Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,05 posto, na 26.412 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 2.907 bodova, a Nasdaq indeks 0,6 posto, na 7.984 boda.

Za S&P 500 i Nasdaq indeks to je već treći tjedan zaredom kakao rastu, što se ponajviše zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima američkih banaka i kompanija.

Sve do petka na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno, pa su indeksi malo rasli, malo padali. No, u petak su znatno porasli, što se ponajviše zahvaljuje skoku cijena dionica u financijskom sektoru.

Snažan rast tog sektora potaknut je skokom cijene dionice JPMorgan Chasea za 4,7 posto, nakon što je ta najveća američka banka izvijestila o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju.

To je ublažilo strahovanja ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati znatniji pad zarada kompanija i banaka.

„Rezultati JPMorgana vrlo su važni jer ta banka posluje u mnogim sektorima gospodarstva, pa rezultati pokazuju kakva je situacija u tim sektorima", kaže David Carter, direktor u tvrtki Lenox Wealth Advisors.

Od 29 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile kvartalne rezultate, njih 79 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada.

Ipak, u anketi Reutersa analitičari i dalje procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju biti manje nego u istom lanjskom razdoblju, i to za 2,3 posto.

Pokažu li se te procjene točne, bio bi to prvi pad zarada od 2016. godine.

U svakom slučaju, idućih tjedana financijska izvješća banaka i kompanija vjerojatno će najviše utjecati na smjer tržišta.

Nakon prošlotjednog rasta, S&P 500 indeks nalazi samo oko 1 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute krajem rujna prošle godine. Dow Jones i Nasdaq indeks kreću se, pak, oko 1,5 posto ispod svojih najviših razina u povijesti.

Tako su indeksi nadoknadili gotovo sve gubitke od kraja prošle godine, kada su oštro pali zbog naznaka usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, te povećanja kamata američke središnje banke.

Rast indeksa od početka ove godine ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor, kao i porukama Feda da će biti strpljiv po pitanju povećanja kamata zbog usporavanja rasta američkog i globalnog gospodarstva.

A na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,1 posto, na 7.437 bodova, a za toliko je pao i frankfurtski DAX, skliznuvši na 11.999 bodova. No, pariški CAC porastao je 0,5 posto, na 5.502 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,3 posto, na 21.870 bodova.