- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta peti tjed...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 23.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Svi fondovi zabilježili pad vrijednosti udjela
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 WALL STREET: Na Wall Streetu oprez, indeksi stagnirali
- 24.04.2024 Teslin prihod pao u prvom tromjesečju
- 24.04.2024 Bolja prodaja oslonac Heinekenovom prihodu u prvom tromjesečju
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
- 24.04.2024 Dioničari Valamara odlučili o isplati dividende
- 24.04.2024 EU provjerava javnu nabavu medicinskih uređaja u Kini
- 24.04.2024 Kanada napravila iznimku za Airbusovu nabavu titanija u Rusiji
- 24.04.2024 U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
EKONOMISTIObjavljeno: 25.01.2016
Rashode proračuna već ove godine smanjiti 3 do 4 mlrd kn
Podijeli sadržaj: | ||||
Rashodovnu stranu proračuna Vlada treba nominalno smanjiti za 3 do 4 milijarde kuna već u ovoj godini, ali i idućoj, kako bi 2018. bio dostignut cilj smanjenja deficita ispod razine od 3 posto BDP-a te zaustavljanja rasta javnog duga, suglasni su ekonomski stručnjaci koji su u ponedjeljak sudjelovali na okruglom stolu "Fiskalna prilagodba u RH" u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa.
Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman tako ističe da se Vlada pri izradi proračuna za ovu i sljedeću godinu, treba voditi ciljevima koje je odredila Europska komisija, ali i onime što očekuju inozemni kreditori i rejting agencije.
"A očekuju smanjenje deficita ispod 3 posto BDP-a, što znači da će i 2016. i 2017. godine biti potrebno deficit smanjiti za 3 do 4 milijarde kuna, odnosno kumulativno sedam do osam milijardi kuna. U tom kontekstu Vlada treba uzeti u obzir i da je Hrvatska još uvijek u proceduri prekomjernog deficita te zadovoljiti kriterije koji se tamo nalaze, ali i da postoji i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji također traži od Vlade da se pridržava fiskalnog pravila", rekao je Žigman.
Pojasnio je da je za dostizanje tog cilja potrebno provesti kratkoročne mjere koje bi se odnosile na manje rezove po proračunima ministarstava, a paralelno s time Vlada treba započeti strukturne mjere, koje bi omogućile da se tijekom 2017. i 2018., "deficit sam po sebi automatski smanji", ističući pritom reforme u zdravstvu, sustavu subvencija, socijalnim rashodima te masi za plaće.
Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika je, pak, ocijenio da su ciljevi nove Vlade "na strateškoj razini dobro određeni", a da ostaje vidjeti kroz koje će se mjere to provesti. Pritom je istaknuo kako se u državne investicije i mirovine "ne bi smjelo dirati".
"Identificirano je da je glavni problem porast javnog duga, što ruši naš kreditni rejting, poskupljuje investicije, podiže kamatne stope i sl. i ova je Vlada to dobro strateški prepoznala. U jučerašnjoj izjavi novog ministra financija mogli smo čuti da fiskalne prilagodbe nema bez zadiranja u rashode, barem djelomičnog. To je točna ocjena. Naime, usprkos određenom gospodarskom rastu koji se pojavio, ne možemo zaustaviti rast javnoga duga ako ne dođe do korekcije rashoda. Ono što još ne znamo i što će se tek vidjeti kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike, koje su najavljene za tri tjedna, koje će se to stavke rashoda dirati. To je veliki politički problem, ali sa stručne strane možemo reći je da se državne investicije i mirovine nikako ne bi smjelo dirati, trebale bi biti ′zadnja linija obrane′. Sve drugo, a naročito subvencije i materijalni troškovi, dakle operativni troškovi funkcioniranja države, bi prvo trebalo biti podložno preispitivanu i određenom smanjenju", rekao je Šonje te istaknuo kako vjeruje da bi, krene li tim pravcem, Hrvatska 2017. mogla imati poboljšani kreditni rejting i da bi moglo doći do značajnijeg pada kamatnih stopa.
Izvršni direktor Udruge Lipa Davor Huić također smatra da bi prvi cilj trebao biti smanjenje proračuna za 3 do 4 milijarde kuna, kako bi se ostvario temeljni cilj odnosno zaustavio rast javnog duga.
Kazao je i kako misli da će Vlada u ovoj godini ići s laganijom, blažom prilagodbom, od 3 ili 4 milijarde kuna te je istaknuo kako smatra da je to "minimum koji je potreban da bi se postigli ciljevi o kojima se govori, među kojima je glavni zaustavljanje rasta javnog duga".
Na okruglom stolu predstavljen je i rad dvojice studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Mateja Bule i Ivana Majića, "Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH (2016.-2019.)", koji također pokazuje da bi se proračun hitno trebao smanjiti za više od 4 milijarde kuna.
"Proračun bi svakako trebao već ove godine biti manji za 4 do 5 milijardi kuna, odnosno 1,4 do 1,5 posto BDP-a i naš je zaključak da je to jedino moguće na rashodovnoj strani ili kroz uspjeh reformi koje bi posljedično donijele uštede ili kroz hitno djelovanje zadiranjem u masu plaća ili mirovina", rekao je Bule.
Bule i Majić pritom predlažu smanjenje rashoda za zaposlenike za 1,5 milijardi kuna, za subvencije za 1,4 milijardi kuna, za mirovine za 1,06 milijardi kuna (rezanjem povlaštenim mirovina za 5 posto, a redovnih za 2,5 posto) te ukidanje programa poticanje stanogradnje (ušteda od 250 mln kn), i sl.
Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman tako ističe da se Vlada pri izradi proračuna za ovu i sljedeću godinu, treba voditi ciljevima koje je odredila Europska komisija, ali i onime što očekuju inozemni kreditori i rejting agencije.
"A očekuju smanjenje deficita ispod 3 posto BDP-a, što znači da će i 2016. i 2017. godine biti potrebno deficit smanjiti za 3 do 4 milijarde kuna, odnosno kumulativno sedam do osam milijardi kuna. U tom kontekstu Vlada treba uzeti u obzir i da je Hrvatska još uvijek u proceduri prekomjernog deficita te zadovoljiti kriterije koji se tamo nalaze, ali i da postoji i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji također traži od Vlade da se pridržava fiskalnog pravila", rekao je Žigman.
Pojasnio je da je za dostizanje tog cilja potrebno provesti kratkoročne mjere koje bi se odnosile na manje rezove po proračunima ministarstava, a paralelno s time Vlada treba započeti strukturne mjere, koje bi omogućile da se tijekom 2017. i 2018., "deficit sam po sebi automatski smanji", ističući pritom reforme u zdravstvu, sustavu subvencija, socijalnim rashodima te masi za plaće.
Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika je, pak, ocijenio da su ciljevi nove Vlade "na strateškoj razini dobro određeni", a da ostaje vidjeti kroz koje će se mjere to provesti. Pritom je istaknuo kako se u državne investicije i mirovine "ne bi smjelo dirati".
"Identificirano je da je glavni problem porast javnog duga, što ruši naš kreditni rejting, poskupljuje investicije, podiže kamatne stope i sl. i ova je Vlada to dobro strateški prepoznala. U jučerašnjoj izjavi novog ministra financija mogli smo čuti da fiskalne prilagodbe nema bez zadiranja u rashode, barem djelomičnog. To je točna ocjena. Naime, usprkos određenom gospodarskom rastu koji se pojavio, ne možemo zaustaviti rast javnoga duga ako ne dođe do korekcije rashoda. Ono što još ne znamo i što će se tek vidjeti kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike, koje su najavljene za tri tjedna, koje će se to stavke rashoda dirati. To je veliki politički problem, ali sa stručne strane možemo reći je da se državne investicije i mirovine nikako ne bi smjelo dirati, trebale bi biti ′zadnja linija obrane′. Sve drugo, a naročito subvencije i materijalni troškovi, dakle operativni troškovi funkcioniranja države, bi prvo trebalo biti podložno preispitivanu i određenom smanjenju", rekao je Šonje te istaknuo kako vjeruje da bi, krene li tim pravcem, Hrvatska 2017. mogla imati poboljšani kreditni rejting i da bi moglo doći do značajnijeg pada kamatnih stopa.
Izvršni direktor Udruge Lipa Davor Huić također smatra da bi prvi cilj trebao biti smanjenje proračuna za 3 do 4 milijarde kuna, kako bi se ostvario temeljni cilj odnosno zaustavio rast javnog duga.
Kazao je i kako misli da će Vlada u ovoj godini ići s laganijom, blažom prilagodbom, od 3 ili 4 milijarde kuna te je istaknuo kako smatra da je to "minimum koji je potreban da bi se postigli ciljevi o kojima se govori, među kojima je glavni zaustavljanje rasta javnog duga".
Na okruglom stolu predstavljen je i rad dvojice studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Mateja Bule i Ivana Majića, "Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH (2016.-2019.)", koji također pokazuje da bi se proračun hitno trebao smanjiti za više od 4 milijarde kuna.
"Proračun bi svakako trebao već ove godine biti manji za 4 do 5 milijardi kuna, odnosno 1,4 do 1,5 posto BDP-a i naš je zaključak da je to jedino moguće na rashodovnoj strani ili kroz uspjeh reformi koje bi posljedično donijele uštede ili kroz hitno djelovanje zadiranjem u masu plaća ili mirovina", rekao je Bule.
Bule i Majić pritom predlažu smanjenje rashoda za zaposlenike za 1,5 milijardi kuna, za subvencije za 1,4 milijardi kuna, za mirovine za 1,06 milijardi kuna (rezanjem povlaštenim mirovina za 5 posto, a redovnih za 2,5 posto) te ukidanje programa poticanje stanogradnje (ušteda od 250 mln kn), i sl.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta peti tjed...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 23.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Svi fondovi zabilježili pad vrijednosti udjela
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 WALL STREET: Na Wall Streetu oprez, indeksi stagnirali
- 24.04.2024 Teslin prihod pao u prvom tromjesečju
- 24.04.2024 Bolja prodaja oslonac Heinekenovom prihodu u prvom tromjesečju
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
- 24.04.2024 Dioničari Valamara odlučili o isplati dividende
- 24.04.2024 EU provjerava javnu nabavu medicinskih uređaja u Kini
- 24.04.2024 Kanada napravila iznimku za Airbusovu nabavu titanija u Rusiji
- 24.04.2024 U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 25.04. 10:27 | 2800,32 | 14,79 |
0,53 |
|
CROBEX10* | 25.04. 10:27 | 1698,89 | 13,54 |
0,80 |
|
CROBEX10tr* | 25.04. 10:27 | 1846,84 | 14,71 |
0,80 |
|
ADRIAprime* | 25.04. 10:27 | 1877,22 | 6,06 |
0,32 |
|
CROBISTR* | 24.04. 16:31 | 173,0057 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 24.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT | 1.540,00 € |
4,05% |
226.190,00 € |
KODT2 | 1.480,00 € |
0,68% |
223.490,00 € |
KOEI | 268,00 € |
4,69% |
110.746,00 € |
HT | 30,60 € |
0,33% |
82.895,40 € |
HPB | 226,00 € |
-1,74% |
69.708,00 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,98% |
46.733,00 € |
SPAN | 44,00 € |
0,23% |
40.615,00 € |
7BET | 13,93 € |
0,58% |
19.710,95 € |
ZABA | 16,70 € |
0,00% |
17.451,50 € |
ATPL | 45,10 € |
0,45% |
14.247,80 € |
Redovni dionički promet: | 896.740,16 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,00 € |
Sveukupni promet: | 1.182.780,16 € |