NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 14.02.2012

Recept iz Skandinavije: Hrvatska treba težiti švedskom mirovinskom modelu

Dulji životni vijek i demografsko staranje populacije neminovno će se odraziti i na dulji radni vijek hrvatskih građana, pogotovo ako ne žele izgubiti životni standard. Produljenje radnog vijeka nezaustavljiv je trend bez kojeg bi uskoro svi mirovinski sustavi u svijetu mogli postati neadekvatni.

Iznimno radikalnu ideju o odlasku u mirovinu u dobi od 75 godina i mogućnost prekvalifikacije u poznim godinama prošlog je tjedna iznio švedski premijer Fredrik Reinfeld. Prema njegovoj ideji, Šveđani u pedesetim godinama više se neće pripremati za idiličnu mirovinu, nego za prekvalifikaciju ili studiranje kako bi obranili svoj visok životni standard.

Šveđani u prosjeku žive šest godina dulje nego Hrvati, a i znatno su obrazovaniji i imaju neusporedivo bolji životni standard. I u Hrvatskoj je potreba za što kasnijim umirovljenjem iskazana još devedesetih godina. Unatoč mnogim razlikama između dviju zemalja, hrvatski i švedski mirovinski sustav ipak su usporedivi. Riječ je o trostupnim sustavima u kojima se mirovina veže uz očekivano trajanje života.

To znači da ako osoba živi duže od očekivanja, ima manju mirovinu, objašnjava Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke. Razlika je u tomu što u Švedskoj to pravilo vrijedi i u prvom stupu. Šveđani su ukinuli zakonsku dob umirovljenja za redovne mirovine i prepustili pojedincima odluku o tomu kada će u mirovinu. Za najniže i nacionalne mirovine koje se isplaćuju iz sustava solidarnosti najniža dob umirovljenja je 65 godina, a i tada se primjenjuje imovinski cenzus. U tom smjeru ide reforma mirovinskih sustava u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj.

No pravi problem nije u produljenju roka odlaska u mirovinu nego u djelatnostima koje bi, recimo 70-godišnjaci, mogli obavljati i stvaranju svijesti da je potrebno raditi što dulje.

Definicija solidarnosti

„Nedavno sam na jednom putovanju u zemlju demografije slične Švedskoj primijetio da su vozač mog taksija, vratar u hotelu, kao i moj kolega konzultant, bili sedamdesetogodišnjaci koji su vrlo profesionalno i zdušno obavljali svoj posao. No smatram da poanta nije u nabrajanju djelatnosti koje se mogu obavljati ili ne, već u principu da se radi što je moguće dulje. Čak i ako to zahtijeva učenje i prekvalifikaciju pod stare dane, kao što je spomenuo švedski premijer. Što dulji ostanak u svijetu rada, ne samo radi poboljšanja vlastitog materijalnog stanja, već i radi doprinosa društvu da se lakše zbrinu oni koji to ne mogu iz bilo kojih razloga. To je prava definicija solidarnosti", poručuje Anušić.

Slično mišljenje dijeli i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda. Prema njegovim riječima, bez duljeg radnog vijeka mirovinski sustavi postat će neodrživi, a raspoloživi realni izvori za mirovine, i iz generacijske solidarnosti i iz kapitalizirane mirovinske štednje, bit će nedostatni za adekvatne mirovine.

"Ako to shvatimo kao model, onda je njegova primjena u Hrvatskoj već u tijeku, jer se radni vijek od konca devedesetih produžava. Pitanje je samo odvija li se to dostatnim tempom. U nekim je zemljama već ozakonjen automatizam produžavanja radnog vijeka s produžavanjem životnog, ali dobna granica za punu mirovinu, koliko mi je poznato, nigdje u Europi ne prelazi 68 godina", poručio je.

Kako do posla?

Grbavac tvrdi da ne moramo biti radikalni kao Šveđani, već da bismo si kao cilj trebali postaviti veći udjel radno aktivnog stanovništva u dobi do 65 godina i produžavanje radnog vijeka.

Konkretan odgovor na pitanje kako zaposliti starije osobe nudi Senka Fekeža Klemen, direktorica Erste dobrovoljnih mirovinskih fondova: "Starije se u svijet rada može uključiti na dobrovoljnoj bazi. To se odnosi na poslove koji ne zahtijevaju veće fizičke napore, kao što su savjetodavne usluge, kućepazitelji zgrada, pomoć djeci pri učenju, čuvanje djece ili šetnja kućnih ljubimaca. Školovali smo se i izabrali različita zanimanja, tako bismo trebali izabrati i odlazak u mirovinu. Usto, današnji životni tempo izuzetno je brz i zahtjevan, podložan stalnim promjenama pa u tom smjeru treba ići i zakonska regulativa".

Prema njenim riječima, ni dulji radni vijek, ni raniji odlazak u mirovinu ne moraju značiti gubitak životnog standarda jer se ranije umirovljenje ili veća mirovina mogu ostvariti dobrovoljnom štednjom u trećem mirovinskom stupu.

Mladi na čekanju

Očekivana životna dob Hrvata je ispod prosjeka EU. Prema podacima DZS iz 2006. godine, očekivana životna dob muškaraca je 72,5 godine, a žena 79,3 godine. Podaci WHO-a iz 2005. o prosječnom životnom vijeku u EU pokazuju da će muškarci doživjeti u prosjeku 75, a žene 81 godinu. Švedska ima jednu od najniži stopa rodnosti i najvišu očekivanu životnu dob; muškarci u prosjeku žive 78,59 godina, a žene 83,26 godina. „Stopa nezaposlenih od 7,9 posto i 70 posto radno sposobnih zaposlenih u uslužnom sektoru dozvoljavaju njihovom ministru da razmišlja o povećanju granice umirovljenja, ali u našem slučaju to je neprimjenjivo jer muškarci u Hrvatskoj žive 6 godina kraće, a žene 4", kazala je Fekeža Klemen.

Hrvatska, dodala je, ima 17 posto nezaposlenih i izuzetno velik broj mladih koji nakon završetka školovanja ne mogu naći posao. Prioritet bi nam stoga ipak trebao biti zapošljavanje mladih, a za starije je prirodno da rade mirnijim tempom koji bolje odgovara njihovim fizičkim mogućnostima.

Izvor: business.hr
Ključne riječi:
Hrvatska ~ Posao ~ Zakon ~ Zapošljavanje ~ Mirovine

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,06860 0,00
0,11%
GBP
0,85945 0,00
-0,12%
CHF
0,97740 0,01
0,51%
JPY
165,57000 0,34
0,21%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,75 €
23.04.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 24.04. 16:00  2785,53
-1,53
-0,05
CROBEX10* 24.04. 16:00  1685,35
-5,49
-0,32
CROBEX10tr* 24.04. 16:00  1832,13
-5,96
-0,32
ADRIAprime* 24.04. 16:00  1871,16
-3,50
-0,19
CROBISTR* 24.04. 16:31  173,0057
0,01
0,01
CROBIS* 24.04. 16:31  96,0146
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:23 24.04.2024)
(17:08:23 24.04.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KODT2
1.470,00 €
2,08%
250.550,00 €
RIVP
5,22 €
0,38%
92.939,04 €
7SLO
26,29 €
0,54%
70.799,79 €
HPB
230,00 €
2,68%
48.606,00 €
ZABA
16,70 €
-0,89%
44.633,20 €
KODT
1.480,00 €
5,71%
36.770,00 €
HT
30,50 €
-0,33%
33.679,40 €
7BET
13,85 €
0,14%
27.921,60 €
ZVCV
15,20 €
44,76%
27.065,30 €
KOEI
256,00 €
0,00%
21.550,00 €
Redovni dionički promet:   
787.946,03 €
Redovni obveznički promet:   
47.503,17 €
Sveukupni promet:   
835.449,20 €