- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici
HYPO ALPE-ADRIA-INVEST Objavljeno: 11.04.2016
Komentar tržišta - Hypo Alpe-Adria-Invest - ožujak 2016.
Podijeli sadržaj: | ||||
HI-cash i HRK tržište novca
Ožujak je na tržištu novca donio stabilizaciju prinosa na trezorske zapise te stabilizaciju kamatnih stopa. Kako je HNB putem redovnih obrnutih REPO aukcija te srednjoročnim strukturnim REPO aukcijama omogućila znatnu HRK likvidnost (provođenje ekspanzivne monetarne politike), još od početka prosinca je potražnja za trezorskim zapisima Ministarstva financija veća od njihove ponude. Jednogodišnji trezorski zapisi stoga su barem za sada pronašli novu razinu „standardnog" prinosa od 0,99% u odnosu na prošlogodišnjih 1,5%. Sukladno visokim razinama likvidnosti došlo je i do stabilizacije svih ZIBOR-a tako da se onaj jednogodišnji stabilizirao na razinama od cca 1,14% (1,2% u veljači) dok se prekonoćni kretao na razinama od cca 0,2% (0,26% u veljači).
S obzirom da su opisani padovi prinosa i kamata rezultat ekspanzivne monetarne politke, dalji pad možemo očekivati u slučaju novih mjera monetarne politike ili pozitivnim izgledima kreditnog rejtinga RH. Do tada očekujemo stabilizaciju na trenutnim razinama.
Investicijska politika HI-cash fonda će se i dalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod poslovnih banaka u skladu sa strogim internim kriterijima fokusiranim na kvalitetu izdavatelja.
HI-conservative i tržišta obveznica
Globalna obveznička tržišta su u ožujku zabilježila dodatan rast i to od 0,5% (2,9% u godini). Domaće je tržište u skladu sa visokim razinama likvidnosti zabilježilo rast od 1,1% (3,0% u godini). HI-conservative je također rasto u ožujku i to za 1,9% (1,3% u godini dana).
Najznačajniji događaj na globalnom obvezničkom tržištu odnosi se na najavu novih mjera monetarne politike od strane ECB-a. Iste uključuju povećanje mjesečnih kupnji sa 60 na 80 milijardi EUR, novu seriju dugoročnih operacija refinanciranja (TLTRO) te uključenje korporativnih obveznica u program operacija na otvorenom tržištu od strane ECB-a.
Upravo u ovom potonjem leži razlog što je fond ostvario bolji rezultat od tržišta. Naime, naša investicijska politika temelji se prvenstveno na korporativnim obveznicama, te je najava kupnje korporativnih obveznica od strane ECB-a dovela do povećane potražnje i posljedičnog rasta cijena svih korporativnih obveznica. Napominjemo da se u našem slučaju radi o papirima kreditnog rejtinga većeg od RH s često višim prinosom. S druge strane, obveznice država EU najvišeg kreditnog rejtinga i dalje imaju negativan prinos na sva dospijeća do 10 godina. Dakle, investitori su spremni platiti Njemačkoj, Austriji i sl. kamatu na dug, a ne obratno. Na domaćem su tržištu najave reformi nove Vlade uz pomoć ekspanzivne monetarne politike HNB-a pozitivno utjecale na novo smanjenje prinosa na RH vrijednosne papire.
Do daljnjega očekujemo nastavak ovih trendova, pokretan u najvećoj mjeri ekspanzivnom monetarnom politikom ECB-a.
Investicijska politika HI-conservative fonda i dalje će biti bazirana na kvalitetnim izdanjima izabranim temeljem strogih i temeljitih vlastitih analiza.
HI-balanced
Slijedom opisanih kretanja te ostvarenih povrata dioničkih i obvezničkih tržišta (v. HI-conservative i HI-growth) udjeli HI-balanced fonda su u siječnju ostvarili rast od 2,7% (-0,9% u godini, u EUR).
Rast je prvenstveno uzrokovan dioničkom komponentom, no rasle su i obveznice.
Detaljniji pregled događanja i očekivanja za idući period na dioničkom i obvezničkom tržištu opisan je kod HI-growth i HI-conservative fondova.
Investicijska politika HI-balanced fonda i dalje je neutralna (oko 55% strukture imovine fonda čine dionice), reflektirajući tako nastavak globalnog gospodarskog rasta ali i opreznost. Što se tiče pod-alokacija, unutar dioničkog portfelja dominiraju dionice razvijenih tržišta, što je, u manjoj mjeri, slučaj i u obvezničkom portfelju.
HI-growth i tržišta dionica
Ožujak nam je uz proljeće donio i rast većine dioničkih tržišta. Tako su ona globalna rasla za 2,4% (-4,4% u godini), dok je domaće tržište raslo još više i to za 4,8% (-0,4% u godini). HI-growth je stoga također ostvario rast i to od 3,7% (-2,3% u godini).
Ključni pokretač ovog proljetnog preokreta bili su potezi monetarnih vlasti, koji su se već sredinom veljače počeli naslućivati. Naime, i ECB i FED su dali poticaj gospodarstvima i financijskim tržištima na svojim sjednicama tokom ožujka. Prvi je osjetno proširio program kupnje financijskih instrumenata i druge instrumente podrške (TLTRO), dok je drugi retoriku usmjerio ka monetarnoj podršci, odnosno dali su naslutiti da putanja podizanja referentnih neće biti tako strma. Evidentno i takve stvari imaju efekta... No, svjetska gospodarstva su već jako dugo praktički ovisna o podršci centralnih banaka pa je pitanje koliko još dugo takvi potezi mogu imati efekta. Kako smo i ranije komentirali, prvi znaci pucanja se već vide u Kini. Nama se pak puno važnijim čine konkretni potezi pojedinih poduzeća čije dionice držimo ili razmišljamo kupiti. Njihov odnos prema kupcima, kvaliteta proizvoda, orijentiranost k inovacijama itd. imaju puno više efekta u nastojanju da se ostvare rast vrijednosti za njihove dioničare. Stoga smo puno više usmjereni na takve teme, a manje na makroekonomska previranja kojih će uvijek biti - stabilne ekonomije jednostavno nema.
Činjenicu da je domaće tržište i dalje u vodstvu u odnosu na ostatak svijeta bi barem dijelom pripisali naporima vlade da dovedu javne financije u pristojne okvire te prve stidljive reformske poteze. Nadamo se da ćemo vidjeti još puno toga.
Za naredni period očekujemo nastavak volatilnosti uz daljnju dominaciju vijesti o odlukama vodećih centralnih banaka svijeta. I naravno, nastavak samozatajnog rasta poslovanja onih rijetkih tvrtki usmjerenih na svoje kupce, proizvode, inovacije...
Što se tiče naše strategije investiranja, fokus na kvaliteti ostaje i dalje, a tržišne volatilnosti koristit ćemo kako bismo pojačali poželjne pozicije koje se tada mogu dobiti po osjetno povoljnijim cijenama.
Tečajnica svih HI fondova
Izvor: Hypo Alpe-Adria-Invest
Ožujak je na tržištu novca donio stabilizaciju prinosa na trezorske zapise te stabilizaciju kamatnih stopa. Kako je HNB putem redovnih obrnutih REPO aukcija te srednjoročnim strukturnim REPO aukcijama omogućila znatnu HRK likvidnost (provođenje ekspanzivne monetarne politike), još od početka prosinca je potražnja za trezorskim zapisima Ministarstva financija veća od njihove ponude. Jednogodišnji trezorski zapisi stoga su barem za sada pronašli novu razinu „standardnog" prinosa od 0,99% u odnosu na prošlogodišnjih 1,5%. Sukladno visokim razinama likvidnosti došlo je i do stabilizacije svih ZIBOR-a tako da se onaj jednogodišnji stabilizirao na razinama od cca 1,14% (1,2% u veljači) dok se prekonoćni kretao na razinama od cca 0,2% (0,26% u veljači).
S obzirom da su opisani padovi prinosa i kamata rezultat ekspanzivne monetarne politke, dalji pad možemo očekivati u slučaju novih mjera monetarne politike ili pozitivnim izgledima kreditnog rejtinga RH. Do tada očekujemo stabilizaciju na trenutnim razinama.
Investicijska politika HI-cash fonda će se i dalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod poslovnih banaka u skladu sa strogim internim kriterijima fokusiranim na kvalitetu izdavatelja.
HI-conservative i tržišta obveznica
Globalna obveznička tržišta su u ožujku zabilježila dodatan rast i to od 0,5% (2,9% u godini). Domaće je tržište u skladu sa visokim razinama likvidnosti zabilježilo rast od 1,1% (3,0% u godini). HI-conservative je također rasto u ožujku i to za 1,9% (1,3% u godini dana).
Najznačajniji događaj na globalnom obvezničkom tržištu odnosi se na najavu novih mjera monetarne politike od strane ECB-a. Iste uključuju povećanje mjesečnih kupnji sa 60 na 80 milijardi EUR, novu seriju dugoročnih operacija refinanciranja (TLTRO) te uključenje korporativnih obveznica u program operacija na otvorenom tržištu od strane ECB-a.
Upravo u ovom potonjem leži razlog što je fond ostvario bolji rezultat od tržišta. Naime, naša investicijska politika temelji se prvenstveno na korporativnim obveznicama, te je najava kupnje korporativnih obveznica od strane ECB-a dovela do povećane potražnje i posljedičnog rasta cijena svih korporativnih obveznica. Napominjemo da se u našem slučaju radi o papirima kreditnog rejtinga većeg od RH s često višim prinosom. S druge strane, obveznice država EU najvišeg kreditnog rejtinga i dalje imaju negativan prinos na sva dospijeća do 10 godina. Dakle, investitori su spremni platiti Njemačkoj, Austriji i sl. kamatu na dug, a ne obratno. Na domaćem su tržištu najave reformi nove Vlade uz pomoć ekspanzivne monetarne politike HNB-a pozitivno utjecale na novo smanjenje prinosa na RH vrijednosne papire.
Do daljnjega očekujemo nastavak ovih trendova, pokretan u najvećoj mjeri ekspanzivnom monetarnom politikom ECB-a.
Investicijska politika HI-conservative fonda i dalje će biti bazirana na kvalitetnim izdanjima izabranim temeljem strogih i temeljitih vlastitih analiza.
HI-balanced
Slijedom opisanih kretanja te ostvarenih povrata dioničkih i obvezničkih tržišta (v. HI-conservative i HI-growth) udjeli HI-balanced fonda su u siječnju ostvarili rast od 2,7% (-0,9% u godini, u EUR).
Rast je prvenstveno uzrokovan dioničkom komponentom, no rasle su i obveznice.
Detaljniji pregled događanja i očekivanja za idući period na dioničkom i obvezničkom tržištu opisan je kod HI-growth i HI-conservative fondova.
Investicijska politika HI-balanced fonda i dalje je neutralna (oko 55% strukture imovine fonda čine dionice), reflektirajući tako nastavak globalnog gospodarskog rasta ali i opreznost. Što se tiče pod-alokacija, unutar dioničkog portfelja dominiraju dionice razvijenih tržišta, što je, u manjoj mjeri, slučaj i u obvezničkom portfelju.
HI-growth i tržišta dionica
Ožujak nam je uz proljeće donio i rast većine dioničkih tržišta. Tako su ona globalna rasla za 2,4% (-4,4% u godini), dok je domaće tržište raslo još više i to za 4,8% (-0,4% u godini). HI-growth je stoga također ostvario rast i to od 3,7% (-2,3% u godini).
Ključni pokretač ovog proljetnog preokreta bili su potezi monetarnih vlasti, koji su se već sredinom veljače počeli naslućivati. Naime, i ECB i FED su dali poticaj gospodarstvima i financijskim tržištima na svojim sjednicama tokom ožujka. Prvi je osjetno proširio program kupnje financijskih instrumenata i druge instrumente podrške (TLTRO), dok je drugi retoriku usmjerio ka monetarnoj podršci, odnosno dali su naslutiti da putanja podizanja referentnih neće biti tako strma. Evidentno i takve stvari imaju efekta... No, svjetska gospodarstva su već jako dugo praktički ovisna o podršci centralnih banaka pa je pitanje koliko još dugo takvi potezi mogu imati efekta. Kako smo i ranije komentirali, prvi znaci pucanja se već vide u Kini. Nama se pak puno važnijim čine konkretni potezi pojedinih poduzeća čije dionice držimo ili razmišljamo kupiti. Njihov odnos prema kupcima, kvaliteta proizvoda, orijentiranost k inovacijama itd. imaju puno više efekta u nastojanju da se ostvare rast vrijednosti za njihove dioničare. Stoga smo puno više usmjereni na takve teme, a manje na makroekonomska previranja kojih će uvijek biti - stabilne ekonomije jednostavno nema.
Činjenicu da je domaće tržište i dalje u vodstvu u odnosu na ostatak svijeta bi barem dijelom pripisali naporima vlade da dovedu javne financije u pristojne okvire te prve stidljive reformske poteze. Nadamo se da ćemo vidjeti još puno toga.
Za naredni period očekujemo nastavak volatilnosti uz daljnju dominaciju vijesti o odlukama vodećih centralnih banaka svijeta. I naravno, nastavak samozatajnog rasta poslovanja onih rijetkih tvrtki usmjerenih na svoje kupce, proizvode, inovacije...
Što se tiče naše strategije investiranja, fokus na kvaliteti ostaje i dalje, a tržišne volatilnosti koristit ćemo kako bismo pojačali poželjne pozicije koje se tada mogu dobiti po osjetno povoljnijim cijenama.
Tečajnica svih HI fondova
Izvor: Hypo Alpe-Adria-Invest
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici