- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
ZB INVEST Objavljeno: 07.10.2015
Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2015.
Podijeli sadržaj: | ||||
Fed zadržao ključne kamatne stope na povijesno niskim razinama
Na dugo očekivanom sastanku na početku rujna, Fed je ostavio ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama. Guvernerka Yellen je navedenu odluku objasnila zabrinutošću za rast globalne ekonomije, volatilnošću na financijskim tržištima te niskom inflacijom u SAD-u. Investitori su ovaj potez Fed-a shvatili kao znak da je svjetsko gospodarstvo u lošijem stanju nego se prvotno procjenjivalo te da će se sporiji rast ekonomije negativno odraziti na zarade kompanija u SAD-u. Zbog ovog poteza, konsenzus tržišta oko tajminga dizanja kamatnih stopa pomaknuo se s kraja 2015. na početak 2016. Fed se na ovakav potez odlučio unatoč tomu što su neposredno prije sastanka izašli solidni podaci za američko tržište rada koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti pala na 5,1% (prirodna stopa nezaposlenosti).
Nekoliko dana nakon sastanaka Fed-a, Yellen je u novom javnom obraćanju rekla kako su tržišta podcijenila mogućnost podizanja kamatnjaka još ove godine te da većina članova Fed-a, uključujući i nju, očekuju dizanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove godine. Također je navela da Fed prati događanja na ostalim tržištima, no ne očekuje da će vanjska događanja imati značajan utjecaj na ekonomiju SAD-a. Ova izjava tek je kratkotrajno donijela stabilnost na financijskim tržištima.
Također, u rujnu je izašao podatak o drugoj reviziji rasta američkog BDP-a pri čemu je prijašnja stopa rasta povećana s 3,7% na 3,9%. Navedeno je bilo potaknuto višom procjenom rasta privatne potrošnje i povećanom aktivnosti u građevinskom sektoru.
Makroekonomski podaci za euro zonu objavljeni tijekom rujna bili su mješoviti. Naime, stopa nezaposlenosti je ostala na 11,0%, što je ujedno i najniža stopa u posljednje tri godine, dok je kvartalni rast indeksa poslovnog sentimenta bio najviši u posljednje četiri godine. Ipak, krajem mjeseca razočarao je podatak o inflaciji u euro zoni (-0,1% mjesečno), pri čemu su potrošačke cijene u Njemačkoj pale prvi put u posljednjih 8 mjeseci. S obzirom na niske cijene nafte i ostalih roba, može se očekivati nastavak pada potrošačkih cijena u narednim mjesecima, a time i produljenje QE programa te eventualnog povećanja mjesečnog iznosa otkupa obveznica.
Vijest da je najveći svjetski proizvođač automobila, njemački Volkswagen, varao na softwareu koji pokazuje netočne podatke o emisijama štetnih plinova dodatno je potaknula volatilnost, te poljuljala povjerenje investitora u cijeli sektor. Kao posljedica navedenog, cijena dionice VW-a korigirala je više od 40% povukavši za sobom cijene dionica ostalih europskih proizvođača automobila, kao i kompanija čije su djelatnosti usko vezane za proizvodnju automobila.
Na izvanrednim parlamentarni izborima u Grčkoj, pobjedu je ponovno odnijela Syriza, ljevičarska stranka dosadašnjeg premijera Tsiprasa. On se obvezao da će nastavit s provođenjem zahtjeva od strane kreditora, koji uključuju rezanje državne potrošnje, povećavanje poreza i dokapitalizaciju banaka.
Tijekom rujna iz Kine su nastavili pristizati loši gospodarski pokazatelji, među kojima i podatak o padu zarada kompanija iz industrijskog sektora od 8,8% godišnje u kolovozu, što je najveći pad od 2011. Također, objavljeni podaci o investicijama i tvorničkoj proizvodnji bili su niži od očekivanja, čime se produbljuje zabrinutost tržišta o ovogodišnjem rastu BDP-a ispod prognoziranih 7,0%.
Zbog ovakvog nastavka negativnih pokazatelja iz Kine, svjetsko tržište roba je i dalje pod pritiskom pa se cijene određenih sirovina nalaze na višegodišnjim minimumima. Cijena nafte i dalje je ispod razine od 50 dolara po barelu zbog visoke zbog visokih zaliha.
Dionička tržišta - Rujanski pad cijena pridonio najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. godine
Nakon negativne izvedbe u kolovozu, dionička su tržišta ostvarila još jedan mjesečni minus u rujnu, a time je ostvaren i najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. Također, zabilježen je i nastavak volatilnosti koji je bio potaknut govorima guvernerke Yellen, skandalom u VW-u, vijestima vezanim za kinesko gospodarstvo te kretanjima cijena roba.
Dionička tržišta razvijenih zemalja redom su završila mjesec u minusu, pri čemu je najviše kliznuo njemački DAX (-5,8%) kojeg je dodatno povukao pad cijena automobilskog sektora. Tržišta u razvoju također su mjesec završila u crvenom pri čemu je MSCI EM indeks kliznuo dodatnih 4,5%, odnosno -18,3% od početka godine. Tom padu i dalje najviše pridonosi nastavak korekcije Shanghai Composite Indexa, čime se rujanskim minusom izbrisao cjelokupni dobitak od početka godine (sredinom lipnja indeks je bio 58,1% u plusu).
Sporiji rast kineske ekonomije glavni je razlog snažnog pada brazilskog dioničkog tržišta s obzirom na očekivani negativan utjecaj na izvoz (glavni trgovinski partner Brazilu) i na cjelokupno gospodarstvo. Tržišta sada očekuju pad brazilskog BDP-a od gotovo 3% u ovoj godini, a uslijed ovakvih negativnih kretanja agencija S&P snizila je kreditni rejting u špekulativnu kategoriju, a isto se očekuje i od ostalih kreditnih agencija. Vodeći brazilski dionički indeks je u rujnu dosegnuo najnižu razinu od 2009. godine.
Spora implementacija reformi, slabiji izvoz i snažna deprecijacija domaće valute negativno se odražava na izvedbu dionica na indijskoj burzi. Tamošnja središnja banka je iznenadila tržišta krajem mjeseca kad je snizila ključnu kamatu za čak 0,5 postotnih bodova s ciljem poticanja gospodarske aktivnosti.
Negativan sentiment s inozemnih burzi prelio se i na regionalne, pa su s rujanskim minusima svi dionički indeksi izbrisali dobitke od početka godine. Najviše je izgubio slovenski SBITOP (-14,7% ytd), dok BELEX i CROBEX bilježe nešto niže minuse (-5,8%, odnosno -3,4%).
Obveznička tržišta - Obveznička tržišta mjesec završila s miješanim predznacima
Obveznička su tržišta mjesec završila s miješanim predznacima pri čemu su hrvatske, srpske i makedonske obveznice ostvarile pad vrijednosti. S druge strane, pojedine rumunjske te sve bugarske, crnogorske i slovačke obveznica zabilježile su pozitivne mjesečne predznake.
Obveznice razvijenih zemalja završile su mjesec u plusu koje su u okruženju izrazite volatilnosti percipirane kao sigurno utočište.
Novčano tržište - Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651
U iščekivanju konverzije kredita iz CHF u EUR te uz i dalje postojeću potražnju za kunama od strane inozemnih klijenata kroz swap ugovore, u rujnu se povećala potražnja za kunama pa su kamate na kunske depozite porasle 50 do 100 bps na različite rokove.
Slijedom navedenog, HNB je održala obratnu repo aukciju 30. rujna putem koje je bankama posuđeno 1,188 milijardi kuna po kamati od 0,8 % na tjedan dana, što je povećalo likvidnost u sustavu i smanjilo pritisak na rast stopa na međubankarskom tržištu. Time su kamatne stope spuštene na razine od prije nekoliko tjedana.
Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651 prvenstveno zbog rasta potražnje za eurima koja je izazvana konverzijom CHF kredita. Pred kraj mjeseca, s rastom potražnje banaka za eurima rasla je i nervoza te je tečaj dosegao razinu od 7,68 kuna za euro. Zbog toga je HNB proveo deviznu intervenciju prodajom eura što je spustilo tečaj na zaključnih 7,651.
Izvor: ZB Invest
Na dugo očekivanom sastanku na početku rujna, Fed je ostavio ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama. Guvernerka Yellen je navedenu odluku objasnila zabrinutošću za rast globalne ekonomije, volatilnošću na financijskim tržištima te niskom inflacijom u SAD-u. Investitori su ovaj potez Fed-a shvatili kao znak da je svjetsko gospodarstvo u lošijem stanju nego se prvotno procjenjivalo te da će se sporiji rast ekonomije negativno odraziti na zarade kompanija u SAD-u. Zbog ovog poteza, konsenzus tržišta oko tajminga dizanja kamatnih stopa pomaknuo se s kraja 2015. na početak 2016. Fed se na ovakav potez odlučio unatoč tomu što su neposredno prije sastanka izašli solidni podaci za američko tržište rada koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti pala na 5,1% (prirodna stopa nezaposlenosti).
Nekoliko dana nakon sastanaka Fed-a, Yellen je u novom javnom obraćanju rekla kako su tržišta podcijenila mogućnost podizanja kamatnjaka još ove godine te da većina članova Fed-a, uključujući i nju, očekuju dizanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove godine. Također je navela da Fed prati događanja na ostalim tržištima, no ne očekuje da će vanjska događanja imati značajan utjecaj na ekonomiju SAD-a. Ova izjava tek je kratkotrajno donijela stabilnost na financijskim tržištima.
Također, u rujnu je izašao podatak o drugoj reviziji rasta američkog BDP-a pri čemu je prijašnja stopa rasta povećana s 3,7% na 3,9%. Navedeno je bilo potaknuto višom procjenom rasta privatne potrošnje i povećanom aktivnosti u građevinskom sektoru.
Makroekonomski podaci za euro zonu objavljeni tijekom rujna bili su mješoviti. Naime, stopa nezaposlenosti je ostala na 11,0%, što je ujedno i najniža stopa u posljednje tri godine, dok je kvartalni rast indeksa poslovnog sentimenta bio najviši u posljednje četiri godine. Ipak, krajem mjeseca razočarao je podatak o inflaciji u euro zoni (-0,1% mjesečno), pri čemu su potrošačke cijene u Njemačkoj pale prvi put u posljednjih 8 mjeseci. S obzirom na niske cijene nafte i ostalih roba, može se očekivati nastavak pada potrošačkih cijena u narednim mjesecima, a time i produljenje QE programa te eventualnog povećanja mjesečnog iznosa otkupa obveznica.
Vijest da je najveći svjetski proizvođač automobila, njemački Volkswagen, varao na softwareu koji pokazuje netočne podatke o emisijama štetnih plinova dodatno je potaknula volatilnost, te poljuljala povjerenje investitora u cijeli sektor. Kao posljedica navedenog, cijena dionice VW-a korigirala je više od 40% povukavši za sobom cijene dionica ostalih europskih proizvođača automobila, kao i kompanija čije su djelatnosti usko vezane za proizvodnju automobila.
Na izvanrednim parlamentarni izborima u Grčkoj, pobjedu je ponovno odnijela Syriza, ljevičarska stranka dosadašnjeg premijera Tsiprasa. On se obvezao da će nastavit s provođenjem zahtjeva od strane kreditora, koji uključuju rezanje državne potrošnje, povećavanje poreza i dokapitalizaciju banaka.
Tijekom rujna iz Kine su nastavili pristizati loši gospodarski pokazatelji, među kojima i podatak o padu zarada kompanija iz industrijskog sektora od 8,8% godišnje u kolovozu, što je najveći pad od 2011. Također, objavljeni podaci o investicijama i tvorničkoj proizvodnji bili su niži od očekivanja, čime se produbljuje zabrinutost tržišta o ovogodišnjem rastu BDP-a ispod prognoziranih 7,0%.
Zbog ovakvog nastavka negativnih pokazatelja iz Kine, svjetsko tržište roba je i dalje pod pritiskom pa se cijene određenih sirovina nalaze na višegodišnjim minimumima. Cijena nafte i dalje je ispod razine od 50 dolara po barelu zbog visoke zbog visokih zaliha.
Dionička tržišta - Rujanski pad cijena pridonio najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. godine
Nakon negativne izvedbe u kolovozu, dionička su tržišta ostvarila još jedan mjesečni minus u rujnu, a time je ostvaren i najveći kvartalni pad burzovnih indeksa od 2011. Također, zabilježen je i nastavak volatilnosti koji je bio potaknut govorima guvernerke Yellen, skandalom u VW-u, vijestima vezanim za kinesko gospodarstvo te kretanjima cijena roba.
Dionička tržišta razvijenih zemalja redom su završila mjesec u minusu, pri čemu je najviše kliznuo njemački DAX (-5,8%) kojeg je dodatno povukao pad cijena automobilskog sektora. Tržišta u razvoju također su mjesec završila u crvenom pri čemu je MSCI EM indeks kliznuo dodatnih 4,5%, odnosno -18,3% od početka godine. Tom padu i dalje najviše pridonosi nastavak korekcije Shanghai Composite Indexa, čime se rujanskim minusom izbrisao cjelokupni dobitak od početka godine (sredinom lipnja indeks je bio 58,1% u plusu).
Sporiji rast kineske ekonomije glavni je razlog snažnog pada brazilskog dioničkog tržišta s obzirom na očekivani negativan utjecaj na izvoz (glavni trgovinski partner Brazilu) i na cjelokupno gospodarstvo. Tržišta sada očekuju pad brazilskog BDP-a od gotovo 3% u ovoj godini, a uslijed ovakvih negativnih kretanja agencija S&P snizila je kreditni rejting u špekulativnu kategoriju, a isto se očekuje i od ostalih kreditnih agencija. Vodeći brazilski dionički indeks je u rujnu dosegnuo najnižu razinu od 2009. godine.
Spora implementacija reformi, slabiji izvoz i snažna deprecijacija domaće valute negativno se odražava na izvedbu dionica na indijskoj burzi. Tamošnja središnja banka je iznenadila tržišta krajem mjeseca kad je snizila ključnu kamatu za čak 0,5 postotnih bodova s ciljem poticanja gospodarske aktivnosti.
Negativan sentiment s inozemnih burzi prelio se i na regionalne, pa su s rujanskim minusima svi dionički indeksi izbrisali dobitke od početka godine. Najviše je izgubio slovenski SBITOP (-14,7% ytd), dok BELEX i CROBEX bilježe nešto niže minuse (-5,8%, odnosno -3,4%).
Obveznička tržišta - Obveznička tržišta mjesec završila s miješanim predznacima
Obveznička su tržišta mjesec završila s miješanim predznacima pri čemu su hrvatske, srpske i makedonske obveznice ostvarile pad vrijednosti. S druge strane, pojedine rumunjske te sve bugarske, crnogorske i slovačke obveznica zabilježile su pozitivne mjesečne predznake.
Obveznice razvijenih zemalja završile su mjesec u plusu koje su u okruženju izrazite volatilnosti percipirane kao sigurno utočište.
Novčano tržište - Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651
U iščekivanju konverzije kredita iz CHF u EUR te uz i dalje postojeću potražnju za kunama od strane inozemnih klijenata kroz swap ugovore, u rujnu se povećala potražnja za kunama pa su kamate na kunske depozite porasle 50 do 100 bps na različite rokove.
Slijedom navedenog, HNB je održala obratnu repo aukciju 30. rujna putem koje je bankama posuđeno 1,188 milijardi kuna po kamati od 0,8 % na tjedan dana, što je povećalo likvidnost u sustavu i smanjilo pritisak na rast stopa na međubankarskom tržištu. Time su kamatne stope spuštene na razine od prije nekoliko tjedana.
Tečaj kune prema euru je u rujnu značajno oslabio sa 7,552 na 7,651 prvenstveno zbog rasta potražnje za eurima koja je izazvana konverzijom CHF kredita. Pred kraj mjeseca, s rastom potražnje banaka za eurima rasla je i nervoza te je tečaj dosegao razinu od 7,68 kuna za euro. Zbog toga je HNB proveo deviznu intervenciju prodajom eura što je spustilo tečaj na zaključnih 7,651.
Izvor: ZB Invest
Ključne riječi:
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ Fed ~ Kina ~ kinesko gospodarstvo ~ dionice ~ obveznice
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ Fed ~ Kina ~ kinesko gospodarstvo ~ dionice ~ obveznice
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto