NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 17.07.2007

U tri godine Hrvatskoj dvije milijarde eura

Ne treba očekivati dramatičan rast cijena, pogotovu hrane, pića i odjeće. Nemoguće je dobiti jednoznačnu procjenu općeg ekonomskog učinka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, no troškovi tog procesa bit će jednokratni i kratkoročni, a koristi brojne i dugoročne. Takav zaključak studije zagrebačkog Ekonomskog instituta dala je ravnateljica te institucije Sandra Švaljek na jučerašnjoj prezentaciji rezultata studije, koja će tek za nekoliko dana biti dostupna široj javnosti na EIZG-ovim web stranicama. Studiju je naručila Vlada, a osim stručnjaka s EIZG-a, na njoj su radili zagrebački Ekonomski i Agronomski fakultet, Institut za turizam, Institut za oceaongrafiju i ribarstvo Split, Institut Ivo Pilar, Institut za energetiku i zaštitu okoliša Ekoenerg te tijela državne uprave. Studija je plaćena iz državnog proračuna i stajala je 2,1 milijun kuna, a njezina izrada trajala je od srpnja prošle godine. Obrađuje ukupno 15 područja na kojima se očekuje najveći utjecaj ulaska u eurointegracije, a njezina svrha je ne samo široj javnosti predočiti kvantifikaciju tih procesa, odnosno korist i troškove, nego i pomoći pregovaračkim timovima kod pripreme pozicija u pregovorima za pojedina područja. Pristupanje Uniji, konstatira Sandra Švaljek, imat će pozitivne učinke na gospodarski rast, potrošnju, izvoz i blagostanje. Projekcija makroekonomskih učinaka pristupanja EU pomoću makroekonomskog modela pokazala je da bi do 2025. priključenje jedinstvenom unutarnjem tržištu Unije i porast kvalitete institucija mogli dovesti do porasta BDP-a za 9 posto, porasta potrošnje za 15 posto, izvoza za 70 posto, a blagostanja, odnosno ukupan zbroj svih privatnih dohodaka, za 6 milijardi dolara u odnosu na razine koje bi se moglo očekivati ako Hrvatska ne uđe u EU. Usporedba scenarija pridruživanja i nepridruživanja pokazala je i da se može očekivati veći učinak institucionalnih reformi od učinka priključenja jedinstvenom tržištu. Simulacije su pokazale i da bi u slučaju ostanka izvan Unije hrvatski BDP rastao stopom od prosječno 4,3 posto u razdoblju od 2010. do 2025. godine, a razina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći iznosila je 68 posto razine EU 25 članica. Zbog pristupanja Uniji, izračunali su ekonomisti, rast bi bio u prosjeku 4,9 posto, a u promatranom bi razdoblju Hrvatska uspjela dosegnuti 75 posto BDP-a EU, odnosno pristupanje bi ubrzalo rast BDP-a u prosjeku za 0,6 postotnih bodova svake godine tijekom 15-godišnjeg razdoblja nakon ulaska u tu asocijaciju. Prosječnom građaninu smirujuće bi trebala zvučati i ocjena stručnjaka kako ne treba očekivati dramatičan rast cijena, pogotovu hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, te pokućstva i opreme za stan. Hrvatske su cijene, naime, već sada na razini europskih pa je procjena da će u tri godine nakon ulaska u Uniju Hrvatska imati stopu inflacije koja je najviše 1,4 posto viša od stope u eurozoni. Najsnažniji pritisak na rast cijena ekonomisti očekuju u području obrazovanja, rekreacije i kulture, a blagi porast mogao bi se dogoditi cijenama energenata i stanovanja. Što se financijskih učinaka tiče, u prve tri godine članstva u Uniji Hrvatska može očekivati transfere od oko 2 milijarde eura iz proračuna EU, što bi bilo povećanje u odnosu na transfere koje sada ostvaruje. Po glavi stanovnika oni sada iznose 30 eura godišnje, dok bi se u prvoj godini povećali na 115 eura po stanovniku, u drugoj godini na 133 eura, a potom bi bili i veći. Istodobno, Hrvatska bi imala i obveze prema EU proračunu, u koji bi morala u prve tri godine uplaćivati 1,6 milijardi eura, što je ukupno gledajući stavlja u pozitivnu poziciju, u iznosu od 0,2 bruto nacionalnog dohotka. S druge strane, ti transferi imat će slabiji učinak na saldo sektora opće države zbog načela aditivnosti u korištenju sredstava iz proračuna EU i potreba sufinanciranja programa, a uplate iz nacionalnog u proračun EU i ostali troškovi članstva stvorit će dodatni pritisak na povećanje deficita opće države u prvim godinama članstva. Odredbe o liberalizaciji koje će Hrvatska preuzeti do pristupanja Uniji najviše će utjecati na obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove, osiguravajuća društva, štedno-kreditne zadruge, a vjerojatno će i osloboditi imobiliziranu likvidnost bankarskog sustava. Analiza cjelokupnog očekivanog neto kretanja kapitala stručnjacima daje razloga za očekivanja znatnog neto priljeva kapitala u Hrvatsku, ponajprije zbog rasta inozemnih izravnih ulaganja. Ulazak u EU znatnije će osjetiti sektor nekretnina u Hrvatskoj. I u ostalim članicama to je bio slučaj nakon ulaska u Uniju pa u EIZG-u procjenjuju da će po pristupanju Uniji cijene nekretnina u Hrvatskoj porasti za 4 postotna poena, što će se, među ostalim, odraziti i na priuštivost nekretnina. Ukupna vrijednost stambenog fonda zbog tog učinka sa 603,9 milijardi kuna povećala bi se na 627,7 milijardi kuna, ističe S. Švaljek. U članicama koje su se pridružile u posljednjem valu cijene nekretnina povećale su se za 30 posto, a u metropolama i do 40 posto. Liberalizacija tržišta nekretnina, procjenjuju stručnjaci, mogla bi zaustaviti daljnje poboljšanje indeksa priuštivosti, odnosa bruto plaće i cijene nekretnina, te prouzročiti nastanak kapitalnih dobitaka za sektor kućanstava, što bi se moglo odraziti kroz intenziviranje osobne potrošnje. Na tržištu rada procjenjuje se, među ostalim, da bi ulazak u Uniju imao pozitivan utjecaj, s tim da se u slučaju ulaska treba računati s migracijskim tokovima u prvom redu visokoobrazovanih kadrova, a stopa zaposlenosti bi u 2010. godini iznosila 58 posto, za dva postotna poena više nego da Hrvatska ne uđe u Uniju. Za poduzetništvo, koje se ocjenjuje kao konkurentniji i pripremljeniji segment, učinci bi trebali biti pozitivni.Njima će se povećati izvori financiranja, a među ostalim otvorit će im se i mogućnost apliciranja za državne potpore, koje se više neće moći dodjeljivati sektorski, nego horizontalno. U turizmu bi se ulazak trebao osjetiti i kroz poboljšanje ukupnog imidža zemlje, te standarda ponude i usluge. Očekuje se da bi se broj turista u odnosu na neulazak u Uniju do 2015. godine povećao za 1,17 milijuna ili 10,1 posto, a broj noćenja za gotovo 6 milijuna, također za 10 posto. Bruto prihodi ugostiteljstva iznosili bi 0,9 posto više ako Hrvatska bude članica, odnosno 36 posto, a procjene su stručnjaka da bi se ulaskom u Uniju smanjivali kapaciteti u privatnom smještaju i kampovima, dok bi se povećao broj kreveta u hotelima. Očekivani broj dana pune zauzetosti bio bi 12,2, a po smještajnoj jedinici prihodi bi bili za 2 tisuće eura viši. Procjena je i da bi zbog održavanja konkurentnosti taj sektor morao investirati oko 2,5 milijardi eura, što bi, među ostalim, rezultiralo i povećanjem zaposlenosti za oko 47 posto, odnosno za 5,7 tisuća radnika. Otvorilo bi se oko 70 novih obiteljskih hotela. U najosjetljivijem sektoru poljoprivrede ocjena je da se nakon pridruživanja može očekivati znatne izravne potpore iz izvora EU-a u iznosu većem od 2,5 milijardi kuna godišnje. Ti iznosi, međutim, neće biti dovoljni da u potpunosti nadomjeste potpore iz državnog proračuna pa će, kaže dr. Sandra Švaljek, i dalje iz domaćih izvora trebati djelomično podupirati poljoprivrednu proizvodnju. Potrebne potpore iz nacionalnih izvora bit će razmjerno niske, a to će ovisiti o uspješnosti hrvatskih pregovarača.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
27.03.2024
-0,67%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €