- 15.04.2024 ′Snižena geopolitička temperatura′ spustila cije...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 16.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate pad Wall Streeta, dolar ojačao
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 WALL STREET: S&P 500 indeks pao četvrti dan zaredom
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 04.04.2024 Intelova proizvodnja čipova gomila gubitke
- 18.04.2024 Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni četiri milijuna eura
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende nego lani
- 16.04.2024 CIAK grupa preuzima dvije tvrtke
- 16.04.2024 Europske banke žele status strateškog sektora
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
SLAVKO LINIĆObjavljeno: 25.01.2016
Zašto je porez na nekretnine dobar
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska je jedna od malobrojnih europskih zemalja koja još nema porez na nekretnine. Prema nekim najavama, nova vlada zbog prazne blagajne morat će ga uvesti. Bilo je pokušaja u gotovo svakoj vladi i svaki je dosad propao.
Porez na nekretnine bio je dio Plana 21, no koalicijski partneri nisu se uspjeli dogovoriti. Čini se, barem prema dosadašnjim informacijama, da bi različita stajališta prema tom nametu mogla i budućoj vladi donijeti teškoće.
Prazni stanovi, preskupi kvadrati, napuštene nekretnine, sve bi riješio novi porez, kažu oni koji su za njegovo uvođenje. Njegovi protivnici tvrde pak da je riječ o samo još jednom načinu izvlačenja novca od građana.
Emisija Labirint jučer je podsjetila kako je otprilike išla priča s porezom na nekretnine u prošloj vladi.
Zakon, a onda i porez bili su spremni za primjenu već 2013., ali Slavko Linić, koji je htio komunalnu naknadu zamijeniti porezom, ostao je u tome sam i bez potpore.
Linić krivi Milanovića
Linić, bivši ministar financija, smatra da je Zoran Milanović bio taj koji je zaustavio porez na nekretnine. Kaže da je on kao premijer odustao od tog poreza ("nije ga htio pustiti ni u unutarnju proceduru Vlade").
Za većinu građana sve bi ostalo isto, samo bi više plaćali oni s mnogo nekretnina i oni čiji su prostori prazni.
Linić kaže da su zbog njih izgrađene komunalne infrastrukture. Jednostavno - imate vodu, plin, cestu, telefone i tako dalje, a nekretnina nije u funkciji.
Smatram da je u biti to porez protiv kojega se bore oni koji su bogati i koji imaju puno nekretnina, oni koji su u privatizaciji i pretvorbi, u neuspješnom poslovanju, za sebe zadržali korist poslovnih prostora, nisu ih stavili u funkciju, objašnjava.
Svaka 11. nekretnina prazna
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je svaka 11. nekretnina prema njezinim procjenama prazna, što je doista golem društveni trošak: Dakle, zamislite samo da smo taj novac koji smo uložili u takve prazne kuće i stanove, dakle to su samo kuće i stanovi za stanovanje, to ne uključuje kuće namijenjene za odmor, zamislite da smo taj novac iskoristili za izgradnju škola, bolnica, tvornica, čega god...
I to je jedan od temeljnih razloga za uvođenje poreza na nekretnine koji u nekom obliku ima većina zemalja.
Mi smo solventna nacija, ali nam fali likvidnosti, dakle, mi imovine imamo, međutim, nemamo dovoljno tekućeg priljeva sredstava koja nam dolaze, ili od vaše naknade za rad ili od mirovine, da tu imovinu koju imate i zbog koje jeste solventni, da je možete na odgovarajući način održavati, kaže Vizek.
Stanovi su prazni jer se to ne plaća, ljudi se nadaju da će i vrijednost tih nekretnina s vremenom sigurno rasti. Vizek kaže da je to jedna logika koja je dobrim dijelom rezultat nedostatka financijske pismenosti, a drugim dijelom jednog kulturološkog stava prema tim nekretninama.
Porez na nekretnine s prošlom vladom očito nije otišao u povijest, a mogao bi biti kamen spoticanja i u novoj vladi.
Orešković: Prazne nekretnine su mrtvi kapital
Tihomir Orešković izjavio je za Jutarnji list da je porez na nekretnine standard u Europi i svijetu.
Hrvatska ima velik broj nekretnina koje se ne koriste. Pitanje je što ćemo s tim nekretninama, kako ih aktivirati. Ne bih kratkoročno uvodio porez na sve nekretnine, ali bih volio riješiti problem nekretnina koje nisu u funkciji. To je mrtvi kapital, kazao je.
Most se ne zauzima za porez na nekretnine, barem je tako izjavio Ivan Lovrinović u prosincu prošle godine.
Predsjednik Hrvatske udruge vlasnika stanova i kuća za odmor Ivica Palatinuš pisao je bivšoj, a pisat će i novoj vladi.
Koji bi to bio argument za uvođenje poreza na nekretnine osim harača na nešto što je već stvoreno? Pa neka uvedu porez na nekretnine, ali na nove. Neka bude prijelazno razdoblje, pa kažu ′Ljudi, vi koji ćete kupiti, izgraditi, naslijediti - vi ćete od 2018., 2020. plaćati porez takav i takav′", kaže.
Usporedio je nametanje tog poreza s nogometnom utakmicom. Pa kakav je to način? Kao da smo igrali utakmicu i tjedan dana poslije sjetimo se da smo zaboravili svirati penal. Pa kakav je to način, utakmica je gotova, kaže Palatinuš.
Takvih je vlasnika, kaže, oko 200 000 i svoje obveze plaćaju kroz porez na kuće za odmor. Neki su od njih gradili, neki su štedjeli i kupili kuću, a neki su naslijedili. Na sve su već jednom platili porez.
U bivšoj državi porez na promet građevinskog materijala, dakle repromaterijala, bio je 34 posto. Ako uopće počnemo razmišljati o tome, trebamo itekako dijeliti vikendice i stanove kupljene i izgrađene do 1990. i poslije nje, objašnjava. Smatra da je porez na nekretnine iz tih razloga nepravedan, nepošten i diskriminacijski.
Argument za uvođenje poreza na nekretnine je i njihov utjecaj na tržište. Njegovo uvođenje trebalo bi sniziti cijenu kvadrata, koja je s obzirom na hrvatske plaće i dalje previsoka.
Iz nekog razloga ta potražnja za nekretninama i dalje gura te cijene višima nego što bi one zapravo trebale biti, da nekretnine služe samo onome čemu prirodno inače služe. Međutim, kako kod nas one služe kao skladište vrijednosti, odnosno ljudi na takav način gomilaju svoju štednju, onda se to očituje u toj višoj razini cijena nekretnina, kaže Vizek.
Maruška Vizek nije za masovno oporezivanje nekretnina, ali jest za oporezivanje onih koje nisu u funkciji, kao i onih građana koji imaju veći broj, pet ili deset nekretnina. Kad oporezujete jedinu nekretninu, to je socijalna kategorija, ali kad oporezujete drugu, treću ili petu, to je ekonomska kategorija. Najvažnije je mrtvi kapital staviti u funkciju, kazala je svojedobno za Jutarnji list.
Nesređena administracija teško može jamčiti naplatu poreza. Evidencija kupoprodajnih ugovora postoji. Ono što trebamo jest - općenita procjena vrijednosti svih nekretnina.
Ako ćemo sve te stvari reforme odgađati zbog toga što nam nešto drugo nije sređeno, onda nikad nećemo ništa srediti niti ćemo ijednu reformu provesti. Mislim da treba dogurati stvari do neke mjere gdje je uvođenje ovakvog poreza izvedivo i po putu dalje tjerati da se to riješi, inače bojim se da nećemo ništa napraviti, kaže Vizek.
Slavko Linić na vlastitom primjeru objašnjava zašto misli da je porez na nekretnine dobar:
Po svojim roditeljima imam udjele u nekakvim starim kućama kojima je, nažalost, propao krov, urušile su se, napuštene su - i to je sramota za sve nas vlasnike. Zato je ovakav porez dobar, jer će netko od nas tada otkupiti od ostalih, probati to razriješiti i platiti porez ili staviti nekretninu u funkciju.
Kolikogod nesuglasja u novoj vladi bilo, porez na nekretnine sasvim će sigurno morati doći na dnevni red. Dužni smo to i Europskoj komisiji. Samo što bi se na kraju moglo pokazati kako će u velikom problemu biti i država. Ona koja o svemu treba odlučiti, dosadašnji najneefikasniji vlasnik nekretnina.
Porez na nekretnine bio je dio Plana 21, no koalicijski partneri nisu se uspjeli dogovoriti. Čini se, barem prema dosadašnjim informacijama, da bi različita stajališta prema tom nametu mogla i budućoj vladi donijeti teškoće.
Prazni stanovi, preskupi kvadrati, napuštene nekretnine, sve bi riješio novi porez, kažu oni koji su za njegovo uvođenje. Njegovi protivnici tvrde pak da je riječ o samo još jednom načinu izvlačenja novca od građana.
Emisija Labirint jučer je podsjetila kako je otprilike išla priča s porezom na nekretnine u prošloj vladi.
Zakon, a onda i porez bili su spremni za primjenu već 2013., ali Slavko Linić, koji je htio komunalnu naknadu zamijeniti porezom, ostao je u tome sam i bez potpore.
Linić krivi Milanovića
Linić, bivši ministar financija, smatra da je Zoran Milanović bio taj koji je zaustavio porez na nekretnine. Kaže da je on kao premijer odustao od tog poreza ("nije ga htio pustiti ni u unutarnju proceduru Vlade").
Za većinu građana sve bi ostalo isto, samo bi više plaćali oni s mnogo nekretnina i oni čiji su prostori prazni.
Linić kaže da su zbog njih izgrađene komunalne infrastrukture. Jednostavno - imate vodu, plin, cestu, telefone i tako dalje, a nekretnina nije u funkciji.
Smatram da je u biti to porez protiv kojega se bore oni koji su bogati i koji imaju puno nekretnina, oni koji su u privatizaciji i pretvorbi, u neuspješnom poslovanju, za sebe zadržali korist poslovnih prostora, nisu ih stavili u funkciju, objašnjava.
Svaka 11. nekretnina prazna
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je svaka 11. nekretnina prema njezinim procjenama prazna, što je doista golem društveni trošak: Dakle, zamislite samo da smo taj novac koji smo uložili u takve prazne kuće i stanove, dakle to su samo kuće i stanovi za stanovanje, to ne uključuje kuće namijenjene za odmor, zamislite da smo taj novac iskoristili za izgradnju škola, bolnica, tvornica, čega god...
I to je jedan od temeljnih razloga za uvođenje poreza na nekretnine koji u nekom obliku ima većina zemalja.
Mi smo solventna nacija, ali nam fali likvidnosti, dakle, mi imovine imamo, međutim, nemamo dovoljno tekućeg priljeva sredstava koja nam dolaze, ili od vaše naknade za rad ili od mirovine, da tu imovinu koju imate i zbog koje jeste solventni, da je možete na odgovarajući način održavati, kaže Vizek.
Stanovi su prazni jer se to ne plaća, ljudi se nadaju da će i vrijednost tih nekretnina s vremenom sigurno rasti. Vizek kaže da je to jedna logika koja je dobrim dijelom rezultat nedostatka financijske pismenosti, a drugim dijelom jednog kulturološkog stava prema tim nekretninama.
Porez na nekretnine s prošlom vladom očito nije otišao u povijest, a mogao bi biti kamen spoticanja i u novoj vladi.
Orešković: Prazne nekretnine su mrtvi kapital
Tihomir Orešković izjavio je za Jutarnji list da je porez na nekretnine standard u Europi i svijetu.
Hrvatska ima velik broj nekretnina koje se ne koriste. Pitanje je što ćemo s tim nekretninama, kako ih aktivirati. Ne bih kratkoročno uvodio porez na sve nekretnine, ali bih volio riješiti problem nekretnina koje nisu u funkciji. To je mrtvi kapital, kazao je.
Most se ne zauzima za porez na nekretnine, barem je tako izjavio Ivan Lovrinović u prosincu prošle godine.
Predsjednik Hrvatske udruge vlasnika stanova i kuća za odmor Ivica Palatinuš pisao je bivšoj, a pisat će i novoj vladi.
Koji bi to bio argument za uvođenje poreza na nekretnine osim harača na nešto što je već stvoreno? Pa neka uvedu porez na nekretnine, ali na nove. Neka bude prijelazno razdoblje, pa kažu ′Ljudi, vi koji ćete kupiti, izgraditi, naslijediti - vi ćete od 2018., 2020. plaćati porez takav i takav′", kaže.
Usporedio je nametanje tog poreza s nogometnom utakmicom. Pa kakav je to način? Kao da smo igrali utakmicu i tjedan dana poslije sjetimo se da smo zaboravili svirati penal. Pa kakav je to način, utakmica je gotova, kaže Palatinuš.
Takvih je vlasnika, kaže, oko 200 000 i svoje obveze plaćaju kroz porez na kuće za odmor. Neki su od njih gradili, neki su štedjeli i kupili kuću, a neki su naslijedili. Na sve su već jednom platili porez.
U bivšoj državi porez na promet građevinskog materijala, dakle repromaterijala, bio je 34 posto. Ako uopće počnemo razmišljati o tome, trebamo itekako dijeliti vikendice i stanove kupljene i izgrađene do 1990. i poslije nje, objašnjava. Smatra da je porez na nekretnine iz tih razloga nepravedan, nepošten i diskriminacijski.
Argument za uvođenje poreza na nekretnine je i njihov utjecaj na tržište. Njegovo uvođenje trebalo bi sniziti cijenu kvadrata, koja je s obzirom na hrvatske plaće i dalje previsoka.
Iz nekog razloga ta potražnja za nekretninama i dalje gura te cijene višima nego što bi one zapravo trebale biti, da nekretnine služe samo onome čemu prirodno inače služe. Međutim, kako kod nas one služe kao skladište vrijednosti, odnosno ljudi na takav način gomilaju svoju štednju, onda se to očituje u toj višoj razini cijena nekretnina, kaže Vizek.
Maruška Vizek nije za masovno oporezivanje nekretnina, ali jest za oporezivanje onih koje nisu u funkciji, kao i onih građana koji imaju veći broj, pet ili deset nekretnina. Kad oporezujete jedinu nekretninu, to je socijalna kategorija, ali kad oporezujete drugu, treću ili petu, to je ekonomska kategorija. Najvažnije je mrtvi kapital staviti u funkciju, kazala je svojedobno za Jutarnji list.
Nesređena administracija teško može jamčiti naplatu poreza. Evidencija kupoprodajnih ugovora postoji. Ono što trebamo jest - općenita procjena vrijednosti svih nekretnina.
Ako ćemo sve te stvari reforme odgađati zbog toga što nam nešto drugo nije sređeno, onda nikad nećemo ništa srediti niti ćemo ijednu reformu provesti. Mislim da treba dogurati stvari do neke mjere gdje je uvođenje ovakvog poreza izvedivo i po putu dalje tjerati da se to riješi, inače bojim se da nećemo ništa napraviti, kaže Vizek.
Slavko Linić na vlastitom primjeru objašnjava zašto misli da je porez na nekretnine dobar:
Po svojim roditeljima imam udjele u nekakvim starim kućama kojima je, nažalost, propao krov, urušile su se, napuštene su - i to je sramota za sve nas vlasnike. Zato je ovakav porez dobar, jer će netko od nas tada otkupiti od ostalih, probati to razriješiti i platiti porez ili staviti nekretninu u funkciju.
Kolikogod nesuglasja u novoj vladi bilo, porez na nekretnine sasvim će sigurno morati doći na dnevni red. Dužni smo to i Europskoj komisiji. Samo što bi se na kraju moglo pokazati kako će u velikom problemu biti i država. Ona koja o svemu treba odlučiti, dosadašnji najneefikasniji vlasnik nekretnina.
Izvor: hrt.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 15.04.2024 ′Snižena geopolitička temperatura′ spustila cije...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 16.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate pad Wall Streeta, dolar ojačao
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 WALL STREET: S&P 500 indeks pao četvrti dan zaredom
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 04.04.2024 Intelova proizvodnja čipova gomila gubitke
- 18.04.2024 Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni četiri milijuna eura
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende nego lani
- 16.04.2024 CIAK grupa preuzima dvije tvrtke
- 16.04.2024 Europske banke žele status strateškog sektora
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 18.04. 12:27 | 2795,15 | -17,91 |
-0,64 |
|
CROBEX10* | 18.04. 12:27 | 1691,24 | -10,16 |
-0,60 |
|
CROBEX10tr* | 18.04. 12:27 | 1838,53 | -11,05 |
-0,60 |
|
ADRIAprime* | 18.04. 12:31 | 1882,28 | -7,61 |
-0,10 |
|
CROBISTR* | 16.04. 16:31 | 172,9119 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 16.04. 16:31 | 96,0081 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT2 | 1.420,00 € |
0,00% |
136.320,00 € |
ZABA | 17,00 € |
-2,30% |
75.323,05 € |
ADRS | 84,00 € |
3,07% |
71.788,00 € |
RIVP | 5,20 € |
0,39% |
57.762,02 € |
KODT | 1.450,00 € |
-0,68% |
46.750,00 € |
ADRS2 | 61,40 € |
-0,65% |
39.962,80 € |
PODR | 156,00 € |
-1,58% |
26.697,00 € |
ERNT | 208,00 € |
-0,95% |
17.948,00 € |
KOEI | 256,00 € |
-0,78% |
17.782,00 € |
HT | 30,40 € |
-0,33% |
14.038,00 € |
Redovni dionički promet: | 579.838,29 € |
Redovni obveznički promet: | 13.002,30 € |
Sveukupni promet: | 592.840,59 € |