FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

master isolated images / FreeDigitalPhotos.net
Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

EIZ Objavljeno: 22.03.2016

Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) objavio je u utorak kako u ovoj godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske za 1,5 posto, čime je naviše revidirao svoju procjenu iz prosinca prošle godine koja je govorila o rastu za 1,3 posto. 

"Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini", navodi se u priopćenju EIZ-a.

EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto. 

Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda.

"Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada", procjenjuju u EIZ-u.

Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.

Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi.

"Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", navode iz EIZ-a. 

Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.

Hoće li trzavice u koaliciji otežavati reforme?

Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna.

"To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru.  Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto.  

"Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju", smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.

U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.

Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a.

"Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske", navodi se u priopćenju.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
EIZ ~ BDP ~ gospodarstvo
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
A1 fond AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
ZB bond AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Energija +5,71 6 Kupnja udjela u fondu KD Energija
KD Nova Europa +4,45 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
ZB BRIC+ +2,73 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
456,79 27.09.2016
-0,60%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 29.09.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,499072 0,00
0,04%
1 USD 6,687241 0,02
0,32%
1 GBP 8,692561 0,06
0,72%
1 CHF 6,885568 0,00
0,04%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 28.09. 17:53  1.940,03
-3,18
-0,16
CROBEX10* 28.09. 17:53  1.130,60
-4,20
-0,37
CROBEXtr* 28.09. 17:53  1.189,29
-1,95
-0,16
CROBEXplus* 28.09. 17:53  1.138,38
-1,34
-0,12
CROBIS* 28.09. 17:53  108,40
-0,20
-0,18
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (28.09.2016 16:29:34)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP-R-A 34,00
1,13%
1.977.821,20
PODR-R-A 378,30
-1,41%
1.417.031,72
JMNC-R-A 132.000,00
-2,58%
1.323.100,00
HT-R-A 161,50
-2,41%
1.227.710,05
HPB-R-A 655,00
-0,67%
1.051.999,80
ATGR-R-A 865,01
-0,48%
779.398,02
ZB-R-A 18,95
1,55%
442.121,06
HIMR-R-A 801,00
0,62%
363.201,00
KRAS-R-A 525,00
0,93%
356.900,40
OPTE-R-A 2,69
-6,92%
303.030,35
Ukupni redovni promet: 11.958.103,42kn
Osvježi