"U razdoblju koje je pred nama u radu Savjeta analizirat ćemo sve opcije koje mogu biti korisne za iznalaženje sredstava za otkup MOL-ovog udjela u Ini. Savjet je održao sjednicu, a naš je ključni kriterij da nema generiranja novog javnog duga, da cijeli postupak bude i izvodljiv, i realan, i transparentan i da se oslonimo na one važne, bitne, ključne savjetnike s međunarodnom reputacijom koji mogu pridonijeti kredibilitetu tog projekta", kazao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara nakon obilaska sajma Viroexpo.

Dodao je i da će savjet za pregovore s MOL-om, koji je Vlada osnovala sredinom siječnja, analizirati i tzv. treći model, koji je prema medijskim napisima predložio Ivan Domagoj Milošević, a riječ je o državnom holdingu koji bi činili Ina, HEP, Plinacro i Janaf. Taj Holding ne bi upravljao tvrtkama nego svojim udjelom u njima, dok bi se otkup dionica MOL-a proveo njegovim kreditnim zaduženjima.

Još se traži rješenje da plin ne poskupi

Premijer je kazao i da Vlada još uvijek traži rješenje da pline ne poskupi.

"Cijena plina na europskom tržištu je viša nego što je bila lani. Kao predsjednik Vlade dao sam zadaću nadležnom ministarstvu da pronađe model po kojem se ne bi doveli u situaciju poskupljenja cijene plina za građane i potrošače, i na tom modelu zajedno sa svim relevantnim kompanijama u ovom trenutku stručnjaci iz Ministarstva (zaštite okoliša i energetike) trenutno rade", izjavio je Plenković.

Upitan, pak, je li imenovanje Marina Pucara za novog predsjednika Uprave Podravke političko kadroviranje, predsjednik Vlade ponavlja da je odluku donio Nadzorni odbor, u kojem država ima samo tri od devet članova.

"Ponavljam, Podravka je kompanija u kojoj hrvatska država, a sukladno tome i Vlada koja ju predstavlja, ima svega 25,6 posto dionica", rekao je premijer, dodavši da je Vlada, koja u Nadzornom odboru ima samo tri predstavnika, "sudjelovala u zajedničkom donošenju odluka, prije svega zajednički s predstavnicima mirovinskih fondova".

Odgovarajući na pitanja novinara najavio je i mogućnost promjena u podjeli Hrvatske na statističke regije, kako bi se postigao ravnomjerniji regionalni razvoj, jer je sadašnja podjela pokazala određene manjkavosti.

"Praksa je pokazala da podjela na dvije statističke regije, Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku, ima određenih manjkavosti i možda u određenoj mjeri sprječava ravnomjerni regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske. Nakon ove financijske perspektive (od 2014. do 2020. godine) uz temeljitu analizu vidjet ćemo da li se može ići ka drukčijoj organizaciji, koja bi omogućila kvalitetnije i veće povlačenje sredstava upravo u onim dijelovima Hrvatske kojima treba jača pomoć u regionalnom razvoju", kazao je premijer, podsjetivši da je smisao redistribucije europskog proračuna upravo ravnomjeran regionalni razvoj.