- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
ZB INVEST Objavljeno: 12.08.2015
Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2015.
Podijeli sadržaj: | ||||
Grčki parlament usvojio mjere tražene od strane kreditora, Ruska središnja banka snizila ključne kamatne stope
Izražena volatilnost na financijskim tržištima nastavila se i tijekom srpnja, uglavnom pod utjecajem nastavka pregovora Grčke s kreditorima. Nakon referenduma održanog početkom mjeseca na kojem su građani glasovi protiv mjera štednje, grčki premijer Tsipras je ipak sredinom mjeseca pristao na zahtjeve kreditora. Potom je grčki parlament usvojio mjere tražene od strane kreditora, u cilju otvaranja razgovora o novom paketu pomoći teškom 86 milijardi eura koji ima za cilj zadržati Grčku u eurozoni. Iako je ovim dogovorom djelomično ublažena volatilnost i neizvjesnost na financijskim tržištima, stav je većine tržišnih sudionika kako se radi o privremenom rješenju kojim problem grčkog duga nije ni približno riješen, uzimajući u obzir neodrživu razinu zaduženosti od 177% BDP-a. Tome u prilog idu i izjave iz MMF-a kako Grčkoj neće odobriti nove zajmove dok ne dokaže da ih je sposobna otplatiti.
Dvodnevno zasjedanje FOMC-a u srpnju te umjereni rast BDP-a u drugom tromjesečju (2,3% u odnosu na očekivanih 2,6%) ojačali su nagađanja da bi podizanje referentnih kamatnih stopa moglo uslijediti i prije kraja ove godine. Pored solidnih ostvarenja na tržištu rada u SAD-u te dobrih rezultata iz sektora nekretnina, članovi FOMC-a su upozorili na razinu inflacije koja je još uvijek ispod ciljane razine od 2%.
Unatoč hitnim mjerama države, kineske dionice nastavile su pad u srpnju, te zabilježile najsnažniju mjesečnu korekciju (-15,0%) u posljednjih 6 godina. Objava podatka o rastu BDP-a od 7,0% u drugom kvartalu bila je iznad očekivanja tržišta, no to nije ublažilo zabrinutost oko usporavanja rasta gospodarstva, već je potaknulo pitanje vjerodostojnosti statističkih podataka.
Ruska središnja banka snizila je ključne kamatne stope za 0,5 postotna boda na 11,0%, što je peto smanjivanje u ovoj godini. Napori središnje banke umjereni su ka poticanju gospodarstva kroz smanjivanje troška zaduženosti kompanija, no istovremeno mora voditi računa o obuzdavanju inflacije koja je trenutno na razini od 15,8%, te stabilnosti rublje koja je od sredine svibnja oslabila 19% u odnosu na dolar.
Srpanj je bio loš mjesec za tržište roba. Naime, cijena nafte je ponovno pala na oko 50 dolara po barelu zbog zabrinutosti oko gospodarskog rasta Kine, mogućeg povećanja izvoza nafte iz Irana nakon ukidanja sankcija od strane Zapada te daljnjeg nastavka rasta svjetskih zaliha sirove nafte. Također, zlato i industrijski metali značajno su izgubili na vrijednosti, dosegnuvši višegodišnje minimume.
Dionička tržišta - rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora
Dionička tržišta razvijenih zemalja srpanj su uglavnom završila u plusu zahvaljujući postignutom dogovoru Grčke s kreditorima te solidnim rezultatima kompanija za drugi kvartal ove godine. Rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora, dok su kompanije u energetskom sektoru očekivano najveći gubitnici. S druge strane, tržišta zemalja u razvoju zabilježila su još jedan mjesečni minus (MSCI EM kliznuo je dodatnih 7% u srpnju), uglavnom pod utjecajem snažne korekcije kineskog dioničkog indeksa.
Regionalne su burze ostvarile pozitivnu mjesečnu izvedbu pri čemu su najveći rast ostvarili BELEX (+2,9%) i CROBEX (+2,7%) indeksi. Domaće tržište raslo je na krilima dobrih rezultata kompanija za drugo tromjesečje, poglavito prehrambenih i turističkih kompanija kojima na ruku idu povoljne vremenske prilike.
Obvezničko tržište - nakon postignutog dogovora oko refinanciranja grčkog duga, obveznička tržišta počela se oporavljati
Nakon što je postignut dogovor oko refinanciranja grčkog duga, obveznička su se tržišta počela oporavljati pa su obveznice uglavnom završile u plusu. Iznimka su bile pojedine hrvatske i srpske obveznice denominirane u dolaru na čije se kretanje cijena snažnije odražavaju očekivanja tržišnih sudionika po pitanju mogućeg podizanja referentne stope od strane FED-a.
Hrvatska je u srpnju izdala novu domaću 10-godišnju obveznicu u iznosu od 6 milijardi kuna s kuponskom kamatnom stopom od 4,5% te uz prosječan prinos pri izdanju od 4,69%. U skladu s očekivanjima, ostvaren je značajan interes investitora koji je gotovo dvostruko premašio inicijalni planirani iznos izdanja te je većina izdanja alocirana domaćim mirovinskim fondovima.
Rejting agencije S&P i Fitch potvrdile su dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatskoj, no obje agencije su spustile procjenu izgleda sa „stabilnih" na „negativne" zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi. Rizik daljnjeg pogoršanja rejtinga proizlazi iz slabih izgleda rasta gospodarstva te prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Također, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog državnih poduzeća koje posluju s gubitkom, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija.
Novčano tržište - porasle kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu
Kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu porasle su 20-30 baznih bodova na rokove do tri mjeseca, što je bilo uzrokovano većom potražnjom za likvidnošću pred izdanje nove državne obveznice, a s obzirom da i dalje postoji blagi manjak likvidnosti u međubankarskom sustavu, kamate su se zadržale na spomenutim višim razinama.
Tečaj kune prema euru je u srpnju oslabio sa 7,5885 na 7,5925. Iako je jačanje eura atipično za ljetni dio godine, opisana kretanja su posljedica povećane potražnje za eurima povezane s dospijećem državne obveznice denominirane u valutnoj klauzuli kao i većom korporativnom potražnjom.
Izvor: ZB Invest
Izražena volatilnost na financijskim tržištima nastavila se i tijekom srpnja, uglavnom pod utjecajem nastavka pregovora Grčke s kreditorima. Nakon referenduma održanog početkom mjeseca na kojem su građani glasovi protiv mjera štednje, grčki premijer Tsipras je ipak sredinom mjeseca pristao na zahtjeve kreditora. Potom je grčki parlament usvojio mjere tražene od strane kreditora, u cilju otvaranja razgovora o novom paketu pomoći teškom 86 milijardi eura koji ima za cilj zadržati Grčku u eurozoni. Iako je ovim dogovorom djelomično ublažena volatilnost i neizvjesnost na financijskim tržištima, stav je većine tržišnih sudionika kako se radi o privremenom rješenju kojim problem grčkog duga nije ni približno riješen, uzimajući u obzir neodrživu razinu zaduženosti od 177% BDP-a. Tome u prilog idu i izjave iz MMF-a kako Grčkoj neće odobriti nove zajmove dok ne dokaže da ih je sposobna otplatiti.
Dvodnevno zasjedanje FOMC-a u srpnju te umjereni rast BDP-a u drugom tromjesečju (2,3% u odnosu na očekivanih 2,6%) ojačali su nagađanja da bi podizanje referentnih kamatnih stopa moglo uslijediti i prije kraja ove godine. Pored solidnih ostvarenja na tržištu rada u SAD-u te dobrih rezultata iz sektora nekretnina, članovi FOMC-a su upozorili na razinu inflacije koja je još uvijek ispod ciljane razine od 2%.
Unatoč hitnim mjerama države, kineske dionice nastavile su pad u srpnju, te zabilježile najsnažniju mjesečnu korekciju (-15,0%) u posljednjih 6 godina. Objava podatka o rastu BDP-a od 7,0% u drugom kvartalu bila je iznad očekivanja tržišta, no to nije ublažilo zabrinutost oko usporavanja rasta gospodarstva, već je potaknulo pitanje vjerodostojnosti statističkih podataka.
Ruska središnja banka snizila je ključne kamatne stope za 0,5 postotna boda na 11,0%, što je peto smanjivanje u ovoj godini. Napori središnje banke umjereni su ka poticanju gospodarstva kroz smanjivanje troška zaduženosti kompanija, no istovremeno mora voditi računa o obuzdavanju inflacije koja je trenutno na razini od 15,8%, te stabilnosti rublje koja je od sredine svibnja oslabila 19% u odnosu na dolar.
Srpanj je bio loš mjesec za tržište roba. Naime, cijena nafte je ponovno pala na oko 50 dolara po barelu zbog zabrinutosti oko gospodarskog rasta Kine, mogućeg povećanja izvoza nafte iz Irana nakon ukidanja sankcija od strane Zapada te daljnjeg nastavka rasta svjetskih zaliha sirove nafte. Također, zlato i industrijski metali značajno su izgubili na vrijednosti, dosegnuvši višegodišnje minimume.
Dionička tržišta - rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora
Dionička tržišta razvijenih zemalja srpanj su uglavnom završila u plusu zahvaljujući postignutom dogovoru Grčke s kreditorima te solidnim rezultatima kompanija za drugi kvartal ove godine. Rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora, dok su kompanije u energetskom sektoru očekivano najveći gubitnici. S druge strane, tržišta zemalja u razvoju zabilježila su još jedan mjesečni minus (MSCI EM kliznuo je dodatnih 7% u srpnju), uglavnom pod utjecajem snažne korekcije kineskog dioničkog indeksa.
Regionalne su burze ostvarile pozitivnu mjesečnu izvedbu pri čemu su najveći rast ostvarili BELEX (+2,9%) i CROBEX (+2,7%) indeksi. Domaće tržište raslo je na krilima dobrih rezultata kompanija za drugo tromjesečje, poglavito prehrambenih i turističkih kompanija kojima na ruku idu povoljne vremenske prilike.
Obvezničko tržište - nakon postignutog dogovora oko refinanciranja grčkog duga, obveznička tržišta počela se oporavljati
Nakon što je postignut dogovor oko refinanciranja grčkog duga, obveznička su se tržišta počela oporavljati pa su obveznice uglavnom završile u plusu. Iznimka su bile pojedine hrvatske i srpske obveznice denominirane u dolaru na čije se kretanje cijena snažnije odražavaju očekivanja tržišnih sudionika po pitanju mogućeg podizanja referentne stope od strane FED-a.
Hrvatska je u srpnju izdala novu domaću 10-godišnju obveznicu u iznosu od 6 milijardi kuna s kuponskom kamatnom stopom od 4,5% te uz prosječan prinos pri izdanju od 4,69%. U skladu s očekivanjima, ostvaren je značajan interes investitora koji je gotovo dvostruko premašio inicijalni planirani iznos izdanja te je većina izdanja alocirana domaćim mirovinskim fondovima.
Rejting agencije S&P i Fitch potvrdile su dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatskoj, no obje agencije su spustile procjenu izgleda sa „stabilnih" na „negativne" zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi. Rizik daljnjeg pogoršanja rejtinga proizlazi iz slabih izgleda rasta gospodarstva te prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Također, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog državnih poduzeća koje posluju s gubitkom, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija.
Novčano tržište - porasle kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu
Kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu porasle su 20-30 baznih bodova na rokove do tri mjeseca, što je bilo uzrokovano većom potražnjom za likvidnošću pred izdanje nove državne obveznice, a s obzirom da i dalje postoji blagi manjak likvidnosti u međubankarskom sustavu, kamate su se zadržale na spomenutim višim razinama.
Tečaj kune prema euru je u srpnju oslabio sa 7,5885 na 7,5925. Iako je jačanje eura atipično za ljetni dio godine, opisana kretanja su posljedica povećane potražnje za eurima povezane s dospijećem državne obveznice denominirane u valutnoj klauzuli kao i većom korporativnom potražnjom.
Izvor: ZB Invest
Ključne riječi:
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ pregovori s Grčkom ~ kineske dionice ~ Ruska središnja banka ~ hrvatske obveznice
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ pregovori s Grčkom ~ kineske dionice ~ Ruska središnja banka ~ hrvatske obveznice
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto