- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 19.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu gubitaka u ovom tjednu
- 19.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Indeksi pali, Izrael ispalio projektile na Iran
- 19.04.2024 WALL STREET: S&P 500 indeks pao peti dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura
REZULTATI POSLOVANJAObjavljeno: 02.03.2016
Banke 2015. završile s bruto gubitkom prvi put nakon 1998.
Podijeli sadržaj: | ||||
Prvi put nakon bankarske krize 1998. godine, hrvatske su banke prošlu godinu završile u minusu, čemu je najviše prinodio trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Naime, prošlu je godinu 28 hrvatskih banaka završilo s ukupnim bruto gubitkom u iznosu višem od 4,7 milijardi kuna, a iz HNB-a su na Hinin upit potvrdili da je to prvi put od bankarske krize 1998. godine, kada je ukupni bruto gubitak banaka iznosio od 2,7 milijardi kuna, odnosno 2,9 milijardi kuna u neto iznosu.
Iako je iznos bruto gubitka iz prošle godine značajno veći od onog iz 1998. godine, iz HNB-a ističu da je te rezultate potrebno staviti u odnos s imovinom i kapitalom, da bi se izračunale stope povrata i usporedila profitabilnost banaka 1998. i 2015. godine.
"Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE - prinos na prosječnu imovinu (prije poreza) i prinos na prosječni kapital (nakon poreza) - u 1998. godini iznosili su -2,8 i -16,1 posto, a u 2015. ti pokazatelji iznose -1,2 i -8,3 posto", ističu iz HNB-a.
Hypo generirala gotovo polovicu ukupnog gubitka
S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, 2015. godinu završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5 posto ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini.
Iz te banke ističu da je poslovni rezultat za 2015. godinu "prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak".
Pritom ističu da je "neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke stopa adekvatnosti kapitala veća od 22,66 posto, što je druga najbolja stopa i što jamči kako se prošlogodišnji rezultat ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje banke, niti na klijente".
"I tijekom 2015. godine Banka je ostvarila pozitivne poslovne iskorake, poput više od 4,5 milijardi kuna plasmana, značajnog rasta plasmana u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, osjetno poboljšala ključne poslovne indikatore poput omjera kredita i depozita, akvizirala je nove klijenata, razvijala moderne proizvode i usluge, a usto Banka ima i daleko najbolji te od prosjeka industrije dvostruko niži omjer nenaplativih kredita", zaključuju iz Hypo banke.
Glavni krivac ′švicarac′
Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka.
Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija.
Primjerice, prema podacima objavljenima u nerevidiranim godišnjim izvješćima, samo Zagrebačka banka je za tu svrhu izdvojila 2,64 milijarde kuna, a Privredna banka Zagreb 1,31 milijardu kuna.
HNB je, pak, u svom posljednjem Biltenu objavio podatak da je samo u prosincu, koji je obilježio početak procesa konverzije i djelomičnog otpisa kredita u ′švicarcima′, u eurske kredite konvertirana 2,1 milijarda kuna, a otpisana milijarda kuna kredita.
Preostale dvije banke koje su također nudile kredite u ′švicarcima′, PBZ i Societe Generale - Splitska banka, prošlu su godinu završile u plusu, i to PBZ u bruto iznosu nešto nižem od 208 milijuna kuna, a Splitska banka od 156,8 milijuna kuna. Iako je riječ o dva najviša iskazana dobitka iz poslovanja među 28 banaka, ipak su iznosi značajni manji od dobiti iskazane prethodne godine, koja je za PBZ iznosila više od 820 milijuna kuna, a Splitsku banku gotovo 250 milijuna kuna.
Među bankama s najvećim iskazanim gubicima je i Jadranska banka, koja je 2015. poslovala s bruto gubitkom od 198,3 milijuna kuna, a nad kojom je početkom listopada prošle godine na prijedlog HNB-a otvoren sanacijski postupak.
U minusu su prošlu godinu, pokazuju podaci HNB-a, završile i Veneto (64,7 mln kn), Imex (59,7 mln kn), Vaba (50,4 mln kn), Karlovačka (9,2 mln kn), Samoborska (7,8 mln kn), Slatinska (6,4 mln kn) i Tesla štedna banka (5,2 mln kn). Također, gubitak iz poslovanja, i to u iznosu od 35,4 milijuna kuna, prošle je godine iskazala i Banka Splitsko-dalmatinska, a iz HNB-a napominju da je nad tom bankom zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera.
Od 13 banaka koje su prošle godine poslovala s dobiti, nakon spomenutih PBZ i Splitske banke, slijedi Hrvatska poštanska banka, čija dobit iz poslovanja za 2015. iznosi 126,3 milijuna kuna, dok bruto dobit Istarske kreditne banke iznosi 15,5 milijuna kuna.
Bruto dobit iskazale su i Štedbanka (9,6 mln kn), Banka kovanica (9,5 mln kn), Kreditna banka Zagreb (8,4 mln kn), BKS Bank (7,9 mln kn), Croatia (5,9 mln kn) i Podravska banka (5,7 mln kn), Kentbank (3,9 mln kn) te Partner (1,7 mln kn) i Primorska banka (334 tisuće kuna).
Zaba još uvijek najveća
Podaci HNB-a pokazuju i da je, iskazano vrijednošću ukupne imovine, i na kraju 2015. najveća hrvatska banka bila Zagrebačka banka, s imovinom od gotovo 106 milijardi kuna, što čini 26,4 posto ukupne imovine svih 28 banaka koje trenutno posluju u Hrvatskoj.
Naime, ukupna imovina svih banaka u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosila je 393,5 milijardi kuna i bila je 0,43 posto manja nego godinu ranije.
Drugu poziciju zadržala je Privredna banka, s imovinom vrijednom 69,7 milijardi kuna, odnosno udjelom na tržištu od 17,3 posto, dok je na trećem mjestu ostala Erste banka, koja je s 59 milijardi kuna imovine na kraju prošle godine zauzimala 14,7 posto tržišta.
Štedionice u plusu
Za razliku od banaka, pet stambenih štedionica prošle je godine poslovalo s dobiti, i to u ukupnom iznosu od 59,16 milijuna kuna, no i to je niže od 71 milijun dobiti iz 2014. godine, pokazuju podaci HNB-a.
Najveću dobit iz poslovanja, od 29,4 milijuna kuna, iskazala je Prva stambena štedionica Zagrebačke banke. Slijede PBZ stambena štedionica, čija bruto dobit iznosi 19,7 milijuna kuna, Wuestenrot, sa 7 milijuna kuna, Raiffeisen štedionica, s 2,3 milijuna kuna, te HPB stambena štedionica s nešto više od pola milijuna kuna bruto dobiti.
Naime, prošlu je godinu 28 hrvatskih banaka završilo s ukupnim bruto gubitkom u iznosu višem od 4,7 milijardi kuna, a iz HNB-a su na Hinin upit potvrdili da je to prvi put od bankarske krize 1998. godine, kada je ukupni bruto gubitak banaka iznosio od 2,7 milijardi kuna, odnosno 2,9 milijardi kuna u neto iznosu.
Iako je iznos bruto gubitka iz prošle godine značajno veći od onog iz 1998. godine, iz HNB-a ističu da je te rezultate potrebno staviti u odnos s imovinom i kapitalom, da bi se izračunale stope povrata i usporedila profitabilnost banaka 1998. i 2015. godine.
"Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE - prinos na prosječnu imovinu (prije poreza) i prinos na prosječni kapital (nakon poreza) - u 1998. godini iznosili su -2,8 i -16,1 posto, a u 2015. ti pokazatelji iznose -1,2 i -8,3 posto", ističu iz HNB-a.
Hypo generirala gotovo polovicu ukupnog gubitka
S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, 2015. godinu završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5 posto ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini.
Iz te banke ističu da je poslovni rezultat za 2015. godinu "prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak".
Pritom ističu da je "neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke stopa adekvatnosti kapitala veća od 22,66 posto, što je druga najbolja stopa i što jamči kako se prošlogodišnji rezultat ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje banke, niti na klijente".
"I tijekom 2015. godine Banka je ostvarila pozitivne poslovne iskorake, poput više od 4,5 milijardi kuna plasmana, značajnog rasta plasmana u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, osjetno poboljšala ključne poslovne indikatore poput omjera kredita i depozita, akvizirala je nove klijenata, razvijala moderne proizvode i usluge, a usto Banka ima i daleko najbolji te od prosjeka industrije dvostruko niži omjer nenaplativih kredita", zaključuju iz Hypo banke.
Glavni krivac ′švicarac′
Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka.
Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija.
Primjerice, prema podacima objavljenima u nerevidiranim godišnjim izvješćima, samo Zagrebačka banka je za tu svrhu izdvojila 2,64 milijarde kuna, a Privredna banka Zagreb 1,31 milijardu kuna.
HNB je, pak, u svom posljednjem Biltenu objavio podatak da je samo u prosincu, koji je obilježio početak procesa konverzije i djelomičnog otpisa kredita u ′švicarcima′, u eurske kredite konvertirana 2,1 milijarda kuna, a otpisana milijarda kuna kredita.
Preostale dvije banke koje su također nudile kredite u ′švicarcima′, PBZ i Societe Generale - Splitska banka, prošlu su godinu završile u plusu, i to PBZ u bruto iznosu nešto nižem od 208 milijuna kuna, a Splitska banka od 156,8 milijuna kuna. Iako je riječ o dva najviša iskazana dobitka iz poslovanja među 28 banaka, ipak su iznosi značajni manji od dobiti iskazane prethodne godine, koja je za PBZ iznosila više od 820 milijuna kuna, a Splitsku banku gotovo 250 milijuna kuna.
Među bankama s najvećim iskazanim gubicima je i Jadranska banka, koja je 2015. poslovala s bruto gubitkom od 198,3 milijuna kuna, a nad kojom je početkom listopada prošle godine na prijedlog HNB-a otvoren sanacijski postupak.
U minusu su prošlu godinu, pokazuju podaci HNB-a, završile i Veneto (64,7 mln kn), Imex (59,7 mln kn), Vaba (50,4 mln kn), Karlovačka (9,2 mln kn), Samoborska (7,8 mln kn), Slatinska (6,4 mln kn) i Tesla štedna banka (5,2 mln kn). Također, gubitak iz poslovanja, i to u iznosu od 35,4 milijuna kuna, prošle je godine iskazala i Banka Splitsko-dalmatinska, a iz HNB-a napominju da je nad tom bankom zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera.
Od 13 banaka koje su prošle godine poslovala s dobiti, nakon spomenutih PBZ i Splitske banke, slijedi Hrvatska poštanska banka, čija dobit iz poslovanja za 2015. iznosi 126,3 milijuna kuna, dok bruto dobit Istarske kreditne banke iznosi 15,5 milijuna kuna.
Bruto dobit iskazale su i Štedbanka (9,6 mln kn), Banka kovanica (9,5 mln kn), Kreditna banka Zagreb (8,4 mln kn), BKS Bank (7,9 mln kn), Croatia (5,9 mln kn) i Podravska banka (5,7 mln kn), Kentbank (3,9 mln kn) te Partner (1,7 mln kn) i Primorska banka (334 tisuće kuna).
Zaba još uvijek najveća
Podaci HNB-a pokazuju i da je, iskazano vrijednošću ukupne imovine, i na kraju 2015. najveća hrvatska banka bila Zagrebačka banka, s imovinom od gotovo 106 milijardi kuna, što čini 26,4 posto ukupne imovine svih 28 banaka koje trenutno posluju u Hrvatskoj.
Naime, ukupna imovina svih banaka u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosila je 393,5 milijardi kuna i bila je 0,43 posto manja nego godinu ranije.
Drugu poziciju zadržala je Privredna banka, s imovinom vrijednom 69,7 milijardi kuna, odnosno udjelom na tržištu od 17,3 posto, dok je na trećem mjestu ostala Erste banka, koja je s 59 milijardi kuna imovine na kraju prošle godine zauzimala 14,7 posto tržišta.
Štedionice u plusu
Za razliku od banaka, pet stambenih štedionica prošle je godine poslovalo s dobiti, i to u ukupnom iznosu od 59,16 milijuna kuna, no i to je niže od 71 milijun dobiti iz 2014. godine, pokazuju podaci HNB-a.
Najveću dobit iz poslovanja, od 29,4 milijuna kuna, iskazala je Prva stambena štedionica Zagrebačke banke. Slijede PBZ stambena štedionica, čija bruto dobit iznosi 19,7 milijuna kuna, Wuestenrot, sa 7 milijuna kuna, Raiffeisen štedionica, s 2,3 milijuna kuna, te HPB stambena štedionica s nešto više od pola milijuna kuna bruto dobiti.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 19.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu gubitaka u ovom tjednu
- 19.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Indeksi pali, Izrael ispalio projektile na Iran
- 19.04.2024 WALL STREET: S&P 500 indeks pao peti dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 10:13 | 2799,13 | -4,18 |
-0,15 |
|
CROBEX10* | 19.04. 10:13 | 1696,22 | -1,18 |
-0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 10:13 | 1843,94 | -1,28 |
-0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 10:12 | 1881,44 | 2,16 |
0,11 |
|
CROBISTR* | 18.04. 16:31 | 172,9587 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 18.04. 16:31 | 96,0146 | 0,01 |
0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ERNT | 208,00 € |
0,00% |
54.913,00 € |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
44.748,00 € |
KODT2 | 1.400,00 € |
-2,10% |
23.880,00 € |
ATPL | 43,00 € |
0,00% |
22.984,60 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
19.102,55 € |
7SLO | 26,28 € |
-0,19% |
14.454,00 € |
KODT | 1.450,00 € |
0,00% |
11.600,00 € |
ARNT | 32,40 € |
-1,22% |
7.137,60 € |
DLKV | 2,38 € |
-1,65% |
6.698,68 € |
HT | 30,40 € |
-0,33% |
6.110,40 € |
Redovni dionički promet: | 226.376,67 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 246.378,67 € |