- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura
EKONOMIJAObjavljeno: 17.10.2011
U Kini zarađuju banke, a ne građani
Podijeli sadržaj: | ||||
Doista, ekonomisti se slažu da je desetljeće izvanrednog gospodarskog rasta ove nacije u velikoj mjeri bilo naglašeno štednjom, a ne potrošnjom, 1,3 milijarde kineskih građana. Ovaj sustav, kojega neki stručnjaci nazivaju državnim kapitalizmom, ovisi o prijenosu bogatstva iz kineskih kućanstava u državne banke, tvrtke pod upravom države i ruke nekolicine bogatih s dovoljno dobrim vezama i poznanstvima da iz svega toga izvuku korist. U međuvremenu, obitelji srednjeg imovinskog statusa ne mogu u potpunosti uživati u blagodatima kineskog gospodarskog čuda. "To je temelj cijelog sustava", rekao je Carl E. Walter, bivši menadžer J.P. Morgana i suautor knjige "Crveni kapitalizam: krhki financijski temelji uspona Kine"."Banke izdaju zajmove samo onim osobama koje Komunistička partija odobri", objasnio je. "Na taj način kažnjavaju štediše i idu na ruku tvrtkama u vlasništvu države." Ukoliko Kina ne počne svojim stanovnicima omogućavati veću potrošačku moć, neki stručnjaci upozoravaju kako bi cijela država mogla postupno skliznuti u ponor sporog rasta od kakvog sada boluju Sjedinjene Američke Države, Europa i Japan te prestati igrati ulogu jednog od rijetkih svjetskih pokretača rasta. Kineska vlada svjesna je važnosti toga da potrošačima da veću kupovnu moć. Središnja vlada već pokušava povisiti prihode seoskog stanovništva, kojemu je čak ponudila poticaje za kupnju automobila i kućanskih pomagala. "Ako Kina nastavi s ovakvim gospodarskim rastom, sustav će se morati promijeniti", rekao je Michael Pettis, profesor financija pri Pekinškom sveučilištu. "Morat će prestati kažnjavati prosječne obitelji."
Pune banke, prazni džepovi
Ovdje u Jilinu, državne banke prepune su novca s računa štediša. Taj novac koriste kako bi tvrtkama omogućile zajmove s niskom kamatnom stopom. Među njima su i građevinske tvrtke te investitori, zbog čega se stvara prenapuhano tržište nekretnina prepuno špekulanata koji dižu cijene daleko izvan dohvata velikog broja potrošača. Ovakva dinamika odigrava se u brojnim gradovima širom Kine.Istodobno, kineska središnja banka u Pekingu također ovisi o velikom broju štedioničara u zemlji koji pomažu financirati velika ulaganja na stranim burzama te time održavaju vrijednost valute umjetno niskom. Slaba valuta, pak, pomaže održati moćni kineski izvoz tako što snizuje cijene kineske robe na svjetskom tržištu. No, zbog toga si većina Kineza također ne može priuštiti uvozne proizvode.Medijska izvješča o novim Kineskim bogatašima koji masovno kupuju iPhone, Gucci torbice i Rolex satove samo potiču zapadnjačke poslovne snove o tome da će Kina postati najveće svjetsko potrošačko tržište. Međutim, u mnogim kineskim gradovima, potrošačka ponuda vrlo je ograničena, pa su tu samo otrcani državni marketi i malene trgovine. Globalni brendovi uglavnom su lažnjaci i najčešće se prodaju na otvorenim tržnicama."Voljeli bismo trošiti, ali nakon što platimo račune, ne ostane nam gotovo ništa", rekla je Yang Yang (24), školska tajnica. Sa suprugom se nedavno preselila roditeljima kako bi uštedjeli novac. Veliko je pitanje može li vlada promijeniti ovaj sustav i uspostaviti drugačiju dinamiku koja će ljudima promijeniti živote.
Štednja iz nužde
Ako Kina doista želi povećati ulogu potrošnje građana u državnoj ekonomiji, morat će potaknuti velike promjene navika ljudi kao što su Wang Jianping, stručnjak za izgradnju autocesta i njegova supruga Shue Wang, koja je zbog zdravstvenih poteškoća prije sedam godina bila primorana otići u mirovinu.Wangovi su oboje 52godišnjaci s godišnjim prihodom od oko 16.000 dolara, što je gotovo dvostruko više od državnog prosjeka gradskih obitelji. Posjeduju skromni stančić u Jilinu. Sinu su platili školovanje na prestižnom pekinškom sveučilištu Tsinghua. Usto, marljivo štede, pa danas imaju oko 50.000 dolara na računu u jednoj državnoj banci. No, kao i mnoge druge kineske obitelji, i Wangovi osjećaju pritisak. Nemaju automobil, ne kupuju mnogo, ne objeduju u restoranima. "Prilično smo tradicionalni", kaže umirovljenica Shue. "Ne volimo danas trošiti novac koji će nam trebati sutra." Međutim, taj novac koji ostavljaju za sutra, sutra neće vrijediti onoliko koliko vrijedi danas, sve dok štede s kamatnom stopom od samo tri posto, a inflacija raste po stopi od šest ili više posto. No, Wangovi se boje uložiti na zloglasno prevrtljivu kinesku burzu. Naime, kineski im zakon ograničava mogućnosti ulaganja u inozemstvu ili nekog drugog načina slanja novca izvan granica zemlje. A špekulacije s tržištem nekretnina postaju iznimno rizične u slučaju puknuća napuhnutog balona.Poput mnogih Kineza, Wangovi štede jer se brinu zbog vrtoglavog rasta cijena hrana i visokih troškova zdravstva, koje Narodna Republika Kina više ne pokriva u potpunosti. Zašto bi Kina namjerno potiskivala potrošačko tržište kad bi joj ono zapravo pomoglo u ostvarenju krajnjeg cilja?Neki analitičari tragove trenutne politike nalaze još na kraju 1990ih. Naime, tada su kineske goleme, nekonkurentne državne tvrtke gotovo dovele ekonomski uspon do stagnacije. Najednom su se te tvrtke u vlasništvu države našle pred bankrotom, a na državne je banke pao teret stotina milijardi dolara neotplaćenih duhova, pa su se mnoge suočile s mogućnošću nesolventnosti.
Preokreću političku povijest
Kako bi odvratio krizu, Peking je dozvolio tvrtkama u vlasništvu države da otpuste na desetke milijuna radnika. A kako bi spasio banke, uveo je strožu kontrolu nad kamatnim stopama, uključujući znatno smanjenje efektivne stope isplate štedišama. Tako štednja koja je 2002. godine zarađivala tri posto, kad se oduzme inflacija, danas gubi tri do pet posto, s uračunatom inflacijom.Upravo na taj način kineske banke tvrtkama u vlasništvu države omogućuju iznimno jeftine kredite te istodobno ostvaruju rekordno visoku zaradu. To je također pomoglo istim tim bankama da jeftino financiraju velike javne projekte, kao što su sustav brzih vlakova, Olimpijske igre u Pekingu 2008., te monumentalnu hidroelektranu Tri klanca. Tijekom istog tog razdoblja komunistička vlada odbacila je obećanje cjeloživotnog zaposlenja i državne skrbi. Peking je veći dio visokih troškova socijalnih službi prebacio u privatni sektor i na leđa običnih građana. I tako je sustav ostavio najviše traga na novčanicima radnika.Poticanje potrošnje zahtijevat će drastične preinake u kineskom gospodarstvu, i to ne samo odvraćanje državnih banaka od poticaja kućanstvima, već i uvođenje viših kamatnih stopa državnim tvrtkama. To podrazumijeva da će vrijendnost valute porasti. Drugim riječima, sve to implicira rastavljanje upravo onog tipa državnog kapitalizma koji je Kini omogućio da u tako kratkom vremenu postigne uspjeh. "Ukoliko želite da potrošnja poraste", rekao je Pettis, "morate prestati uzimati novac od običnih građana".
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 12:13 | 2825,22 | -17,19 |
-0,60 |
|
CROBEX10* | 28.03. 12:10 | 1707,54 | -8,82 |
-0,51 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 12:10 | 1856,25 | -9,59 |
-0,51 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 12:10 | 1918,76 | -4,82 |
-0,25 |
|
CROBISTR* | 27.03. 16:31 | 172,7653 | 0,08 |
0,05 |
|
CROBIS* | 27.03. 16:31 | 96,038 | 0,01 |
0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
236.222,00 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
7BET | 13,87 € |
0,65% |
69.300,84 € |
RIVP | 5,14 € |
-0,39% |
64.922,98 € |
HPB | 232,00 € |
0,00% |
51.054,00 € |
SPAN | 48,00 € |
0,21% |
41.655,50 € |
ZABA | 18,25 € |
0,27% |
30.613,40 € |
7CRO | 22,78 € |
-0,52% |
29.519,35 € |
KODT | 1.330,00 € |
-3,62% |
24.060,00 € |
DLKV | 2,42 € |
0,83% |
19.937,16 € |
Redovni dionički promet: | 775.451,06 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 2.560.451,06 € |