Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,5 posto, na 52,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 48,50 dolara.

Do petka su cijene nafte na oba tržišta bile u minusu više od 2 posto, no toga su dana skočile otprilike 3 posto zbog pada tečaja dolara i naznaka smanjenja proizvodnje u SAD-u.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna pao već drugi tjedan u posljednja tri, i to za pet postrojenja, na njih 763.

To je iznenadilo ulagače jer su ranije objavljeni podaci vlasti pokazivali da u SAD-u proizvodnja i dalje raste.

U međuvremenu su se pojavile naznake smanjenja jaza između ponude i potražnje u SAD-u, najvećem potrošaču nafte u svijetu.

Tako su, unatoč 13-postotnom rastu proizvodnje nafte od sredine prošle godine, na 9,5 milijuna barela dnevno, komercijalne zalihe zabilježile 13-postotni pad u odnosu na razine iz ožujka, kliznuvši ispod lanjskih razina.

"Sada je glavno pitanje hoće li se nastaviti pad zaliha nafte u SAD-u, što bi umanjilo razliku između ponude i potražnje, s obzirom da se bliži kraj sezone pojačane potrošnje goriva zbog godišnjih odmora", kaže Tariq Zahir iz tvrtke Tyche Capital Advisors.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neki proizvođači izvan tog kartela, uključujući Rusiju, dogovorili su krajem prošle godine smanjenje proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno do ožujka 2018. kako bi se ublažio jaz između prevelike proizvodnje i nedovoljno snažne potražnje.

No, njihovi napori dugo nisu davali očekivane rezultate jer je rasla proizvodnja u SAD-u, koja je dosegnula najviše razine od polovice 2015. godine.

Podršku cijenama nafte pruža, pak, slabljenje dolara, koji je pod pritiskom zbog političkih problema predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, zbog čega su dovedena u pitanje njegova obećanja koja su trebala potaknuti rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Stoga analitičari i idućih dana očekuju oscilacije cijena nafte u sadašnjim rasponima.