Bruto dug Slovenije prema inozemstvu porastao je u prošloj godini na 44,7 milijarde eura, dok je neto dug smanjen za 2,5 milijarde i iznosio ukupno 32,7 milijardi eura, prema podatku koji je u svojoj najnovijoj publikaciji "Ekonomski odnosi s inozemstvom" objavila slovenska središnja banka.

Na povećanje zaduženosti državnog sektora djelovalo je lanjsko zaduženje od 1,4 milijarde eura, uzeto radi zaštite dijela starog duga s visokim valutnim rizikom te povećanje državnog vlasničkog udjela u nekim poduzećima.

Slovenski izvoz lani se povećao za 4,5 posto, a uvoz za samo 2,9 posto, čime je  i suficit u robnoj razmjeni znatno povećan. Iznosio je 1,6 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 107,2 posto.

Izvoz Slovenije u prostor EU-a u ukupnoj strukturi izvoza iznosi 77 posto. Najveći porast izvoza lani je zabilježen sa Slovačkom (11,7 posto), zatim Poljskom (8,8 posto) i  Njemačkom (7,1 posto).

Najveći porast uvoza bio je iz Hrvatske (24,4 posto) i SAD-a (23,7 posto).

Zbog sankcija EU-a prema Rusiji i recipročnih ruskih mjera lani je najviše trpila slovenska razmjena s Ruskom Federacijom.

Robni izvoz u Rusiju smanjio se za 20,6 posto i iznosio 798 milijuna euura, dok je uvoz iz Rusije pao za 43,8 posto, na 225 milijuna eura.