Slovačko-češki fond J&T želi preuzeti rovinjsku Adris Grupu. Nedavno su predsjedniku Uprave i najvećem dioničaru Anti Vlahoviću poslali dopis u kojemu predlažu sastanak na kojemu bi razgovarali o zajedničkim interesima. Taj je potez navodno izazvao uzbunu u vrhu Adrisa i priča je procurila u javnost preko Glasa Istre koji je, pozivajući se na izvore bliske dioničarima kompanije, objavio da je Vlahović odbio sastanak i predstavnike fonda uputio da se, imaju li važne informacije o poslovanju kompanije, jave nekome od izvršnih direktora što se nije dogodilo. Nekoliko sati kasnije, na pitanje novinara o vijesti o navodnom preuzimanju, premijer Zoran Milanović dao je neobično žestoku izjavu: "Adris... prevažna i previše uspješna tvrtka koja se dobro transformirala te iz duhanskog biznisa prebacila u visokoprofitni turizam, marikulturu... Što se tiče neprijateljskog preuzimanja, postoje regulatorni mehanizmi, agencije koje se bave time i pravna država te sam siguran da ćemo spriječiti svaku nezakonitost".

Ozbiljna operacija

Prema svim izvorima bliskim ovom slučaju s kojima smo razgovarali, riječ je o ozbiljnoj namjeri preuzimanja. J&T Grupa vrijedna je više od 10 milijardi dolara raspoređenih ponajviše u financijskom, energetskom i turističkom sektoru i Adris Grupa im je postala zanimljiva još kad je postalo jasno da će napustiti duhanski biznis i orijentirati se na turizam i financije, core biznis J&T-ja. Prema tvrdnjama izvora upućenih u operaciju, J&T je za preuzimanje Adrisa izdvojio milijardu eura. Dođe li do njega, bit će to najveća pojedinačna transakcija u povijesti hrvatskog biznisa. Prema istim izvorima, predstavnici J&T-ja još su prije tri mjeseca počeli razgovarati s Vlahovićem o uvjetima preuzimanja. Obavijestili su ga da kroz dogovore o opcijskim ugovorima i druge aranžmane s dioničarima imaju osiguran veći udjel od 20,39 posto koliko drži on, predložili mu da proda svoj udjel nudeći nepoznatu, navodno golemu premiju po dionici, te da nakon preuzimanja dvije godine ostane predsjednik Uprave, zatim da dvije godine preuzme funkciju predsjednika Nadzornog odbora i nakon toga se povuče. Vlahovićev uvjet bio je da u tom razdoblju ostane najveći pojedinačni dioničar kako bi zadržao utjecaj u kompaniji, ali su se oko toga razišli. J&T već ima regionalno iskustvo sa značajnim, a neutjecajnim udjelom u nekoj regionalnoj kompaniji. U slovenskom Petrolu imaju 20 postu dionica, s kojima ne mogu nametnuti nijednu važnu odluku nego samo gledati kako većina odlučuje i to ne žele u Adrisu.

Vlahović je viđen u jednom restoranu s ljudima iz J.P. Morgana i Borisom Vujčićem. Dogovara otpor preuzimanju.

Pregovori u međuvremenu nisu napredovali i ovoga tjedna priča je procurila u javnost. Kao pivotalni lik u cijeloj se priči navodi drugi najveći dioničar Adrisa, bivši drugi čovjek kompanije i Vlahovićev dugogodišnji najbliži suradnik Plinio Cuccurin. Iako se priča da on i još nekoliko velikih dioničara te niz malih dioničara imaju opcijske ugovore s J&T-jem, HANFA-i i burzi ništa nije prijavljeno, a prema zakonu bi moralo biti, tako da je stvar očigledno u početnoj fazi. Riječ je o ponudi za preuzimanje uobičajenoj na svjetskom tržištu, Adris Grupa je nedavno British American Tobaccu prodala Tvornicu duhana Rovinj za pola milijarde eura, nije zadužena, smatra se da je sa 7,4 milijarde kuna tržišne vrijednosti barem dvostruko podcijenjena i da ima veći potencijal rasta od onoga koji sada ostvaruje.

Vlahović u strahu

Uprava i dioničari mogu pregovarati o prodaji ili se braniti od J&T-ja. Svi izvori upućeni u proces potvrđuju da se u Rovinju već razrađuje taktika obrane od preuzimanja. "Koju god taktiku odaberu, to će biti vrlo težak zadatak s obzirom na vlasničku strukturu Adrisa", komentiraju. Adris grupa ima oko 5000 dioničara, utjecaj je koncentriran u relativno maloj grupi od desetak velikih dioničara koji kontroliraju 66,73 posto dionica. U srcu te grupe su osnivači kompanije i nepoznati vlasnici koji drže značajan udjel preko skrbničkih računa što bi Upravi moglo dodatno zakomplicirati situaciju.

Nakon što je Vlahović nedavno viđen u zagrebačkom restoranu Mano s predstavnicom JPMorgana, koja je surađivala s kompanijom u prodaji TDR-a, i predsjednikom HNB-a Borisom Vujčićem, priča se o nekoliko taktika obrane. Kao i u nekim prijašnjim slučajevima, ključni dioničari podijeljeni su na dva tabora.

Prema nekim izvorima, Vlahović ovu situaciju može iskoristiti za povećanje utjecaja i management buyout i u tom svjetlu tumače reakciju premijera, odnosno stvaranje atmosfere da bi J&T-jevo preuzimanje Adris Grupe bilo štetno za kompaniju i hrvatske nacionalne interese. Milanović i bez toga ima razloga za nervozne izjave. Kao važan suvlasnik države u nekoliko kompanija, Adris nije beznačajan za Vladine planove.

Uloga Cuccurina i Zeca

Prije tri godine pisalo se da je njihov ulazak u Uljanik bio uvjet za njihovo preuzimanje Croatia Osiguranja koje je nakon države najveći pojedinačni vlasnik Uljanika i s njim je Adris kasnije odigrao ključnu ulogu u spašavanju 3. Maja. Samo Croatia Osiguranje, kako je poznato, nakon restrukturiranja bi trebalo početi regionalno širenje, a Adris se spominje i u kombinacijama s privatizacijom ACI-ja. Aktualizirana je i priča o novom krugu radničkog dioničarstva, no u pozadini se, kako bruje financijski krugovi, krije management buyout operacija, kojom bi Ante Vlahović i njemu vjerni suradnici osvojili većinski udio u kompaniji tako da se više nikad ne moraju brinuti o potencijalnom neprijateljskom preuzimanju. Novca za to imaju dovoljno pa se MIlanovićeva izjava o "sprječavanju nezakonitosti" u dijelu izvora tumači i kao upozorenje menadžmentu Adrisa da se ne upušta u sumnjive akcije kakvih smo se u Hrvatskoj prošlih desetljeća nagledali, što bi potencijalni management buyout mogao biti.

Vlahović može pokušati kupiti dioničare, ali J&T može platiti puno više pa je njegov plan, prema izvorima upućenima u financijski aspekt operacije, deponirati 500 milijuna eura u inozemstvu i koristiti ih kao jamstvo nekom velikom stranom fondu koji bi se pojavio s konkurentskom ponudom kao bijeli vitez. I iznošenje tolike količine novca iz zemlje i preuzimanje Adrisa u kojemu bi J&T u Hrvatsku iskrcao gotovo desetinu njihovih deviznih rezervi, ne mogu proći bez HNB-a. Prema nekoliko izvora bliskih akterima priče, potezi najvećih dioničara mogli bi biti presudni, zbog odluke niza malih dioničara i zbog činjenica da je Adris ipak izlistan na burzi. Dvojica od nekoliko ključnih dioničara napustili su Upravu Adrisa u ne baš pozitivnoj atmosferi. Prije dvije godine otišao je Branko Zec, a lani uoči prodaje TDR-a Plinio Cuccurin i obojica, prema izvorima među dioničarima, traže kupce za svoje udjele.

Politička ambicija

Do zaključenja članka nijedan nije bio dostupan za komentar. Dugogodišnji bliski suradnici, Vlahović i Cuccurin, nisu se razišli prijateljski. Cuccurin je bio nezadovoljan zbog premalog utjecaja u kompaniji i strategijom Ante Vlahovića za koju je smatrao da ograničava rast Adrisa.

Neslaganja u Upravi nikad se nisu vidjela u njenim nastupima niti ih je ijedan od članova javno potvrdio, ali su postali opće mjesto u pričama o Adrisu. Lokalni mediji izvještavali su, primjerice, da Vlahović za TDR traži kupca koji će zadržati proizvodnju u Kanfanaru, a Cuccurin želi onoga koji će najviše platiti, a odnos je pukao kad je Vlahović odbio podržati Cuccurinovu najveću ambiciju, političku karijeru i kandidaturu na predsjedničkim izborima. Cuccurinov udjel od 12,9 posto udjela prevelik je da bi ga prodavao na burzi, a idealan za ozbiljnog strateškog investitora poput J&T-ja koji otvara i mogućnost preraspodjele utjecaja u vrhu kompanije.

Uz Cuccurina su, kažu dalje poznavatelji prilika, još neki nezadovoljnici iz samog vrha kompanije, poput Branka Zeca, koji ima 3,94 posto dionica i još 2,17 posto na skrbničkom računu u Zagrebačkoj banci. Dakle, samo Cuccurin i Zec imaju 19 posto dionica, tek neznatno manje od Vlahovića. Ako je točno da su uz njih dvojicu još neki menadžeri te da J&T na svojoj strani ima četiri velika dioničara i mnogo malih, jasno je da će se voditi teška bitka za svaku dionicu.

Zašto bi mali dioničari uopće htjeli prodavati dionice kompanije koja ima toliko novca? Dva su razloga, kažu u financijskim krugovima. Prvi je upravo prodaja TDR-a koja je Adrisu donijela više od pola milijarde eura. Iako je Adris nakon prodaje isplatio rekordnu dividendu, dioničari smatraju da su trebali dobiti barem dvostruko više. Dodatnih 40 kuna po dionici smatraju mrvicama, Adris je kažu s nijma podijelio tek nešto više od 10 posto novca koji je dobio od prodaje TDR-a, 646 milijuna kuna iz zadržane dobiti za 2014.

Drugi je razlog strah da Adris, nakon prodaje duhanskog biznisa, više neće biti što je bio te da će se rast dividende i cijene dionice usporavati pa razmišljaju o prodaji dok je kompanija još na vrhuncu.Dio dioničara nije zadovoljan strategijom ulaganja, smatraju da si Adris inzistiranjem na financiranju širenja vlastitim novcem u bilancama prikriva činjenicu da ne raste koliko bi trebao i da zapravo sjedi na novcu bez većih mogućnosti ulaganja.

Nezadovoljni dioničari

Nakon što su podigli cijeli portfelj Maistre i izgradili dva nova hotela, proširili se u Dubrovnik s Hilton Imperialom, digli na noge Cromaris i planiraju akvizicije s Croatia Osiguranjem, dioničari su očekivali više.

S takvim su dvojbama dioničari stigli na ovogodišnju rujansku skupštinu, na kojoj je Ante Vlahović pokušao formalizirati pripreme za obranu od preuzimanja prijedlogom da se temeljni kapital smanji povlačenjem 146.249 redovnih dionica, ali mu prijedlog nije prošao. Bio je to prvi znak ozbiljnog raskola među dioničarima.

U Adrisu im je očito cilj osvojiti više od 25 posto dionica, nakon čega su ionako obvezni dati javnu ponudu za sve preostale dionice, te svakome tko ih poželi kupiti isplatiti istu cijenu s premijom kao što bi platili i za tih 25 posto.

Računaju na podijeljenost među dioničarima Adrisa i na njihovu želju da svoje papire unovče dok tako puno vrijede. Operacija bi mogla stajati i milijardu eura, no za J&T to nije problem. Imovina im je gotovo 10 milijardi eura, prihod 460 milijuna eura, čista dobit 62 milijuna eura. Ulažu u energetiku, turizam i financijski sektor, nekretnine, medije, informacijske i komunikacijske tehnologije..., najviše u Češkoj i Slovačkoj, u Rusiji i na Karibima. U Hrvatskoj su, nakon neugodne istrage HANFA-e o njihovoj ulozi u MOL-ovu preuzimanju većinskog udjela u Ini i kasnijeg fijaska s Centar bankom, uspješno preuzeli Vaba banku i Sunčani Hvar. Upravo im je vlasništvo u Sunčanom Hvaru otvorilo ambicije za širenje u hrvatskom turizmu. Pripremaju nekoliko preuzimanja hotelskih kuća od juga Hrvatske do Istre, a s tim preuzimanjima i Adrisovim turističkim kapacitetima postali bi najveći hotelijer na Jadranu te ozbiljni igrači na europskom nivou.

Prema definiciji, neprijatelja u neprijateljskom preuzimanju proglašava menadžment, što svi smatraju da je Adrisov menadžment i učinio doturanjem informacija u lokalne novine, neformalno upozoravajući dioničare da bi J&T mogao isisati novac iz kompanije, rasprodati hotele, ugasiti proizvodnju ribe... J&T možda jest neprijatelj menadžmentu Adrisa, no to ne znači da će ga ostali dioničari tako doživjeti. Možda ih se nađe dovoljno koji će procijeniti da im je bolje prodati nego čekati i da je za Adris možda bolje da prijeđe u vlasništvo bogate srednjoeuropske korporacije koja će, počne li preuzimanje, sigurno obećavati zadržavanje i širenje poslovanja jer su već i objavili da im je turizam strateški interes u Hrvatskoj. Obećanja će argumentirati svojom financijskom moći, koju školski kolege i najveći dioničari Josef Tkač i Ivan Jakobovič, grade još od 1994. kad su se kao brokeri u Bratislavi počeli širiti na nekretnine, zatim preuzimati banke, pa energetske kompanije i hotelske lance. Bit će to, ako započne, psihološka koliko i financijska bitka, kao uostalom i svako ozbiljnije dioničarsko preuzimanje.