NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 21.12.2011

Sjeverna Koreja ostat će hladnoratovski otok planeta!

„Posljednjih nekoliko godina, SAD i Kina dijele zajednički pristup Sjevernoj Koreji: izbjegavaju nevolje", komentira analitičarka German-Marshall fonda Amy Studdart koja je prošli tjedan provela u Pekingu, analizirajući ondje stanje u Sjevernoj Koreji. Naravno, dodaje ona, tu je riječ o suglasju straha Washingtona i Pekinga jer se nemaju na koga i na što osloniti u toj staljinističkoj diktaturi. Kratkoročno im se, stoga, više isplatilo - nedjelovanje. No, smrću Dragog vođe Kim Jong-ila, taj je kratki rok završio i sada slijedi osluškivanje misli nasljednika - Briljantnog druga Kim Jong-una. I novo razdoblje nesigurnosti na Dalekom istoku.

Nakon što je Pyongyang „preventivno" za „vježbu" ispalio još jedan projektil, dubinu zabrinutosti SAD-a najbolje karakteriziraju blage riječi američke državne tajnice Hillary Clinton: „Japan i Sjedinjene Države dijele interes za mirnu i stabilnu tranziciju u Sjevernoj Koreji, jednako kao i za osiguranje regionalnog mira i stabilnosti. Ponavljamo, nadamo se boljim odnosima s narodom Sjeverne Koreje."

Sjeverna Koreja ima - nuklearnu bombu, između milijun i milijun i dvjesto tisuća loše uvježbanih i loše opremljenih ali zato ideologijom ispranih mozgova itekako motiviranih vojnika, te - uz demilitariziranu crtu razgraničenja široku 4 kilometra s Južnom Korejom - oko 13.500 artiljerijskih cijevi.
Južnokorejske snage, poučene iskustvom (ne zaboravimo lanjsko sjevernjačko potapanje Cheonana ili topnički napad na otočić Yeongpyong), u stanju su najviše pripravnosti. Južna Koreja ima oko 500.000 vojnika.

Analitičari britanskog IHS instituta ne predviđaju opći napad Sjevera, ali ne isključuju mogućnost uobičajenih provokacija, pa i komandoskih upada. Vjerojatnijom smatraju tišinu, dok se ne „riješe" unutarnji obračuni i kadrovska vojna križaljka pod novim vođom.

Ostavština Dragoga vođe Kim Jong-ila, sina Velikog vođe Kim il-Sunga i oca mlađahnoga Kim Jong-una, - stravična je, piše glavni ekonomski azijsko-pacifički analitičar IHS instituta Rajiv Biswas. Od gladi je u Sjevernoj Koreji tijekom 90-tih umrlo između milijun i tri milijuna ljudi! To je usporedivo jedino s Gladomorom u Ukrajini 1932-33., kada je Staljin oteo cjelokupan urod ukrajinskog žita '32. i tako glađu u smrt otjerao milijune Ukrajinaca. EU i Rusija i ove su godine slale humanitarnu pomoć u hrani Sjevernoj Koreji. Amerika nije, jer je dužnosnike pokojnog Dragog vođe morala moliti - pod kojim bi im uvjetima bilo dopušteno pomoći u hrani... Svejedno se procjenjuje da je oko 6 (od 24) milijuna stanovnika Sjeverne Koreje pothranjeno.

Vladajuća filozofija „juche" (oslanjenje na same sebe) podrazumijeva sveopću važnost kolektiva, države i hijerarhije njezinih vođa, naspram pojedinca. Pojedinac je potpuno nevažan. Štoviše, od malih nogu, već od jaslica, indoktriniran. Odvojen od primarne obitelji i odgajan šest dana u tjednu od države i za državu u - vrtićima, internatima, školama... U tom ekstremnom načinu života, inačici staljinizma, najvažniji je interes: vojske, pa politike, pa gospodarstva. Tim redoslijedom. Sjevernokorejanci vjeruju da je njihova vojska premoćna, kad je već uspjela „pobijediti SAD" u Korejskom ratu. Politika je svemoguća i sveznajuća. A, gospodarstvo će „procvasti" već iduće godine, 2012., jer se tada obilježava 100-godišnjica rođenja Velikog vođe Kim il-Sunga. Od kojega i računaju godine po novom kalendaru...

Podaci o njihovu BDP-u također su „državna tajna", pa su sve brojke o Sjevernoj Koreji zapravo tek procjene.

A te procjene govore o BDP-u od 29 milijardi dolara. O tome da petina tog iznosa odlazi za vojsku. Da prosječan Sjeverni Korejanac živi s 3 dolara na dan (1200 $ per capita/ godinu). I to je prilično neupotrebljiv podatak, s obzirom na to da tek polovicu zarade zaposlenik dobiva u novcu, a polovicu u bonovima za hranu. I novac koji dobiva - nema na što potrošiti, osim za rijetke i loše tramvaje ili autobuse u Pyongyangu. Jer, nema trgovina, nema kioska, kafića, interneta, privatnih automobila...

Ekonomska usporedba Sjeverne i Južne Koreje

Južna Koreja, dvostruko mnogobrojnija, bogatija je 20 puta (!) od svoje sjeverne braće. Tek sramežljivo, i to u sloj vojne i političke sjevernjačke vrhuške, ulaze - mobiteli. I poneki službeni automobil...

Sramežiljivo, na sjeveru zemlje uz granicu s Kinom, otvoreno je nekoliko „slobodnih gospodarskih zona" gdje je pokrenuta autoindustrija. Ondje je i glavni izvor deviza. Jer, u Sjevernoj Koreji ne postoji tečajna lista, a mijenjanje valuta kažnjivo je čak i smrću. Devize im ipak trebaju, budući da bi htjeli otplaćivati 12,5 milijardi dolara vanjskog duga, odnosno državne obveznice...

Ugrubo, tri su scenarija tranzicije vlasti na trećeg potomka revolucije Kim il-Sunga...

1. status quo jest ono što većina analitičara očekuje, a najveći dio svjetskih političara mu se nada (s obzirom na atomsku bombu i nepredvidivost poteza). U tom slučaju, Sjeverna Koreja ostaje izolirana, s malim izgledima za ikakav značajniji gospodarski napredak.

2. zaokret nabolje, postupni dakako, podrazumijevao bi put u ekonomsku liberalizaciju, praćen najprije boljim političkim ozračjem oko Šesterostranačkih pregovora (Sjeverna i Južna Koreja, Kina, Rusija, SAD i EU) koji su se godinama koncentrirali na nuklearni program. Otvaranje vrata suradnje Sjeverne Koreje s MMF-om, Svjetskom bankom i Svjetskom trgovinskom organizacijom. Smanjenje vojne napetosti i razoružanje bili bi preduvjet za otvaranje vrata prema „južnoj braći". A Južnjaci bi tako dobili golemi rezervoar radne snage za lošije plaćene manualne poslove. Projekcija rasta sjevernokorejskog BDP-a, u ovom scenariju, je dostizanje oko 2900 $ per capita do 2020.. I to je upola više nego li u „status quo" scenariju.

3. zaokret nagore dogodio bi se u slučaju krvavih okršaja za tron u Pyongyangu. U slučaju da se dijelovi partijske elite odbiju slijepo pokoriti 28-godišnjem Briljantnom drugu Kim Jong-unu, a njihovi obračuni poprime masovnije razmjere do razine unutar sjevernokorejskog građanskog rata - za očekivati je vojnu intervenciju Južne Koreje i SAD-a. Južna Koreja još je 1969. ustrojila Nacionalno vijeće za ujedinjenje, sada pod Ministarstvom ujedinjenja. Trenutačni budžet toga ministarstva je 50 milijardi dolara. „Cijena ujedinjenja" silom optimistički se u kratkom roku procjenjuje na 25% južnokorejskog BDP-a. Stvarna? Tko to zna? Moguće je tek uspoređivati cijenu ujedinjenja Zapadne s Istočnom Njemačkom za koju se procjenjuje da je stajala čak 2.000 milijardi dolara do sada, a razlika u razvijenosti dviju njemačkih država ipak je bila daleko manja nego li dviju Koreja. I takav teret Južna Koreja ne bi mogla podnijeti na svojim plećima bez međunarodne gospodarske pomoći.

A u trenutku kad euro-zona ne uspijeva stabilizirati svoju dužničku krizu, Amerika ima dovoljno svojih problema, Kina odbija prelijevati svoje devizne rezerve u europski dug, Arapsko proljeće još ne nagovješćuje konačni cilj prema kojem će se usmjeriti - teško je za očekivati dovoljno političke volje na globalnoj razini da bi se iskreno i iz korijena rješavalo problem na Korejskom poluotoku koji nas još zorno podsjeća na sve posljedice Drugoga svjetskog rata.  

Ključne riječi:
Bdp ~ Euro ~ SAD ~ MMF ~ euro zona ~ kriza

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
28.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €