U rujnu prošle godine ECB je dodatno spustio negativnu kamatnu stopu na depozite banaka, na minus 0,5 posto, opetovano tvrdeći da su banke zapravo neto dobitnici politike ultraniskih kamatnih stopa budući da veći obujam kreditiranja više nego anulira nepovoljan utjecaj niskih kamatnih stopa.

Upozoravali su također da prigovori o niskim kamatnim stopama odvraćaju pažnju od zastarjelih poslovnih modela banaka koji su već dugo značajan uzrok niske dobiti. Niska pak profitabilnost spada među najveće rizike za gospodarstvo eurozone, naglašavaju u ECB-u.

Podaci objavljeni u srijedu potkrepljuju njihove tvrdnje, pokazujući da su najveće banke eurozoni, čije poslovanje ECB nadzire, u trećem tromjesečju ostvarile 4,37 posto veće neto kamatne prihode nego u istom razdoblju godine ranije, od 202,9 milijardi eura.

Iznos je ujedno najviši u trećem tromjesečju od kraja 2014. kada je ECB počeo sa supervizijom.

Ukupni prihodi banaka također su porasli dok im je neto dobit smanjena u odnosu na godinu ranije, za osam posto, zbog kontinuiranog rasta troškova i skoka rezervacija za rizike, pokazali su podaci ECB-a, objavljeni u srijedu.

Najlošije su rezultate bilježile njemačke banke, izjednačivši se u ukupnoj neto dobiti s onima u Grčkoj, manjem gospodarstvu koje se proteklih godina jedva spasilo od kolapsa uz podršku tri europska paketa zajmova.

Ukupni povrat od kapitala (RoE) u njemačkim bankama iznosio je u trećem kvartalu 2019. svega 0,4 posto, što znači da nisu zaradile ni za trošak uloženog kapitala, iako je njihova kapitaliziranost zasad dobra.

Banke u Španjolskoj i Italiji bile su proteklih godina na glasu kao kandidati za spašavanje ali su u trećem tromjesečju ostvarile povrat od preko sedam posto, što je među najvišima u eurozoni.

Ukupni (RoE) banaka u eurozoni pao je u trećem kvartalu na najnižu razinu u tri godine, od 5,83 posto, sa 6,85 posto godinu dana ranije.