NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

PLATINUM INVEST Objavljeno: 20.07.2015
Platinum Invest analiza: Tko je prava žrtva, Njemačka ili Grčka?

Platinum Invest analiza: Tko je prava žrtva, Njemačka ili Grčka?

Zašto je teško oprostiti dug?
Kažu da oprost liječi, ali čini se da nije tako kad se radi o novcu. Grčki kreditori čvrsto drže svoje pozicije - nema oprosta duga. Zahtjevi prema Grčkoj za ostanak u eurozoni mogu se usporediti s onima iz Versailleskog ugovora iz 1919. godine. Kao što se moglo očekivati euroskeptici su dočekali svoj trenutak da podignu glas. Prema mišljenju New York Times-ovog Paula Krugmana „zahtjev EMU prelazi granicu oštroga i prerasta u osvetu, uništenje samostalnosti, bez nade u oporavak." U međuvremenu britanski Daily Telegraph tvrdi: „Grčku se tretira kao okupiranu zemlju". Za Financial Times, Wolfgang Münchau u svojim tvrdnjama iznosi: „Grčki kreditori uništili su ideju eurozone, narušavanjem monetarne unije koja je bila put prema demokratskoj političkoj uniji." Među svim tim kritikama možemo se složiti u jednom - stroge mjere štednje uz visoki fiskalni multiplikator kontraproduktivne su za obje strane - kao što je objašnjeno u članku Austerity Is (Still) wrong policy. Iako kada se radi o oprostu duga, Krugmanu i ostalima možda je promakao ključni podatak. Sada kad službeni sektor drži većinu Grčkih državnih obveznica, oprost duga jednak je bankrotu prema svim poreznim obveznicima eurozone. Najveći porezni obveznik eurozone jest Njemačka, konkretnije Njemačka domaćinstva. Kroz svih 16 godina monetarne unije možemo vidjeti da njemačka domaćinstva bilježe manji rast prihoda nego domaćinstva u Grčkoj. Imajući to na umu. U posljednjih 10 godina monetarne unije, nominalne plaće u Grčkoj porasle su zapanjujućih 120% dok su plaće u Njemačkoj rasle manje od 20%. Čak i nakon krize koja u Grčkoj još traje, i koja je smanjila prihode 25%, Grčka je i dalje ispred Njemačke kada se radi o nominalnom rastu prihoda i potrošnje. Iz tih jednostavnih razloga, teško je danas očekivati od Njemačkih kućanstava da oproste dug Grčkoj. Njemačka je u pravu kada odbija potpuni oprost duga Grčkoj jer su Njemačka kućanstva bila još veći gubitnik od Grčkih kroz eru monetarne unije. Zašto Angela Merkel jednostavno ne izađe pred javnost i iznese činjenice? Odgovor je šesnaestogodišnja stagnacija prihoda kućanstava koja proizlazi iz strukturne neuravnoteženosti njemačke ekonomije.

Strukturna neuravnoteženost Njemačke
Kada je Njemačka pristala dijeliti zajedničku valutu s ostalim europskim zemljama došlo je do velikih strukturnih neravnoteža u ekonomiji. Njemačko tržište rada doživljava reformu početkom 2000.-ih kojoj je navodni razlog rast produktivnosti. Rast produktivnosti završio je u Njemačkoj isto kao i u Francuskoj koja nije provela reforme, iz čega se može zaključiti da reforme nisu imale nikakav utjecaj na produktivnost. Ustvari reforme su utjecale na smanjenje plaća. To je dovelo do smanjenja domaće potražnje. Rast konkurentnosti stvorio je simetrični rast kod strane potražnje za domaćim proizvodima. Prije eura takva izvozna strategija nije bila moguća jer bi slobodni tečaj njemačke marke aprecirao dovoljno da zatvori mogućnost arbitraže i umanji učinke izvozne konkurentnosti. Takva prilagodba tečaja više nije moguća s obzirom na zajedničku valutu. Njemačka i Francuska bile su izjednačene kada se radi o temeljnom rastu produktivnosti, ali Francuska je dozvolila da plaće prate trend rasta produktivnosti, a Njemačka ne. To je dovelo do njemačke ovisnosti o izvozu i uzrokovalo strukturnu neuravnoteženost. U vrijeme velike recesije neto izvoz iznosio je dvije trećine u ukupnom padu. Razlog je što plaće i domaća potražnja nisu pratili rast produktivnosti s ukupnim njemačkim nacionalnim dohotkom te prihodima u Grčkoj. Njemačka kućanstva bila su jedna od najvećih gubitnika u Europi.

Njemački izvoznici bili su pobjednici, no hoće li nastaviti?
Ako su Njemačka kućanstva bila najveći gubitnici tada su njemački izvoznici bili među najvećim dobitnicima. Bruto izvoz povećao se za 165% od 1999. do 2014. godine što je predstavilo blagodat za privatne izvoznike i javne izvozno orijentirane tvrtke. Najbolje su prošli oni koji imaju BMW ili BASF dionice u zajedničkoj valuti jer su ostvarili povrat od 450% na dionicu BMW-a te 800% na dionicu BASF-a. Međutim ne očekuje se kako će nastaviti ovakav učinak njemačkih izvoznika. Uviđajući kako je u opasnosti zbog prevelike ovisnosti o izvozu, Njemačka polako restrukturira svoju ekonomiju i to povećanjem mirovina te uvođenjem minimalne industrijske plaće. U ovom naglom preokretu ukupan rast 2013. godine činila je domaća potražnja dok iznos nije imao nikakav doprinos.

Investicijske implikacije

Petnaestogodišnja stagnacija domaće potražnje u Njemačkoj konačno završava. S obzirom na razmjere povijesne stagnacije za korekcije strukturne neuravnoteženosti biti će potreban snažan poticaj domaće potražnje. Sporiji preokret vjerojatan je zbog kulturnih, političkih i ekonomskih sila koje će ograničiti trend prilagodbe. Bez obzira na sve investitori bi se trebali fokusirati na domaću potrošnju, a ne na njemački izvoz kao do sada. Širi sektor na koji treba obratiti pažnju je njemački sektor usluga - mediji, turizam, zabava i maloprodaja. Iako je navedeni sektor i zadnjih godina bilježi pozitivan trend postoji prostor za značajno povećanje. Također težnja prema sektoru nekretnina, uključujući kompanije u sektoru. Njemački nekretninski fondovi su također opcija s obzirom na to da su neki znatno izloženiji prema stambenim nekretninama. Cijene njemačkih nekretnina napokon kreću prema gore nakon dva desetljeća pada. Investitori koji nisu skloni kupnji pojedinih dionica ili ulaganju u pojedine sektore pitaju se: što s DAX indeksom? Odgovor je također velika izloženost europskom dioničkom portfelju, ali to nema nikakve veze s izgledima njemačke ekonomije. Kao što je ranije objašnjeno u Picking Countries The Right Way: Part 2 top-down pristup je pogrešan pri odabiru dioničkih tržišta u Europi. Razlog tomu je što industrijski sektori utječu neodređeno na domaće dioničko tržište. Trenutno je DAX indeks relativno izložen tržištu energije i financijskom tržištu.

Izloženost Platinum fondova njemačkim dionicama
Dionički fond Platinum Blue Chip izravno je izložen njemačkim dionicama s ukupno osam njemačkih dionica, koje sudjeluju s udjelom od 29% portfelja sredinom srpnja ove godine. Značajna izravna izloženost fonda prema njemačkim dionicama zastupljena je u okviru TOP 5 ulaganja fonda u dvije njemačke dionice: na drugom mjestu BASF SE s udjelom do 6,50% portfelja i na trećem mjestu Siemens AG s udjelom 6% portfelja. Dionice Henkel AG s udjelom do 4% portfelja i Bayer AG s udjelom do 3,50% portfelja ulaze u TOP 10 ulaganja fonda.

Dionice BASF SE i Bayer AG su od početka godine porasle 20%. Dionica Siemens AG je porasla 13% od početka godine do sredina ožujka, da bi sredinom srpnja, bila na razini s početka godine. Dionica Henkel AG je od početka godine porasla za 13%.

Izvor: Analitičari, Platinum Invest
Ključne riječi:
Grčka ~ analiza ~ Njemačka ~ dug ~ Platinum

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
27.03.2024
-0,67%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €