isključiti niti lošije scenarije. Većini političkih elita zapravo i ne odgovara članstvo u jednoj takvoj asocijaciji s jasnim pravilima i transparentnošću tako da su blokade tog procesa moguće na svakom dijelu puta prema EU. U Bosni i Hercegovini je svako ekonomsko pitanje istovremeno i političko pitanje, a rezultat takvog ponašanja je činjenica da je BiH još u velikoj mjeri nefunkcionalna u ekonomskom smislu i krajnje komplicirana u političkom smislu zbog velikog broja razina vlasti što usporava proces donošenja političkih odluka i negativno utječe na ekonomiju.
Isto tako Bosna i Hercegovina je poligon djelovanja raznih regionalnih sila (Rusija, Turska) a to dodatno komplicira, već ionako kompliciranu, političku situaciju. S obzirom na složene političke procese i na činjenicu da nema jake ekonomije bez političke stabilnosti i u ovom slučaju ekonomija je talac politike i može se razvijati samo u mjeri koliko joj to politika dopusti.
BDP lagano raste u proteklom periodu, mada je nezaposlenost još uvijek izrazito visoka. Inflacija je niska, a veliki problem za BiH je visoki deficit tekućeg računa platne bilance od 5,6% BDP-a.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Slovenija
Slovenija ima pozitivne stope rasta BDP-a već nekoliko godina uzastopno i može se reći da se nalazi na putu povratka stopama rasta ekonomije kao u godinama prije globalne ekonomske krize 2008.-2009.
Rast BDP-a u 2015. godini je bio 2,5% p.a., a prognoza za 2016. je rast od 1,9%. Kao članica Europske unije i eurozone od 2007. kada je uvela euro, Slovenija se uspijeva nametnuti kao jedna od uspješnijih novih članica. Program Europske središnje banke (ECB) daje pozitivne rezultate i u slovenskom slučaju na način da su prinosi na 10-godišnje državne obveznice (uslijed otkupa sa strane ECB-a) pali na 1,42% što znači da se Slovenija može zaduživati vrlo
jeftino. Javni dug Slovenije iznosi 63% BDP-a i dosta je porastao proteklih godina zbog potrebe saniranja domaćih banaka.
Izvoz i dalje raste i Slovenija u ovom trenutku ima trgovinski suficit što samo po sebi govori o snazi domaće industrije. Slovenske tvrtke jako dobro koriste činjenicu da je Slovenija zemljopisno blizu zemalja koje imaju veliko domaće tržište (Italija, Francuska, Njemačka) i uspijevaju prodavati svoje proizvode i usluge na ovim tržištima. Bankarski sektor se lagano oporavlja i banke ponovo posluju s dobiti. Nezaposlenost je niskih 12,0%, a inflacija iznosi -0,4% što je jako nisko, ali je tako i u cijeloj eurozoni. Slovenija je itekako svjesna činjenice da mora pokušati diverzificirati svoja izvozna tržišta i na druge regije van Europske unije (kao što je npr. Rusija), ali zbog sankcija Rusiji njene tvrtke imaju određene poteškoće zbog pada rublje.
Srbija
Srbija je nakon dugo vremena uspjela pokrenuti proces pristupa Europskoj uniji. U procesu pretpristupnih pregovora s EU Srbija očekuje u narednim danima otvaranje pregovora o prvom poglavlju (poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava). U Srbiji su svjesni da će taj proces pregovora biti dugotrajan i bolan, ali alternative nema. Kao i mnoge druge zemlje u njenom okruženju i Srbija će u tom procesu proći kroz mnoge dramatične promjene na putu da postane ravnopravna članica EU. Novi izbori su održani krajem travnja bez velikih iznenađenja i vladajuća stranka premijera Vučića (SNS) će i dalje biti najjača stranka u srpskom parlamentu. Srbija je i dalje pod monitoringom MMF-a gdje se u zamjenu za jeftine kredite traže konkretni reformski zahvati u javnoj upravi, što podrazumijeva, među ostalim, i smanjenje glomaznog javnog sektora.
Zadnjih nekoliko godina Srbija uspijeva povećati izvoz što je jedna od svjetlijih točaka u gospodarstvu. To je jedan od razloga zašto se lagano povećava ekonomska aktivnost. Dok je u 2015. rast BDP-a bio 0,8%, za 2016. godinu su predviđanja optimističnija i prognoza je 1,8%. Srbija ima umjereno veliki javni dug u odnosu na BDP ako usporedimo s prosjekom u Europskoj uniji, ali s obzirom na stupanj ekonomskog razvoja javni dug bi trebao biti manji.
Nezaposlenost je još uvijek jako visoka (18,5%) što utječe na slab rast osobne potrošnje. Inflacija je nešto viša nego u okruženju, ali je dosta pala zbog velikog pada cijene nafte u proteklom periodu. Srbija pokušava što bolje iskoristiti pretpristupne europske fondove za modernizaciju zastarjele infrastrukture.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je formalno u veljači ove godine podnijela zahtjev za članstvo u EU. Neke procjene govore o tome da bi članstvo u EU bilo moguće do 2025. godine, ali s obzirom na sporost političkih procesa u BiH ne treba isključiti niti lošije scenarije. Većini političkih elita zapravo i ne odgovara članstvo u jednoj takvoj asocijaciji s jasnim pravilima i transparentnošću tako da su blokade tog procesa moguće na svakom dijelu puta prema EU. U Bosni i Hercegovini je svako ekonomsko pitanje istovremeno i političko pitanje, a rezultat takvog ponašanja je činjenica da je BiH još u velikoj mjeri nefunkcionalna u ekonomskom smislu i krajnje komplicirana u političkom smislu zbog velikog broja razina vlasti što usporava proces donošenja političkih odluka i negativno utječe na ekonomiju.
Isto tako Bosna i Hercegovina je poligon djelovanja raznih regionalnih sila (Rusija, Turska) a to dodatno komplicira, već ionako kompliciranu, političku situaciju. S obzirom na složene političke procese i na činjenicu da nema jake ekonomije bez političke stabilnosti i u ovom slučaju ekonomija je talac politike i može se razvijati samo u mjeri koliko joj to politika dopusti.
BDP lagano raste u proteklom periodu, mada je nezaposlenost još uvijek izrazito visoka. Inflacija je niska, a veliki problem za BiH je visoki deficit tekućeg računa platne bilance od 5,6% BDP-a.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto