FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju 38,9 posto veći

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

HNB Objavljeno: 02.01.2016

Suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju 38,9 posto veći

Suficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem je tromjesečju 2015. iznosio 3,89 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 38,9 posto veći suficit nego u istom razdoblju godine prije, a na to su ponajviše utjecali dobra turistička sezona i gubici banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima, pokazuju preliminarni podaci HNB-a. 

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri tromjesečja 2015. godine suficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 2,64 milijarde eura, što je 1,7 milijardi eura ili čak 176 posto veći suficit nego u istom razdoblju 2014. godine. 

"Višegodišnji trend poboljšavanja salda na tekućem računu platne bilance, koji je kratko bio zaustavljen u prethodnoj godini, nastavio se u prva tri tromjesečja 2015. godine. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem računu u trećem se tromjesečju 2015. povećao na 4,7 posto BDP‑a, s 0,8 posto u posljednjem tromjesečju 2014. Tome su ponajviše pridonijeli veliki gubici banaka u trećem tromjesečju uzrokovani konverzijom kredita u švicarskim francima (oko 2 posto BDP-a), ali i kontinuirano povećavanje viška u razmjeni usluga", navode analitičari središnje banke u posljednjem Biltenu HNB-a.

Procjenjuju da bi višak na tekućem računu platne bilance na razini cijele 2015. godine mogao iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a. 

Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci, procjenjuje da će suficit na razini cijele prošle godine biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a. 

"Trendovi u platnoj bilanci ostaju pozitivni te na razini cijele godine očekujemo da će suficit biti nešto malo viši od 4,5 posto BDP-a, pri čemu jedan dio otpada na jednokratni efekt po osnovi gubitaka zbog konverzije CHF kredita", ističe Kovač.

Po njegovim riječima, suficit tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu prošle godine od 3,89 milijardi eura je blizu očekivanog. 

Utjecaj turizma i konverzije CHF-a

Pritom ističe dva bitna faktora - očekivani dobar doprinos na strani usluga, što je rezultat dobre turističke sezone, te suficit kod primarnog dohotka, što je posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije CHF kredita. 

Kovač napominje i kako je u trećem tromjesečju prošle godine ostvaren i nešto veći deficit na računu roba, što je bilo vidljivo iz mjesečnih podataka o robnoj razmjeni. 

Po podacima HNB-a, deficit na računu roba u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 1,7 milijardi eura, što je oko 105 milijuna eura ili 6,4 posto veći manjak nego u trećem kvartalu 2014. godine. 

Istodobno je, pak, suficit na računu usluga povećan za 370 milijuna eura ili za 7,5 posto, na 5,02 milijarde eura, i to ponajviše pod utjecajem vrlo uspješne turističke sezone. 

Podaci središnje banke pokazuju da su prihodi od putovanja, odnosno turizma u trećem tromjesečju 2015. bili nešto iznad 5 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje godine prije porasli su za 348,4 milijuna eura ili za 7,5 posto. U prva tri kvartala prošle godine prihod od turizma dosegnuo je 7,3 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2014. porast za 518,8 milijuna eura ili za 7,6 posto. 

"Kada gledamo zadnja četiri kvartala, znači tri kvartala 2015. i zadnji kvartal 2014. godine, prihod od turizma je na nekoj razini od gotovo 7,92 milijarde eura, što znači kada dobijemo i brojeve za četvrti kvartal bit ćemo na razini od oko osam milijardi eura prihoda od turizma u 2015. godini. To je s jedne strane odredilo trend poboljšanja u platnoj bilanci kad usporedimo s godinom prije", procjenjuje Kovač.

Na kretanja na tekućem računu platne bilance u trećem, kao i u prva tri tromjesečja prošle godine znatno su utjecala i poboljšanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka. 

"Salda na osnovi primarnog i sekundarnog dohotka u prvih su se devet mjeseci 2015. godine znatno poboljšala, pri čemu je na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju prvi put u više od petnaest godina zabilježen višak. Spomenuti gubici banaka rezultirali su istaknutim smanjenjem rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015., iako su istodobno u djelatnostima hotelijerstva, proizvodnje hrane i pića, trgovine na veliko te proizvodnje kemikalija ostvareni bolji poslovni rezultati", ističu analitičari HNB-a. 

I Kovač ističe kako je suficit od primarnog dohotka prije svega posljedica knjiženja gubitaka banaka po osnovi konverzije kredita u švicarskim francima. 

"Kada banke u stranom vlasništvu ostvaruju dobit u Hrvatskoj ta se zadržana dobit, koju one akumuliraju u godini, u platnoj bilanci tradicionalno vidi kao deficit, odnosno ta je dobit u platnoj bilanci negativna stavka. Nasuprot tomu, kada inozemne banke imaju gubitke onda imamo pozitivan efekt na platnu bilancu. To je taj jednokratni efekt koji je bio očekivan, ali koji će u tom trećem kvartalu ′umjetno′ povisiti suficit koji je zabilježila Hrvatska u ukupnoj razmjeni s inozemstvom", objašnjava Kovač. 

Po preliminarnim podacima HNB-a, u trećem je kvartalu prošle godine na računu primarnog dohotka zabilježen višak u iznosu od 330,1 milijun eura, dok je u istom razdoblju 2014. manjak iznosio 477,5 milijuna eura. U devet mjeseci prošle godine na računu primarnog se dohotka bilježi deficit od 307,4 milijuna eura, što je i više nego četiri puta manje u odnosu na deficit od 1,27 milijardi iz devet mjeseci 2014. godine. 

Na računu sekundarnog dohotka u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen višak u iznosu od 277 milijuna eura, što je za 16,2 milijuna eura ili za 6,2 posto više nego u trećem kvartalu 2014. godine. U devet mjeseci se bilježi znatniji rast, višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 896,2 milijuna eura, što je 233,4 milijuna eura ili 35,3 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan 2014. godine. 

"Kod sekundarnog dohotka povećanje neto priljeva u 2015. prije svega odražava rast prihoda ostalih sektora, i to ponajviše na osnovi tekućih transfera iz fondova EU-a te osobnih transfera", navode analitičari središnje banke u Biltenu HNB-a.

Izravna ulaganja pod utjecajem prodaje TDR-a

Po podacima iz platne bilance, izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 147,9 milijuna eura, što je za 263,9 milijuna eura ili 64,1 posto manje nego u istom razdoblju 2014. godine. 

Znatnije smanjenje vidljivo je u devet mjeseci - u devet mjeseci prošle godine izravna su inozemna ulaganja iznosila 666,1 milijun eura, dok su u istom razdoblju 2014. iznosila gotovo 2,8 milijardi eura (u taj su iznos uključena i kružna izravna ulaganja od oko 1,5 milijardi eura iz lipnja 2014. godine). 

Analitičari središnje banke ističu kako je najveći dio priljeva vlasničkih ulaganja zabilježen u djelatnosti proizvodnje duhanskih proizvoda u trećem tromjesečju, dok je vrijednost preostalih vlasničkih ulaganja ostala na razini prethodne godine (isključujući utjecaj izravnih kružnih ulaganja i pretvaranja duga u kapital). Pritom je glavnina ulaganja ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti financijskog posredovanja, navodi se u Biltenu HNB-a.

I Kovač ističe kako se "u trećem kvartalu na strani izravnih ulaganja vidi prodaja TDR-a, odnosno duhanskog biznisa Adris grupe BAT-u, što je na neki način imalo pozitivan efekt na priljev izravnih stranih ulaganja". 

British American Tobacco (BAT) je krajem rujna završio preuzimanje Tvornice duhana Rovinj (TDR) te tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice, a transakcija je, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosila 505 milijuna eura.

Kovač napominje kako se i na strani inozemnih ulaganja također vidi efekt konverzije švicarskog franka, jer je ta zadržana dobit koju su banke imale sada "pojedena" zbog konverzije. 

"Kada bi izbili te jednokratne efekte iz prethodne godine (kružna ulaganja) i iz 2015. zbog CHF-a onda, ugrubo, možda u nekih sto milijuna eura možemo govoriti o relativno sličnoj razini direktnih stranih investicija", zaključuje Kovač. 

Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, banke u Hrvatskoj su prvih devet mjeseci ove godine zaključile s gubitkom od 4,55 milijardi kuna, ponajprije zbog gubitaka banaka koje su nudile kredite u švicarskim francima.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
TDR ~ HNB ~ CHF ~ suficit ~ platna bilanca ~ investicije
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
A1 fond AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
ZB bond AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Energija +5,71 6 Kupnja udjela u fondu KD Energija
KD Nova Europa +4,45 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
ZB BRIC+ +2,73 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
445,96 29.09.2016
-0,92%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 03.10.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,511333 0,00
0,05%
1 USD 6,721551 0,03
0,38%
1 GBP 8,715866 0,01
0,14%
1 CHF 6,910786 0,01
0,19%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 30.09. 17:53  1.941,32
2,60
0,13
CROBEX10* 30.09. 17:53  1.132,77
2,59
0,23
CROBEXtr* 30.09. 17:53  1.190,08
1,59
0,13
CROBEXplus* 30.09. 17:53  1.141,98
5,40
0,48
CROBIS* 30.09. 17:53  108,90
-0,06
-0,06
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (30.09.2016 16:39:36)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT-R-A 163,98
1,12%
5.294.126,30
RIVP-R-A 34,00
0,00%
2.732.910,31
LEDO-R-A 10.750,00
-0,46%
1.397.496,00
ADPL-R-A 136,50
2,25%
1.126.265,35
ATGR-R-A 869,50
0,40%
671.441,68
JNAF-R-A 5.009,00
2,14%
405.729,00
ADRS-P-A 437,50
0,45%
379.489,11
INGR-R-A 3,08
10,79%
355.524,45
ZABA-R-A 49,50
0,92%
337.456,20
ZB-R-A 17,00
-8,65%
332.856,51
Ukupni redovni promet: 15.276.040,16kn
Osvježi