Pad pasivnih kamatnih stopa u bankama i izuzetno niska kamatna stopa na tržištu novca usmjerili su domaće ulagače u fondovsku industriju. Imovina pod upravljanjem obvezničkih i novčanih fondova je tako tijekom travnja porasla za više od pola milijarde kuna.

Među 113 aktivnih fondova u Hrvatskoj u travnju je na vrhu ljestvice po rastu imovine bilo sedam obvezničkih i novčanih fondova kojima je imovina porasla za deset i više posto. Prema posljednjim podacima Hanfe, najveći relativni rast imovine od 27,3 posto imao je novčani fond Agram Cash, i to na 157,2 milijuna kuna. Drugi najveći rast imovine imao je obveznički fond HPB Investa, čija je imovina u mjesec dana porasla za čak četvrtinu i zaustavila se na 25,3 milijuna kuna. "Nastavkom trenda opadanja pasivnih bankarskih kamatnih stopa, pogotovo na tržištu novca koji je prinos novčanih fondova znatno smanjio, ulagatelji se okreću idućoj kategoriji fondova gledano po rizičnosti, a to su obveznički fondovi", izjavio je za Poslovni dnevnik Tomislav Nikočević, predsjednik Uprave HPB Investa. Veći interes za konzervativniji način ulaganja potvrđuju i u Raiffeisen Investu. "Jedan od glavnih argumenata koji idu u prilog atraktivnosti novčanih i obvezničkih fondova kao poželjnih investicija trenutno su i vrlo niske razine kamatnih stopa na depozite zbog kojih investitori traže alternativne kategorije ulaganja koje uz nisku razinu rizika mogu donijeti potencijalno viši prinos", kažu u tom društvu koje upravlja s osam fondova. Njihov je novčani fond u travnju imao rast neto imovine od 13,5 posto, čime se ona zaustavila na 1,4 milijarde kuna.

Neto imovina obvezničkog fonda Erste Investa prošlog je mjeseca skočila 22,3 posto, na 601,3 milijuna kuna, dok je fond PBZ Bond rastom od gotovo 19 posto dosegnuo imovinu od 200,6 milijuna kuna. Obveznički fondovi, ističe Nikočević, uz nešto veći rizik od novčanih fondova nude i veći očekivani prinos, pa je tako još od prošle godine prisutan porast udjela imovine obvezničkih fondova u ukupnoj imovini otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. "Promjena ukupne imovine obvezničkih fondova nije u većoj mjeri povezana s odljevima i priljevima s dioničkih tržišta, nego je uzrokovana jasno izraženim trendom pada pasivnih bankarskih kamatnih stopa koji je evidentan iz statističkih podataka Hrvatske narodne banke", zaključuje Nikočević. S druge pak strane fondovi koji ulažu u dionice u inozemstvu prošloga mjeseca nisu imali dobre rezultate. Negativan prinos od 7,87 posto imao je fond AC Rusija, dok je još jedan fond Adriatica Capitala - Prospectus jugoistočna Europa imao minus od gotovo šest posto. Negativni prinos od 5,9 posto imao je algoritamski fond NFD Aureusa koji ulaže u Americi.