Europski sud za ljudska prava (ESLJP) dosudio je danas dioničarima bivše ruske naftne kompanije Jukos odštetu od 1,9 milijardi eura, što je još jedan udarac Rusiji nakon što je prije nekoliko dana sud u Hagu dioničarima dosudio odštetu od 50 milijardi dolara.

Samo nekoliko dana nakon što je dijelu Jukosovih bivših dioničara Stalni arbitražni sud u Haagu odredio 50 milijardi dolara odštete, ESLJP je presudio da Rusija treba na ime odštete dioničarima Jukosa platiti 1,9 milijardi eura, uz 300.000 eura za troškove suda, izdatke i porez.

Taj sud sa sjedištem u Strasbourgu ustvrdio je da Rusija u svom postupanju prema Jukosu nije uspjela postići pravednu ravnotežu, te da je prisilila kompaniju, nekad u vlasništvu oligarha Mikhaila Hodorkovskog, da plaća prekomjerne pristojbe. Jukos je tražio odštetu nešto ispod 38 milijardi dolara.

Olga Pispanen, glasnogovornica Mihaila Hodorkovskoga, koji je 2003. u Rusiji uhićen a 2005. osuđen za krađu i utaju poreza, izrazila je zadovoljstvo presudom, ocijenivši je "bez presedana" u povijesti toga suda zbog visine iznosa odštete.

Jukos, prije deset godina vrijedan 40 milijardi dolara, podijeljen je i nacionaliziran. Većina njegove imovine pripala je Rosneftu, energetskom divu na čijem se čelu nalazi bliski suradnik predsjednika Vladimira Putina.

Rusko Ministarstvo pravosuđa smatra presudu ESLJP-a nepravednom i pristranom te najavljuje žalbu u roku od tri mjeseca.

Bivši Jukosov izvršni direktor i vodeći dioničar Leonid Nevzlin na jednoj radijskoj postaji izjavio je da presudu smatra još jednom potvrdom činjenice da je sve što je Rusija poduzela protiv te naftne kompanije bilo nezakonito. Postoji oko 55.000 Jukosovih dioničara, među kojima su i neki fondovi koji predstavljaju skupine dioničara.