FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Pripremite se za novu eru koja počinje stavljanjem potpisa na TTIP

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

SPORAZUM Objavljeno: 19.01.2016

Pripremite se za novu eru koja počinje stavljanjem potpisa na TTIP

Iako se najavljivalo da će Transatlantski sporazum o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (Transatlantic Trade and Investment Partnership - TTIP) između Europske unije i SAD-a biti potpisan 2016., čini se da ni pregovori (koji traju od početka 2013.), a kamoli potpisi, nisu ni blizu realizacije.

Nedavno je Europska komisija donijela odluku da svi zastupnici Europskog parlamenta imaju puni pristup svim pregovaračkim dokumentima o sporazumu koji pokriva najvažniji ekonomski koridor u svijetu (na koji otpada 45 posto svjetskog BDP-a), no poznavatelji prilika u Bruxellesu tvrde da pregovori i dalje nisu transparentni i da nije dovoljno da se pregovarački procesi prate jedino u posebno osiguranoj sobici u zgradi Europskog parlamenta.

U takvoj sobici dokumente je prije nekoliko dana iščitavao i naš zastupnik Davor Škrlec koji, kao i njegovi kolege zastupnici, ne smatra izglednim da će se Sporazum potpisati 2016.

Nedavno sam opet boravio u sigurnoj sobi u kojoj sam imao uvid u izvještaj o statusu pregovora tijekom studenoga i smatram da su sva pregovaračka poglavlja još daleko od trenutka kad bi se objavio tekst Sporazuma. To je, uostalom, potvrdio i veleposlanik SAD-a u Europskoj uniji Anthony Gardner na razmjeni mišljenja 2. prosinca u Klubu zastupnika Zelenih. Budući da 2016. ujedno izborna godina u SAD-u, svi misle da će se samo nastaviti pregovarački postupak, bez bilo kakve objave prijedloga teksta Sporazuma - kaže Škrlec.

O Sporazumu sve najljepše

O TTIP-u se u Hrvatskoj javnosti vrlo malo govori, no on će itekako utjecati i na hrvatsko gospodarstvo i na općenite nacionalne interese. Ministarstvo vanjskih poslova naručilo je studiju o njegovu utjecaju na Hrvatsku, a za izradu studije odabrana je zajednica ponuditelja u kojoj su PricewaterhouseCoopers d.o.o. i Centar za međunarodni razvoj. Rok za izradu studije jest 29. siječnja 2016. Za razliku od ostalih sugovornika u Ministarstvu su optimistični prema tijeku pregovora, pa tako tvrde da bi se idućih mjeseci mogao postići napredak u manje osjetljivim, tehničkim područjima kako bi partneri 2016. bili spremni za završnu fazu pregovora.

Nisu željeli komentirati eventualne štetne posljedice TTIP-a za Hrvatsku, ali nisu se libili istaknuti njegove prednosti:

Općenito, TTIP bi trebao pozitivno utjecati na uklanjanje zapreka u trgovini, što će olakšati trgovinu robom i uslugama te potaknuti ulaganja između EU i SAD-a, olakšati postupke i administrativne zahtjeve s kojima se susreću izvoznici te postaviti nova pravila koja će omogućiti jednostavniju i pošteniju trgovinu preko Atlantika. TTIP-om bi se potaknula trgovina u gospodarskoj krizi. To znači više poslovnih prilika, veći rast i više radnih mjesta. Nižim cijenama, većim izborom proizvoda i uvjerenošću da proizvodi i usluge s druge strane Atlantika zadovoljavaju najviše standarde kvalitete također bi se pridonijelo blagostanju više od osamsto milijuna građana EU i SAD-a - kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. Ondje vode sličnu PR politiku kao u Europi, u kojoj se TTIP reklamira kao projekt koji bi prosječnoj europskoj obitelji podigao standard za 545 eura na godinu.

Stručnjaci u Hrvatskoj podijeljeni su na one koji se oštro protive tom sporazumu (tvrde da su na udaru zdravlje, sigurnost i kvaliteta hrane, klimatske promjene i drugi okolišni aspekti, sigurnost potrošača, radni odnosi, regulacija financijskog sektora, zaštita podataka, kvaliteta i dostupnost obrazovanja), na one čije je stajalište o tome neutralno te na one koji vjeruju da će Sporazum pozitivno utjecati na zapošljavanje, izvoz, proizvodne standarde, pogotovo na poslovanje malih i srednjih poduzeća te opći standard hrvatskih građana.

Nezadovoljni sindikati

Ana Milićević Pezelj, SSSH-ova izvršna tajnica za socijalni dijalog i javnu politiku, upitnim uopće smatra izbor izvođača ′neovisne i znanstveno utemeljene′ studije  o posljedicama TTIP-a za Hrvatsku, tvrdeći da studija ne može biti nepristrana jer je jedan od njezinih autora donedavni glavni tajnik Udruge stranih investitora u Hrvatskoj Ante Babić (koji nam je potvrdio svoj angažman).

Legitimno je što gospodin Babić zagovara i lobira za interese korporacija jednako kao što je legitimno da sam ja sindikalistica i da se borim za prava radnika i građana, no nedopustiv je potez Ministarstva da naručuje i proračunskim sredstvima, dakle sredstvima građana, plaća studiju koja već zbog izbora izvoditelja ne može biti neovisna. Ne mogu vjerovati da je takvo što učinilo znajući pod kakvim je okom javnosti i na razini EU i RH cijeli postupak povezan s  TTIP-om - komentira Pezelj.

SSSH je Vesni Pusić poslao zahtjev da odabere drugog izvođača, no iz Ministarstva još nije stigao nikakav odgovor.

Sindikati na razini EU i nacionalnoj razini općenito ne podupiru TTIP. 

Od početka pregovora 2013. do kraja 2014. Europska komisija održala je 119 sastanaka s predstavnicima biznisa, a samo osam s predstavnicima sindikata i potrošača. TTIP ne služi građanima, nego korporacijama. Osim toga fokus nije na carinama, one su ionako niske, već na uklanjanju tzv. netarifnih zapreka. Riječ je o izlici za deregulaciju. Osim toga veća je vjerojatnost da će građani zbog TTIP-a izgubiti, a ne profitirati, i to zbog deregulacije, daljnje liberalizacije javnih usluga, gubitka radnih mjesta u mnogim sektorima. Očekivana je korist zanemariva. Sve više uglednih stručnjaka dokazuje da je ona minorna: rast BDP-a od samo 0,48 posto u 10 godina, odnosno od 0,048 na godinu; u nekim će se sektorima sigurno otvoriti neka radna mjesta, ali u mnogima će se izgubiti tisuće drugih. Veći godišnji dohodak u EU procjenjuje se na 545 eura po četveročlanoj obitelji, što, prema ambicioznom scenariju, znači 2,61 euro na tjedan po osobi, a to je cijena jedne kave! Tvrdnja da je sve što je dobro za korporacije dobro i za građane, koju upotrebljava i naša vladajuća klasa, duboko je netočna. Pravi cilj Sporazuma jest omogućiti korporacijama pristup područjima koja su dosad regulirale nacionalne države ili Europska unija, odnosno uređivale u interesu svojih građana, tj. društva u cjelini - zaključuje Pezelj.

Slaba hrvatska pozicija

Škrlec smatra nezahvalnim isticati pozitivne i negativne strane TTIP-a dok su pregovori u tijeku, no iznio je mišljenje o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama takva sporazuma.

U kraćem roku, desetak godina od njegova ratificiranja, Sporazum će s obje strane Atlantika stvoriti najveće tržište na svijetu, a na takvom tržištu mogu preživjeti samo oni najsposobniji, koji su spremni ulagati u razvoj, nove tehnologije i obrazovanje. Već se u tome može prepoznati da će Sporazum imati negativne posljedice za Hrvatsku jer su upravo to njezine najslabije točke. Dugoročno, dakle govorim za razdoblje do 2040. i poslije, Sporazum će promijeniti naše gospodarstvo, naše institucije i način upravljanja, ali i civilno društvo u cjelini. Pregovaračka poglavlja ne obuhvaćaju samo trgovinu i investicije nego posredno zadiru u područja koja danas sve više postaju svakodnevica građana, npr. e-zdravlje, e-trgovina, e-uprava - objašnjava Škrlec, dodajući da je položaj Hrvatske u takvim sporazumima ipak bolji kao članice EU nego ako to ne bi bila, ali da samo o nama ovisi kako ćemo iskoristiti prilike koje takav sporazum donosi.

Tonino Picula, za kojega se smatra da pripada umjerenoj struji, nekoliko je puta istaknuo da legitimnost TTIP-u mogu dati jedino građani. Europska komisija prihvatila je njegove amandmane o ukidanju viza ili novim mogućnostima za mala i srednja poduzeća u SAD-u.

U TTIP-u prije svega vidim priliku za europske, pa tako i hrvatske, male i srednje poduzetnike, koji su dosad često bili nekonkurentni većim proizvođačima zbog carina i drugih nameta koje su morali plaćati. Dodatne teškoće s kojima se suočavaju tehničke su dozvole koje trebaju pribaviti kako bi uopće imali pristup američkom tržištu. Čak i kad pribave sve dozvole, ne mogu izvoziti, kao što je slučaj s mesnim proizvodima. Sve to znatno je ograničavalo hrvatski izvozni potencijal jer je u strukturi hrvatskoga gospodarstva najviše malih i srednjih poduzetnika, koji bi zako, usklađenjem tehničkog zakonodavstva EU i SAD-a, mogli napredovati - smatra Picula.

Kako će se razvijati TTIP?

Prema SSSH-ovim podacima, zasad samo tri posto hrvatskih tvrtki izvozi u Ameriku. Ako posljedica TTIP-a i bude veći izvoz u nju, valja očekivati da se to dogodi zbog preusmjerenja sadašnjeg toka hrvatskog izvoza u EU u Ameriku (slično pokazuju neovisne studije o učincima TTIP-a koje su već izradile neke manje nacionalne ekonomije, manje zemlje članice EU). Realnije je, međutim, očekivati dolazak konkurentnije američke robe i usluga na hrvatsko tržište.

Zastupnica u EP-u Biljana Borzan slaže se s Piculom o navedenim eventualnim pozitivnim učincima TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, no sumnjičava je kad je riječ o regulatornoj suradnji.

TTIP je podijeljen u određene segmente i područja, no regulatorna suradnja proteže se cijelim sporazumom. Pregovarači smatraju da treba uskladiti sadašnje zakonodavstvo i stvoriti sustav za regulatornu suradnju u budućnosti. Tako se rezultati pregovora o TTIP-u ne bi mogli poništiti zakonima i propisima donesenima naknadno. Ta logika ima smisla, no izaziva neke dvojbe jer bi takav sustav mogao utjecati na mogućnosti država članica da donosne zakone, bilo izravnim upletanjem vanjskih činitelja bilo zakonodavnom autocenzurom - smatra Borzan.

Do sada se uglavnom govorilo o europskim interesima i kako ih zaštititi u Sporazumu, no  javnost još ništa ne zna o tome što žele Amerikanci, a u najmanju ruku htjet će isto što i Europljani i njihov će fokus sigurno biti na osvajanju novih tržišta i slobodnom protoku robe koja se do sada nije smjela uvoziti u Europu. Međutim, Borzan tvrdi da je za Amerikance u ovom trenutku TTIP u drugom planu, mnogo im je važniji Transpacifički trgovinski sporazum (TPP), kojim se već sada kandidati u američkoj predizbornoj kampanji koriste za razračunavanje.

TPP je za američku javnost mnogo kontroverzniji jer se o njemu pregovaralo između SAD-a i 11 zemalja koje imaju itekako različite političke sustave, od komunističkog Vijetnama do neoliberalne Australije. Govori se da ratifikacija u Kongresu vjerojatno neće teći glatko i neki od istaknutih demokrata, poput Hillary Clinton i Bernieja Sandersa, izrazili su sumnju o TPP-u. Ako priča o TPP-u loše završi, to može imati ili krajnje negativan ili krajnje pozitivan utjecaj na TTIP. Takav razvoj događaja Amerikance bi natjerao da ili pod svaku cijenu zaključe TTIP s Europom ili da potpuno odustanu od te vrste sporazuma - zaključuje Borzan.

Izvor: liderpress.hr
Ključne riječi:
TTIP ~ sporazum ~ trgovina i ulaganja
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.05.
A1 AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Nova Europa +5,27 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
KD Victoria +0,90 5 Kupnja udjela u fondu KD Victoria
Capital Two +0,02 4 Kupnja udjela u fondu Capital Two

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
391,84 20.05.2016
-0,01%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 24.05.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,484814 0,00
0,03%
1 USD 6,676908 0,01
0,13%
1 GBP 9,676553 -0,04
-0,37%
1 CHF 6,740647 0,01
0,09%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 24.05. 09:24  1.698,64
-0,17
-0,01
CROBEX10* 24.05. 09:18  989,65
-0,89
-0,09
CROBEXtr* 24.05. 09:24  1.023,19
-0,11
-0,01
CROBEXplus* 24.05. 09:24  939,38
0,49
0,05
CROBIS* 23.05. 17:54  107,66
0,06
0,06
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (24.05.2016 09:28:00)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ERNT-R-A 1.124,47
0,02%
101.174,10
MAIS-R-A 229,90
1,28%
19.747,40
DLKV-R-A 12,50
1,87%
16.725,00
HT-R-A 139,27
-0,46%
9.609,63
HHLD-R-A 2,73
2,63%
1.369,35
SAPN-R-A 282,69
-0,05%
565,38
Ukupni redovni promet: 206.797,46kn
Osvježi