Francuski premijer Manuel Valls poručio je nekidan da Europska središnja banka mora poduzeti mjere radi slabljenja eura prema dolaru kako bi se potaknuo izvoz i zapošljavanje. Nakon objavljenih rezultata poslovanja u prvom tromjesečju, na jak euro požalile su se i vodeće europske kompanije jer im jak euro proizvode čini manje konkurentnim na svjetskom tržištu te im pada izvoz. S druge strane, uvoz postaje sve jeftiniji, zbog čega upravo jača deflacija, odnosno pad cijena.

- Osim Njemačkoj, svim drugim zemljama eurozone jak euro ne odgovara. Uz još uvijek prisutnu opasnost od deflacije, ECB će morat poduzeti mjere za slabljenje eura - kaže glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. U četvrtak je euro bio na razini čak 1,40 dolara nakon što je čelnik ECB-a Mario Draghi i sam rekao da ga zabrinjava rast eura te da predviđa dulji period niske stope inflacije uz njezino postupno jačanje tek sljedeće godine.

Zato bi uskoro ECB mogao smanjiti referentnu kamatnu stopu sa 0,25 posto, na, prema procjenama analitičara RBA, 0,1 posto. ECB bi već u lipnju mogao uvesti nekonvencionalne mjere, što se prije svega odnosi na pokretanje nove faze LTRO-a, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke SG. LTRO je program dugoročnog financijskog oporavka kroz koji banke primaju financijsku pomoć uz nisku kamatnu stopu i rješavaju se ‘prljavih′ državnih obveznica. Posegnut bi se moglo i za kvantitativnim ublažavanjem monetarne politike, odnosno tiskanjem novca radi kupnje obveznica. Nakon Draghijevih najava, euro je lagano oslabio, na 1,38 dolara za euro.