FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

master isolated images / FreeDigitalPhotos.net
Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

EIZ Objavljeno: 22.03.2016

Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) objavio je u utorak kako u ovoj godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske za 1,5 posto, čime je naviše revidirao svoju procjenu iz prosinca prošle godine koja je govorila o rastu za 1,3 posto. 

"Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini", navodi se u priopćenju EIZ-a.

EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto. 

Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda.

"Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada", procjenjuju u EIZ-u.

Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.

Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi.

"Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", navode iz EIZ-a. 

Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.

Hoće li trzavice u koaliciji otežavati reforme?

Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna.

"To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru.  Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto.  

"Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju", smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.

U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.

Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a.

"Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske", navodi se u priopćenju.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
EIZ ~ BDP ~ gospodarstvo
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.05.
A1 AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Nova Europa +5,27 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
KD Victoria +0,90 5 Kupnja udjela u fondu KD Victoria
Capital Two +0,02 4 Kupnja udjela u fondu Capital Two

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
393,33 27.05.2016
-0,06%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 31.05.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,487329 -0,01
-0,09%
1 USD 6,726556 0,02
0,32%
1 GBP 9,822024 -0,01
-0,10%
1 CHF 6,772186 0,00
0,05%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 30.05. 17:55  1.712,06
-9,43
-0,55
CROBEX10* 30.05. 17:55  996,94
-6,28
-0,63
CROBEXtr* 30.05. 17:55  1.031,22
-5,65
-0,54
CROBEXplus* 30.05. 17:55  949,45
0,35
0,04
CROBIS* 30.05. 17:55  107,68
-0,07
-0,06
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (30.05.2016 16:29:22)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT-R-A 139,75
-0,39%
1.811.152,85
PODR-R-A 347,00
-0,21%
863.974,50
KOEI-R-A 680,00
-0,53%
560.025,30
ERNT-R-A 1.122,00
-0,06%
472.466,77
ZABA-R-A 39,25
-3,09%
437.058,53
PVCM-R-A 120,00
-0,37%
404.442,54
ADRS-P-A 386,00
-2,03%
255.180,37
RIVP-R-A 24,01
0,04%
172.685,33
LULG-R-A 18,56
-4,82%
111.187,85
DDJH-R-A 41,78
2,03%
99.776,83
Ukupni redovni promet: 6.188.060,60kn
Osvježi