- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
BITCOINObjavljeno: 26.10.2015
Šest godina omiljene monete svjetskih hazardera
Podijeli sadržaj: | ||||
Još prije godinu dana ′bitcoin′ je bio vrlo popularan pojam u medijima koji se bave gospodarstvom, financijama i tehnologijom. Nerijetko ga se spominjalo i u puno širim krugovima, no danas teško da se za njega još i može čuti. Kako došlo, tako prošlo, rekli bi mnogi i u ovom trenutku bi im bilo teško proturječiti. Ipak, ako se cijela situacija sagleda iz malo šire perspektive, vidjet ćemo da je bitcoin, jednostavno, završio u limbu.
Da bismo objasnili kako je do toga došlo i vidjeli kuda to vodi, moramo se malo vratiti u povijest. Izumiteljem bitcoina smatra se Satoshi Nakamoto, osoba koja je 2008. godine kroz objavljeni stručni rad iznijela koncept, a 2009. i objavila softver kojim je ′u opticaj′ pušten bitcoin.
Tko je misteriozni Satoshi Nakamoto
Već i tu se javlja neizvjesnost koja je na mnoge načine u samo nekoliko godina njegovog postojanja snažno obilježila bitcoin. Nitko, naime, još nije pouzdano utvrdio identitet Satoshija Nakamota. Razni mediji su kroz godine nagađali o kome se točno radi te su imenovali pojedince, ili čak grupe, koje bi mogle stajati iza pseudonima, no pouzdane informacije o stvarnom kreatoru još uvijek nema. Da bi stvar dobila još jednu dodatnu dozu misterije, Satoshi Nakamoto je još 2011. objavio da napušta cijeli projekt bitcoina.
Što je zapravo bitcoin? Najčešće se uz objašnjenje pojma može čuti da je bitcoin kriptovaluta, iako ga prozivaju i digitalnim novcem, virtualnom valutom i još kojekako. Kako su pojmovi novca i valute uglavnom stopljeni s klasičnim shvaćanjem da iza sredstva plaćanja mora stajati nekakva realna vrijednost (zlato, plemeniti metali, stoka, poljoprivredni proizvodi i dr.) bitcoin bi možda najpravilnije bilo nazvati digitalnim sredstvom plaćanja.
Kako se dijeli jedan bitcoin?
Kao i klasične valute, bitcoin se dijeli na manje dijelove. Jedan bitcoin sadrži 1.000 milibitcoina, 1.000.000 bita (ili mikrobitcoina) ili čak 100.000.000 satoshija (jedinica nazvana prema izumitelju Satoshiju Nakamotu).
Kriptografski izračuni
Koji god da se pojam jednog dana pokaže najboljim, bitcoin je, bez sumnje, revolucijski korak u trgovini i financijama. Za razliku od klasičnog shvaćanja novca gdje je iza njegove vrijednosti nekad ležala stvarna vrijednost iskopanog i trgovanog zlata, a kasnije povjerenje u monetarnu vlast, bitcoin s time nema nikakve veze. Koncept i tehnologija bitcoina leže na korištenju kriptografije (odakle potječe i pojam kriptovalute), zbog čega je korištenje računala za kriptografske izračune jedan od načina na koji se može steći bitcoin. No za razliku od sličnih projekata, gdje bi se rezultati takvih izračuna mogli dalje koristiti za neku drugu svrhu, ovdje je njihova svrha samo stvaranje bitcoina. Ovaj proces je poznatiji kao ′kopanje′ ili ′rudarenje′ (eng. mining) bitcoina, a funkcionira tako da postaje sve teži što mu se više računala priključuje. Zbog toga u određenom trenutku jednostavno postaje neprofitabilan jer investirani novac u energiju i računalnu infrastrukturu premašuje vrijednost bitcoina koja se može dobiti na taj način.
Vrijednost 2013. godine 13 dolara, danas 271 dolar
A vrijednost bitcoina je onaj glavni razlog zbog kojeg ga se prije godinu dana toliko spominjalo. Početkom 2013. godine jedan bitcoin je vrijedio oko 13 američkih dolara. Do kraja te godine vrijednost mu je porasla gotovo stotinu puta, na više od 1.100 dolara. Kad bi se radilo o zlatu, to bi značilo da ste zlato koje ste na početku godine kupili za 100 kuna, na kraju godine mogli prodati za gotovo 10.000 kuna. Vrlo privlačna zarada zbog koje je bitcoin skočio na naslovnice mnogih medija, iako on nije jedina kriptovaluta koja danas postoji u svijetu. Nakon tog snažnog skoka, tijekom 2014. godine je uz povremene snažne oscilacije ipak došlo do postepenog pada vrijednosti bitcoina. Od kraja 2014. pa do danas vrijednost mu se uglavnom kreće u rasponu od 200 do 300 dolara, a u trenutku pisanja ovog članka ona iznosi 271,16 dolara, odnosno oko 1.800 kuna. Kad bi trebalo navesti prednosti i mane bitcoina, najjednostavnije bi bilo reći da ono što bitcoin čini dobrim je isto ono što ga čini lošim. Već spomenute oscilacije u vrijednosti znače da se vlasnik bitcoina može vrlo brzo ′obogatiti′, ali i vrlo brzo izgubiti to ′bogatstvo′.
Nitko ga ne regulira i brzo se širi
Nadalje, ono što mnogi naglašavaju kao iznimno veliku prednost bitcoina je nedostatak regulacije. Ne postoji institucija koja bi postavljala pravila oko korištenja bitcoina. Takva situacija mu omogućuje vrlo brzo širenje kao globalnog sredstva plaćanja, no istovremeno mu je i ograničenje jer kod korisnika raste nesigurnost o tome što se dešava u nepredviđenim slučajevima. Nedostatak regulacije je i razlog prvotnoj popularnosti bitcoina (i drugih sličnih kriptovaluta) u elektronskoj trgovini na internetu. Za razliku od klasičnih valuta gdje se vlasnicima bankovnih računa još i može ući u trag, vlasnik bitcoina može, ako to želi, zadržati potpunu anonimnost. Zato je bitcoin postao vrlo popularan u ilegalnim transakcijama kupnje droge ili oružja.
Australski slučaj
To mu, kao što smo već rekli, donosi i probleme. Najsvježiji primjer može biti, recimo, odluka sve većeg broja australskih banaka da zatvore račune kompanijama koje trguju bitcoinom. Australske vlasti su pokrenule istragu zbog sumnje da klasične banke zatvaraju račune tim kompanijama jer se boje konkurencije, no u bankama kažu da je to zbog poštivanja pravila o sprečavanju pranja novca. Nepostojanje središnje vlasti koja bi nadgledala izdavanje bitcoina, kao što klasične središnje banke nadgledaju emisiju domaćih valuta, također se navodi kao jedna od prednosti kriptovalute. Kako nema monetarne vlasti koja bi na tržište mogla plasirati neograničene količine novca, za kriptovalutu ne postoji problem inflacije.
Još jedna stvar koja bitcoin čini popularnim jest tehnologija koja ga prati. U klasičnim transakcijama i platnim sustavima uvijek postoji jedna središnja institucija koja vodi evidenciju o tome tko kome plaća i koliko. U sustavu u kojem funkcionira bitcoin, umjesto da se ta evidencija nalazi centralizirana na jednom mjestu, ona je decentralizirana i teoretski se može nalaziti na neograničeno mnogo lokacija.
Radi se o tzv. blockchain tehnologiji koja je razlogom zašto su najpoznatije velike svjetske banke, poput britanskog Barclaysa, švicarske banke UBS, američkog Citigroupa i Goldman Sachsa i španjolskog Santandera, odlučile ozbiljno investirati u njen razvoj. Ovakav način bilježenja transakcija mnogo je jeftiniji, a lako može biti i pouzdaniji, od klasičnog načina gdje to radi samo jedna institucija. Ulazak najvećih svjetskih banaka na područje na kojem su dosad dominirali tehnološki entuzijasti i trgovci ilegalne robe jest znak da bitcoin i tehnologija koja ga podupire treba shvatiti poprilično ozbiljno.
Gdje je tu Hrvatska?
U Hrvatskoj je situacija s bitcoinom uglavnom slična kao i svugdje u svijetu. Postoji nekoliko mjesta gdje ga se može kupiti i prodati, a najčešće se to obavlja internetom, mada je prije godinu dana u Zagrebu postavljen i prvi bankomat. Mjesta na kojima se može potrošiti za plaćanje roba i usluga također su još uvijek dosta rijetka. Nevoljkost da se bitcoin prihvati kao sredstvo plaćanja proizlazi iz njegove zakonske nedefiniranosti. Hrvatska narodna banka (HNB) je još sredinom prošle godine u priopćenju navela da bitcoin kod nas ′ne potpada niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja′.
To znači da se teško može računati na bilo kakvu pravnu zaštitu ako dođe do problema. HNB je tada napomenula i da će bitcoin tretirati na jednaki način na koji će to činiti Europska središnja banka. U osnovi radi se o klasičnom slučaju gdje tehnologija krči put, a regulatorne institucije kaskaju za njom. Ono što je neosporivo jest da je bitcoin vrlo važan korak u financijsko-tehnološkoj revoluciji i još ga nitko nije odbacio kao beskorisnu zamisao. I obični korisnici, i banke, i regulatori zasad se još uvijek drže relativno neutralno i, zapravo, čekaju da vrijeme pokaže svoje. Ili da bitcoin polako zaživi kao ozbiljno sredstvo plaćanja, s time da zadrži dobar dio ili sve karakteristike koje ga čine privlačnim i superiornijim klasičnim valutama. Ili da se zbog nedostatka regulative pokaže previše nestabilnim da bi u ovakvom obliku i dalje postojao i da bi ga se koristilo kao sredstvo plaćanja. Do tada će se, izgleda, nalaziti u limbu.
Odluka Europskog suda pravde
Europski sud pravde je prije nekoliko dana donio presudu prema kojoj se na transakcije bitcoinom ne naplaćuje porez na dodanu vrijednost (PDV). Izuzimanje tradicionalnih financijskih usluga od PDV-a je uobičajeno, no kako bitcoin nije klasična valuta iza koje bi stajala neka monetarna vlast, razne države su ga dosad definirale na razne načine: neke su ga smatrale proizvodom, neke imovinom, a neke financijskim instrumentom. Ova presuda potvrda je službenog mišljenja koje je u svibnju ove godine objavila naša Porezna uprava. Tim su tumačenjem transakcije bitcoinom u Hrvatskoj oslobođene plaćanja PDV-a iako je tada Porezna uprava upozorila da se to mišljenje može i promijeniti baš zbog iščekivanja konačne odluke u predmetu pred Europskim sudom pravde.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |