Vojni objekti nisu rješenje

Ipak, u bilanci tvrtke bilježi se imovina u vrijednosti od 32 milijarde kuna pa je vjerojatna tržišna vrijednost negdje u sredini. U Hrvatskoj se komuniciralo da bi se za četvrtinu HEP-a moglo dobiti i do sedam milijardi kuna, ali ako je vjerovati Bloombergu, analiza pokazuje da bi prihod od IPO-a mogao biti znatno skromnijih 4,6 milijardi kuna. Ako je to stvarni tržišni potencijal HEP-a, iznos dobiven prodajom dionica ne bi bio ni približno dovoljan da se od MOL-a otkupi 49,08 posto Ine jer je tržišna cijena Ine, iako je dionica prenapuhana, oko 13,7 milijardi kuna. Kako i unutar HDZ-a progovaraju o tome da bi se prodajom druge državne imovine mogao namaknuti novac za Inu, proučili smo portfelj države koji se brzo može unovčiti, ali već je iz letimičnog pregleda udjela i dionica raspoloživih za prodaju vidljivo da nema tvrtke koja bi mogla supstituirati HEP-ovu vrijednost. Sve i da država proda udjele u Podravci i Badelu te proda ACI, hotelske kuće Jadran, Maestral, Makarska i Club Adriatic, skupila bi zajedno oko dvije milijarde kuna i to pod uvjetom da prodaje realizira pod sretnom zvijezdom.

Treća opcija strateški partner

Treća opcija je pronalaženje novog strateškog partnera za Inu koji bi zamijenio MOL. Ako se ide u IPO Hrvatske elektroprivrede, najvažnije je odlučiti što s novcem koji se prikupi njime jer je i u najcrnjem scenariju riječ o potencijalnih pet milijardi kuna kojima bi se mogle financirati ozbiljne akvizicije u regiji, proširiti tržište i broj korisnika, ali i izgraditi velika postrojenja u Hrvatskoj. Električna energija bit će sve traženija u budućnosti i njezina će potrošnja rasti za 40 posto do 2030. što treba imati na umu kada se donose odluke o HEP-u.