FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Poljuljana vjera financijskih tržišta u središnje banke

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

BIS Objavljeno: 07.03.2016

Poljuljana vjera financijskih tržišta u središnje banke

Previranjima obilježen početak godine na svjetskim financijskim tržištima pokazuje da ona gube vjeru u "iscjeljujuće moći" središnjih banaka, ocijenila je u najnovijem izvješću Banka za međunarodna poravnanja (BIS), iskazujući zabrinutost u vezi negativnih kamatnih stopa i situacije u gospodarstvima u nastajanju.

Organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, koja potiče suradnju središnjih banaka s ciljem uspostave monetarne i financijske stabilnosti, u prvom ovogodišnjem kvartalnom izvješću ustvrdila je da su se najnovije zabrinutosti u vezi kineskog gospodarstva, cijena nafte i općenito roba te pojedinih europskih banaka pojavile u kontekstu fundamentalnih promjena koje se događaju u globalnom gospodarstvu.

Međunarodno međubankovno kreditiranje smanjuje se po prvi put u posljednje dvije godine, korištenje duga iskazanog u dolarima radi poticanja rasta u gospodarstvima u nastojanju postupno splašnjava u kontekstu jačanja američke valute koje je također navelo američke kompanije da se krenu naveliko zaduživati u eurima. 

Istovremeno, rast globalnog gospodarstva ostao je prigušen, ukupan dug nastavlja se povećavati, a negativne kamatne stope uvedene u većem dijelu Europe i u Japanu navode na ocjenu da vodeće središnje banke raspolažu sa sve manje alata za suzbijanje tržišne volatilnosti koja bi mogla biti prijetnja globalnom gospodarstvu.

"Najnovije turbulencije odaslale su snažnu poruku da su središnje banke prekomjerno opterećene kroz isuviše dugo postkrizno razdoblje. Tržišni sudionici tomu posvećuju pozornost, a njihovo povjerenje u ′iscjeljivačke moći′ središnjih banaka možda po prvi put kopni. Bilo bi dobro da političari tome također posvete pozornost", ocijenio je čelnik BIS-ova odjela za monetarnu politiku i ekonomiju Claudio Borio u prvom ovogodišnjem kvartalnom izvješću.

Takve ocjene korespondiraju sa zabrinutostima o potencijalnim popratnim efektima negativnih kamatnih stopa, koje ustvari predstavljaju trošak bankama na viškove novca.

Istraživanje u sklopu BIS-ova izvješća pokazalo je različite načine primjene negativnih kamatnih stopa u slučaju središnjih banaka u Švedskoj, Danskoj, Švicarskoj i Japanu te u Europskoj središnjoj banci (ECB), koja bi ih mogla spustiti još dublje u negativno područje već na ovotjednoj redovnoj sjednici.

Dokazi iz Švicarske pokazali su da tamošnje banke nisu uvele negativne kamatne stope na štednju svojih klijenata, već su umjesto toga povećale troškove po zajmovima poput hipotekarnih u cilju smanjenja gubitaka.

"Ako se negativne kamatne stope ne pretoče u kamatne stope na kredite građanima i tvrtkama, one uvelike gube smisao. S druge strane, ako se negativne kamatne stope preliju na kamatne stope u kreditiranju tvrtki i kućanstava, to će izazvati negativne posljedice po profitabilnost banaka ukoliko se ne uvedu negativne kamatne stope i na depozite, dovodeći u pitanje stabilnost baze depozita građana", navodi se u toj studiji.

Na tržištima u nastajanju u međuvremenu je šestogodišnji uspon izdavanja duga u dolarima posustao, nakon što su valovi prodaja na tim tržištima pritisnuli valute i povećali troškove zaduživanja i država i kompanija.

Kreditni plasmani međunarodnih banaka prema tržištima u nastajanju smanjeni su za šest posto u trećem tromjesečju prošle godine, dok su dugovanja po međunarodnim dužničkim vrijednosnim papirima - obveznicama i ostalim vrstama zajmova - smanjena za 47 milijardi dolara u četvrtom tromjesečju, što je njihovo najizrazitije smanjenje u tri godine.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.07.
A1 AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Energija +5,71 6 Kupnja udjela u fondu KD Energija
KD Nova Europa +4,45 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
ZB BRIC+ +2,73 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
394,00 27.07.2016
0,22%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 29.07.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,478000 0,00
0,01%
1 USD 6,740580 -0,06
-0,87%
1 GBP 8,885456 -0,01
-0,06%
1 CHF 6,853634 0,01
0,14%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 28.07. 17:53  1.764,47
-2,72
-0,15
CROBEX10* 28.07. 17:53  1.024,36
-0,06
-0,01
CROBEXtr* 28.07. 17:53  1.076,82
-1,62
-0,15
CROBEXplus* 28.07. 17:53  1.021,56
7,32
0,72
CROBIS* 28.07. 17:53  107,43
0,03
0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (28.07.2016 16:29:50)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ADRS-R-A 552,00
0,37%
2.477.200,00
PODR-R-A 351,00
0,29%
1.584.927,92
ATGR-R-A 820,00
-0,67%
1.197.194,54
HIMR-R-A 796,00
0,76%
1.090.831,64
TSHC-R-A 9.450,00
-0,53%
699.300,00
RIVP-R-A 26,85
-0,15%
572.673,23
PLAG-R-A 4.550,00
0,00%
477.449,41
HT-R-A 143,01
0,08%
438.492,72
PTKM-R-A 19,07
15,65%
228.470,66
ARNT-R-A 401,00
-0,99%
212.485,15
Ukupni redovni promet: 11.544.340,40kn
Osvježi