- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura
HNBObjavljeno: 02.01.2016
Suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju 38,9 posto veći
Podijeli sadržaj: | ||||
Suficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem je tromjesečju 2015. iznosio 3,89 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 38,9 posto veći suficit nego u istom razdoblju godine prije, a na to su ponajviše utjecali dobra turistička sezona i gubici banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima, pokazuju preliminarni podaci HNB-a.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri tromjesečja 2015. godine suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 2,64 milijarde eura, što je 1,7 milijardi eura ili čak 176 posto veći suficit nego u istom razdoblju 2014. godine.
"Višegodišnji trend poboljšavanja salda na tekućem računu platne bilance, koji je kratko bio zaustavljen u prethodnoj godini, nastavio se u prva tri tromjesečja 2015. godine. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem računu u trećem se tromjesečju 2015. povećao na 4,7 posto BDP‑a, s 0,8 posto u posljednjem tromjesečju 2014. Tome su ponajviše pridonijeli veliki gubici banaka u trećem tromjesečju uzrokovani konverzijom kredita u švicarskim francima (oko 2 posto BDP-a), ali i kontinuirano povećavanje viška u razmjeni usluga", navode analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu HNB-a.
Procjenjuju da bi višak na tekućem računu platne bilance na razini cijele 2015. godine mogao iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a.
Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci, procjenjuje da će suficit na razini cijele prošle godine biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a.
"Trendovi u platnoj bilanci ostaju pozitivni te na razini cijele godine očekujemo da će suficit biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a, pri čemu jedan dio otpada na jednokratni efekt po osnovi gubitaka zbog konverzije CHF kredita", ističe Kovač.
Po njegovim riječima, suficit tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu prošle godine od 3,89 milijardi eura je blizu očekivanog.
Utjecaj turizma i konverzije CHF-a
Pritom ističe dva bitna faktora - očekivani dobar doprinos na strani usluga, što je rezultat dobre turističke sezone, te suficit kod primarnog dohotka, što je posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije CHF kredita.
Kovač napominje i kako je u trećem tromjesečju prošle godine ostvaren i nešto veći deficit na računu roba, što je bilo vidljivo iz mjesečnih podataka o robnoj razmjeni.
Po podacima HNB-a, deficit na računu roba u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 1,7 milijardi eura, što je oko 105 milijuna eura ili 6,4 posto veći manjak nego u trećem kvartalu 2014. godine.
Istodobno je, pak, suficit na računu usluga povećan za 370 milijuna eura ili za 7,5 posto, na 5,02 milijarde eura, i to ponajviše pod utjecajem vrlo uspješne turističke sezone.
Podaci središnje banke pokazuju da su prihodi od putovanja, odnosno turizma u trećem tromjesečju 2015. bili nešto iznad 5 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje godine prije porasli su za 348,4 milijuna eura ili za 7,5 posto. U prva tri kvartala prošle godine prihod od turizma dosegnuo je 7,3 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. porast za 518,8 milijuna eura ili za 7,6 posto.
"Kada gledamo zadnja četiri kvartala, znači tri kvartala 2015. i zadnji kvartal 2014. godine, prihod od turizma je na nekoj razini od gotovo 7,92 milijarde eura, što znači kada dobijemo i brojeve za četvrti kvartal bit ćemo na razini od oko osam milijardi eura prihoda od turizma u 2015. godini. To je s jedne strane odredilo trend poboljšanja u platnoj bilanci kad usporedimo s godinom prije", procjenjuje Kovač.
Na kretanja na tekućem računu platne bilance u trećem, kao i u prva tri tromjesečja prošle godine znatno su utjecala i poboljšanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka.
"Salda na osnovi primarnog i sekundarnog dohotka u prvih su se devet mjeseci 2015. godine znatno poboljšala, pri čemu je na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju prvi put u više od petnaest godina zabilježen višak. Spomenuti gubici banaka rezultirali su istaknutim smanjenjem rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015., iako su istodobno u djelatnostima hotelijerstva, proizvodnje hrane i pića, trgovine na veliko te proizvodnje kemikalija ostvareni bolji poslovni rezultati", ističu analitičari HNB-a.
I Kovač ističe kako je suficit od primarnog dohotka prije svega posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije kredita u švicarskim francima.
"Kada banke u stranom vlasništvu ostvaruju dobit u Hrvatskoj ta se zadržana dobit, koju one akumuliraju u godini, u platnoj bilanci tradicionalno vidi kao deficit, odnosno ta je dobit u platnoj bilanci negativna stavka. Nasuprot tomu, kada inozemne banke imaju gubitke onda imamo pozitivan efekt na platnu bilancu. To je taj jednokratni efekt koji je bio očekivan, ali koji će u tom trećem kvartalu ′umjetno′ povisiti suficit koji je zabilježila Hrvatska u ukupnoj razmjeni s inozemstvom", objašnjava Kovač.
Po preliminarnim podacima HNB-a, u trećem je kvartalu prošle godine na računu primarnog dohotka zabilježen višak u iznosu od 330,1 milijun eura, dok je u istom razdoblju 2014. manjak iznosio 477,5 milijuna eura. U devet mjeseci prošle godine na računu primarnog se dohotka bilježi deficit od 307,4 milijuna eura, što je i više nego četiri puta manje u odnosu na deficit od 1,27 milijardi iz devet mjeseci 2014. godine.
Na računu sekundarnog dohotka u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen višak u iznosu od 277 milijuna eura, što je za 16,2 milijuna eura ili za 6,2 posto više nego u trećem kvartalu 2014. godine. U devet mjeseci se bilježi znatniji rast, višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 896,2 milijuna eura, što je 233,4 milijuna eura ili 35,3 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan 2014. godine.
"Kod sekundarnog dohotka povećanje neto priljeva u 2015. prije svega odražava rast prihoda ostalih sektora, i to ponajviše na osnovi tekućih transfera iz fondova EU-a te osobnih transfera", navode analitičari središnje banke u Biltenu HNB-a.
Izravna ulaganja pod utjecajem prodaje TDR-a
Po podacima iz platne bilance, izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 147,9 milijuna eura, što je za 263,9 milijuna eura ili 64,1 posto manje nego u istom razdoblju 2014. godine.
Znatnije smanjenje vidljivo je u devet mjeseci - u devet mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 666,1 milijun eura, dok su u istom razdoblju 2014. iznosila gotovo 2,8 milijardi eura (u taj su iznos uključena i kružna izravna ulaganja od oko 1,5 milijardi eura iz lipnja 2014. godine).
Analitičari središnje banke ističu kako je najveći dio priljeva vlasničkih ulaganja zabilježen u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda u trećem tromjesečju, dok je vrijednost preostalih vlasničkih ulaganja ostala na razini prethodne godine (isključujući utjecaj izravnih kružnih ulaganja i pretvaranja duga u kapital). Pritom je glavnina ulaganja ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti financijskog posredovanja, navodi se u Biltenu HNB-a.
I Kovač ističe kako se "u trećem kvartalu na strani izravnih ulaganja vidi prodaja TDR-a, odnosno duhanskog biznisa Adris grupe BAT-u, što je na neki način imalo pozitivan efekt na priljev izravnih stranih ulaganja".
British American Tobacco (BAT) je krajem rujna završio preuzimanje Tvornice duhana Rovinj (TDR) te tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice, a transakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura.
Kovač napominje kako se i na strani inozemnih ulaganja također vidi efekt konverzije švicarskog franka, jer je ta zadržana dobit koju su banke imale sada "pojedena" zbog konverzije.
"Kada bi izbili te jednokratne efekte iz prethodne godine (kružna ulaganja) i iz 2015. zbog CHF-a onda, ugrubo, možda u nekih sto milijuna eura možemo govoriti o relativno sličnoj razini direktnih stranih investicija", zaključuje Kovač.
Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, banke u Hrvatskoj su prvih devet mjeseci ove godine zaključile s gubitkom od 4,55 milijardi kuna, ponajprije zbog gubitaka banaka koje su nudile kredite u švicarskim francima.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri tromjesečja 2015. godine suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 2,64 milijarde eura, što je 1,7 milijardi eura ili čak 176 posto veći suficit nego u istom razdoblju 2014. godine.
"Višegodišnji trend poboljšavanja salda na tekućem računu platne bilance, koji je kratko bio zaustavljen u prethodnoj godini, nastavio se u prva tri tromjesečja 2015. godine. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem računu u trećem se tromjesečju 2015. povećao na 4,7 posto BDP‑a, s 0,8 posto u posljednjem tromjesečju 2014. Tome su ponajviše pridonijeli veliki gubici banaka u trećem tromjesečju uzrokovani konverzijom kredita u švicarskim francima (oko 2 posto BDP-a), ali i kontinuirano povećavanje viška u razmjeni usluga", navode analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu HNB-a.
Procjenjuju da bi višak na tekućem računu platne bilance na razini cijele 2015. godine mogao iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a.
Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci, procjenjuje da će suficit na razini cijele prošle godine biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a.
"Trendovi u platnoj bilanci ostaju pozitivni te na razini cijele godine očekujemo da će suficit biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a, pri čemu jedan dio otpada na jednokratni efekt po osnovi gubitaka zbog konverzije CHF kredita", ističe Kovač.
Po njegovim riječima, suficit tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu prošle godine od 3,89 milijardi eura je blizu očekivanog.
Utjecaj turizma i konverzije CHF-a
Pritom ističe dva bitna faktora - očekivani dobar doprinos na strani usluga, što je rezultat dobre turističke sezone, te suficit kod primarnog dohotka, što je posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije CHF kredita.
Kovač napominje i kako je u trećem tromjesečju prošle godine ostvaren i nešto veći deficit na računu roba, što je bilo vidljivo iz mjesečnih podataka o robnoj razmjeni.
Po podacima HNB-a, deficit na računu roba u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 1,7 milijardi eura, što je oko 105 milijuna eura ili 6,4 posto veći manjak nego u trećem kvartalu 2014. godine.
Istodobno je, pak, suficit na računu usluga povećan za 370 milijuna eura ili za 7,5 posto, na 5,02 milijarde eura, i to ponajviše pod utjecajem vrlo uspješne turističke sezone.
Podaci središnje banke pokazuju da su prihodi od putovanja, odnosno turizma u trećem tromjesečju 2015. bili nešto iznad 5 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje godine prije porasli su za 348,4 milijuna eura ili za 7,5 posto. U prva tri kvartala prošle godine prihod od turizma dosegnuo je 7,3 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. porast za 518,8 milijuna eura ili za 7,6 posto.
"Kada gledamo zadnja četiri kvartala, znači tri kvartala 2015. i zadnji kvartal 2014. godine, prihod od turizma je na nekoj razini od gotovo 7,92 milijarde eura, što znači kada dobijemo i brojeve za četvrti kvartal bit ćemo na razini od oko osam milijardi eura prihoda od turizma u 2015. godini. To je s jedne strane odredilo trend poboljšanja u platnoj bilanci kad usporedimo s godinom prije", procjenjuje Kovač.
Na kretanja na tekućem računu platne bilance u trećem, kao i u prva tri tromjesečja prošle godine znatno su utjecala i poboljšanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka.
"Salda na osnovi primarnog i sekundarnog dohotka u prvih su se devet mjeseci 2015. godine znatno poboljšala, pri čemu je na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju prvi put u više od petnaest godina zabilježen višak. Spomenuti gubici banaka rezultirali su istaknutim smanjenjem rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015., iako su istodobno u djelatnostima hotelijerstva, proizvodnje hrane i pića, trgovine na veliko te proizvodnje kemikalija ostvareni bolji poslovni rezultati", ističu analitičari HNB-a.
I Kovač ističe kako je suficit od primarnog dohotka prije svega posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije kredita u švicarskim francima.
"Kada banke u stranom vlasništvu ostvaruju dobit u Hrvatskoj ta se zadržana dobit, koju one akumuliraju u godini, u platnoj bilanci tradicionalno vidi kao deficit, odnosno ta je dobit u platnoj bilanci negativna stavka. Nasuprot tomu, kada inozemne banke imaju gubitke onda imamo pozitivan efekt na platnu bilancu. To je taj jednokratni efekt koji je bio očekivan, ali koji će u tom trećem kvartalu ′umjetno′ povisiti suficit koji je zabilježila Hrvatska u ukupnoj razmjeni s inozemstvom", objašnjava Kovač.
Po preliminarnim podacima HNB-a, u trećem je kvartalu prošle godine na računu primarnog dohotka zabilježen višak u iznosu od 330,1 milijun eura, dok je u istom razdoblju 2014. manjak iznosio 477,5 milijuna eura. U devet mjeseci prošle godine na računu primarnog se dohotka bilježi deficit od 307,4 milijuna eura, što je i više nego četiri puta manje u odnosu na deficit od 1,27 milijardi iz devet mjeseci 2014. godine.
Na računu sekundarnog dohotka u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen višak u iznosu od 277 milijuna eura, što je za 16,2 milijuna eura ili za 6,2 posto više nego u trećem kvartalu 2014. godine. U devet mjeseci se bilježi znatniji rast, višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 896,2 milijuna eura, što je 233,4 milijuna eura ili 35,3 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan 2014. godine.
"Kod sekundarnog dohotka povećanje neto priljeva u 2015. prije svega odražava rast prihoda ostalih sektora, i to ponajviše na osnovi tekućih transfera iz fondova EU-a te osobnih transfera", navode analitičari središnje banke u Biltenu HNB-a.
Izravna ulaganja pod utjecajem prodaje TDR-a
Po podacima iz platne bilance, izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 147,9 milijuna eura, što je za 263,9 milijuna eura ili 64,1 posto manje nego u istom razdoblju 2014. godine.
Znatnije smanjenje vidljivo je u devet mjeseci - u devet mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 666,1 milijun eura, dok su u istom razdoblju 2014. iznosila gotovo 2,8 milijardi eura (u taj su iznos uključena i kružna izravna ulaganja od oko 1,5 milijardi eura iz lipnja 2014. godine).
Analitičari središnje banke ističu kako je najveći dio priljeva vlasničkih ulaganja zabilježen u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda u trećem tromjesečju, dok je vrijednost preostalih vlasničkih ulaganja ostala na razini prethodne godine (isključujući utjecaj izravnih kružnih ulaganja i pretvaranja duga u kapital). Pritom je glavnina ulaganja ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti financijskog posredovanja, navodi se u Biltenu HNB-a.
I Kovač ističe kako se "u trećem kvartalu na strani izravnih ulaganja vidi prodaja TDR-a, odnosno duhanskog biznisa Adris grupe BAT-u, što je na neki način imalo pozitivan efekt na priljev izravnih stranih ulaganja".
British American Tobacco (BAT) je krajem rujna završio preuzimanje Tvornice duhana Rovinj (TDR) te tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice, a transakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura.
Kovač napominje kako se i na strani inozemnih ulaganja također vidi efekt konverzije švicarskog franka, jer je ta zadržana dobit koju su banke imale sada "pojedena" zbog konverzije.
"Kada bi izbili te jednokratne efekte iz prethodne godine (kružna ulaganja) i iz 2015. zbog CHF-a onda, ugrubo, možda u nekih sto milijuna eura možemo govoriti o relativno sličnoj razini direktnih stranih investicija", zaključuje Kovač.
Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, banke u Hrvatskoj su prvih devet mjeseci ove godine zaključile s gubitkom od 4,55 milijardi kuna, ponajprije zbog gubitaka banaka koje su nudile kredite u švicarskim francima.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 16.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 15.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 15.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 18.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, Adris u fokusu
- 18.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi oslabili drugi dan zaredom
- 18.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze rastu drugi dan zaredom
- 18.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 18.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar oslabio
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 18.04.2024 Njemački izvoz u Iran poskočio početkom godine
- 18.04.2024 Norveški mirovinski fond sa skromnijim prinosom na početku godine
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečnih naknada
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 18.04.2024 Dalekovod dobio posao u Norveškoj vrijedan više od 14 milijuna eura
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 18.04. 16:00 | 2803,31 | -9,75 |
-0,35 |
|
CROBEX10* | 18.04. 16:00 | 1697,40 | -4,00 |
-0,24 |
|
CROBEX10tr* | 18.04. 16:00 | 1845,22 | -4,36 |
-0,24 |
|
ADRIAprime* | 18.04. 16:00 | 1879,28 | -10,61 |
-0,26 |
|
CROBISTR* | 18.04. 16:31 | 172,9587 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 18.04. 16:31 | 96,0146 | 0,01 |
0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS | 84,00 € |
3,07% |
312.928,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,77% |
147.195,10 € |
KODT2 | 1.430,00 € |
0,70% |
137.750,00 € |
ADRS2 | 62,00 € |
0,32% |
82.866,80 € |
ZABA | 16,95 € |
-2,59% |
79.568,80 € |
KOEI | 258,00 € |
0,00% |
68.488,00 € |
KODT | 1.450,00 € |
-0,68% |
46.750,00 € |
PODR | 156,00 € |
-1,58% |
42.297,00 € |
ERNT | 208,00 € |
-0,95% |
24.189,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
15.746,30 € |
Redovni dionički promet: | 1.059.211,09 € |
Redovni obveznički promet: | 43.004,90 € |
Sveukupni promet: | 1.102.215,99 € |