Slovenija je 26. listopada započela postupkom kojim do kraja ove godine treba prodati najmanje 50 posto NLB-a i tada je objavljen raspon cijene od 51,5 do 66 eura za dionicu.

Knjiga narudžbi bila je otvorena do 8. studenoga, a danas je objavljena konačna prodajna cijena od 51,50 eura za dionicu.

Kako je objavljeno, prodajom 59 posto dionica NLB-a u državni će proračun nakon provedenih transakcija priteći nešto manje od 609 milijuna eura.

Cijela transakcija prodaje bit će završena idućeg tjedna, kada kupci doznače novac nakon izvršene alokacije dionica, a predviđeno je da se od srijede, 14. studenoga počne trgovati dionicama NLB-a na Ljubljanskoj i Londonskoj burzi.

Većinu dionica u postupku IPO-u su upisali institucionalni ulagači, a mali dioničari su, po neslužbenim podacima, kupili dionica u vrijednosti između 30 i 40 milijuna eura.

Najveći pojedinačni vlasnik NLB-a i nakon prodaje ostaje država sa 40,9 posto dionica, a slijede fond Brandes Investment Partners (7,6 posto) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 6,3 postotnim udjelom.

Slovenija se nakon dokapitalizacije državne banke u jeku bankarske krize u toj zemlji obvezala Europskoj komisiji da će privatizirati tri četvrtine banke, a zadržati 25 posto plus "zlatnu dionicu", kako i da se pomoć banci ne bi sankcionirala kao nedopuštena subvencija.

Dogovorom prijašnje vlade Mire Cerara i Europske komisije iz ove godine Slovenija se obvezala da će do kraja godine prodati najmanje polovicu udjela u najjačoj slovenskoj banci, a slijedećoj godine i dodatne dionice kako bi državi u konačnici ostalo 25 posto plus jedna dionica, čime bi i dalje imala utjecaj i strateški važan udio.

Kako se procjenjuje, preostale raspoložive dionice NLB-a, osim 25-postotnog udjela koji bi ostao u državnom vlasništvu, bit će prodane nakon šestomjesečnog moratorija, a očekuje se da će biti prodane u paketu putem burze, vjerojatno već unaprijed poznatim kupcima.

Privatizacija NLB-a, koja je bila suočena s velikim lobističkim i političkim otporima, predstavljala je velik problem prijašnjoj vladi pa je tadašnji premijer odgađao početak privatizacije sve do kraja svog mandata.

Da privatizacija najmanje 50 posto dionica do kraja ove godine nije uspjela, NLB bi bio suočen s mogućnošću strožih sankcija u poslovanju, možda i prodajom poslovnica i banaka-kćeri u drugim zemljama, te ograničenja u leasing poslovima i poslovima faktoringa.