- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta peti tjed...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
EKONOMIJAObjavljeno: 15.11.2012
Polagani povratak eurozone u normalu
Podijeli sadržaj: | ||||
Europska središnja banka jasno je dala do znanja da neće dopustiti raspad eura, a to je jamstvo ulagače zaštitilo od najvećeg rizika.
Financijska kriza nastupa kad se golema količina sredstava u financijskom sustavu odjednom pokaže riskantnom, a ulagači se žele riješiti svoje imovine. Ta imovina postaje toksična, ne samo riskantna, nosi rizik koji se ne može izmjeriti. Toksičnom imovinom ne trguje se prema normalnom izračunu rizika i profitabilnosti. S obzirom na to da se njihov rizik ne može izračunati, vlasnici samo žele prodati, katkad i po bilo kojoj cijeni. Tijekom 2007. i 2008. godine takav je slučaj bio s vrijednosnicama na temelju stambenih hipoteka u Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom faze procvata te su se vrijednosnice prodavale kao vrijednosnice bez rizika uz pretpostavku da cijene nekretnina u SAD-u ne mogu padati jer se to u mirnodopskim uvjetima dotad nikad nije dogodilo. No, ta se pretpostavka pokazala netočnom kad je 2007. godine počeo pad cijena nekretnina u širem smislu, a stope gubitaka na hipotekama naglo su se povećale. Zbog toga se pokazalo da su vrijednosnice na temelju stambenih hipoteka znatno riskantnije nego što se očekivalo. Isprva nije bilo osnove da se cijena razumno mijenja jer je pad cijena stambenih nekretnina u SAD-u u mirnodopskim uvjetima bio presedan. Štoviše, banke i druge financijske institucije, koje su držale velik broj tih hipoteka, nisu bile spremne za mjerenje rizika, a u neke bi i bankrotirale da su bile prisiljene prodati to što imaju po strahovito niskim cijenama koje su prevladavale na vrhuncu krize.
Grčka uzdrmala ulagače
Kriza eurozone prati sličan uzorak. Javni se dug donedavno smatrao krajnje sigurnom imovinom, pa je njegov status bez rizika čak upisan u regulatorni okvir Europske unije, koji bankama dopušta da drže velik udio javnog duga bilo koje zemlje eurozone, a da ne moraju osigurati kapital za pokrivanje potencijalnih gubitaka. Kao i s vrijednosnicama od stambenih hipoteka, stav da je javni dug posve siguran potvrdila je "činjenica" da nijedna napredna zemlja, barem u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata, nije doživjela bankrot. Ulagači su stoga pretpostavili da ne moraju procjenjivati kreditni rizik javnog duga zemalja eurozone. Praktički bankrot Grčke s početka ove godine dokinuo je spokoj ulagača. Obveznice rubnih zemalja eurozone postale su toksične. S obzirom na dotad nečuvenu narav grčkog bankrota, tržišna procjena vrijednosti perifernog duga uvelike se mijenjala, tragajući za "temeljnim pokazateljima", kao što je razina deficita ili duga, koji bi mogli objasniti evoluciju premije rizika. Štoviše, mnoge su banke imale toliko javnog duga na svojim bilancama da bi u slučaju potpuna bankrota i one sigurno bankrotirale. Zbog toga je došlo do krajnje nestabilnosti u bankovnom sustavu eurozone.
Socijalizacija duga
Financijska kriza završava kad se dvojbeni dug socijalizira ili kad se stabilizira njegova procijenjena vrijednost, a migrirala je i prema ulagačima koji su dovoljno solventni da podnesu taj rizik. Takva se situacija odigrala u Sjedinjenim Američkim Državama. Vlada je kupila dio toksične imovine, koju je vremenom postalo lakše procjenjivati jer su zbog prikupljenih višegodišnjih podataka o stopi neplaćanja hipoteka ulagači pronašli način da izmjere rizik. Tržišne cijene većine vrijednosnica na temelju hipoteka oporavile su se zato što je puno manji broj vlasnika stambenih nekretnina napustio svoju imovinu nego što se strahovalo na vrhuncu krize. Štoviše, vrijednosnice su prešle u posjed institucija koje su mogle upravljati preostalim rizikom. Danas se ta vrsta vrijednosnica više ne smatra toksičnima, pa tržište ponovno može normalno funkcionirati. Na kraju je američka vlada još nešto i zaradila na imovini koju je kupila na vrhuncu krize. Taj se uzorak može samo dijelom ponoviti u eurozoni, gdje socijalizacija duga i povratak normalnoj procjeni rizika očito idu teže. Ograničena mogućnost za socijalizaciju duga odraz je klauzule o neprovođenju plana spašavanja u Ugovoru o Europskoj uniji, koji brani izravnu socijalizaciju državnog javnog duga na razini eurozone. Štoviše, kreditni kapacitet novog fonda za spas, Europskog stabilizacijskog mehanizma, zadržao se na 700 milijardi eura, što je tek djelić ukupna javnog duga zemalja kojima je potencijalno potrebna financijska pomoć. Samo bi Europska središnja banka (ECB) mogla provesti pravu socijalizaciju državnog duga u eurozoni, no zakoni Europske unije izričito brane bilo koji oblik ECB-ova financiranja deficita. U Europi će također teže doći do povratka normalnoj procjeni rizika. Vijeće Europe obećalo je da će praktički bankrot Grčke, koji je izveden uz pomoć tzv. uključenja privatnog sektora, ostati iznimka i jedinstven slučaj. No, obećanje o povratku u vrijeme javnog duga bez rizika nije sukladno trajnim ograničenjima socijalizacije državnog duga. Štoviše, rizik je još koncentriraniji jer su banke u rubnim zemljama eurozone povećale ulaganja u svoje obveznice.
Sporije nego u Americi
Bankrot države u Europi nikad neće biti samo vrijednost koja se uklapa u neki statistički model rizika. Te razlike upućuju na to da će povratak u normalne tržišne uvjete teći sporije u slučaju krize eurozone. Unatoč tome, kriza bi donekle trebala popustiti jer su institucije koje su najmanje sklone riziku dosad prodale dug rubnih zemalja. Štoviše, Europska središnja banka jasno je dala do znanja da neće dopustiti raspad eura, a to je jamstvo ulagače zaštitilo od najvećeg rizika.
Financijska kriza nastupa kad se golema količina sredstava u financijskom sustavu odjednom pokaže riskantnom, a ulagači se žele riješiti svoje imovine. Ta imovina postaje toksična, ne samo riskantna, nosi rizik koji se ne može izmjeriti. Toksičnom imovinom ne trguje se prema normalnom izračunu rizika i profitabilnosti. S obzirom na to da se njihov rizik ne može izračunati, vlasnici samo žele prodati, katkad i po bilo kojoj cijeni. Tijekom 2007. i 2008. godine takav je slučaj bio s vrijednosnicama na temelju stambenih hipoteka u Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom faze procvata te su se vrijednosnice prodavale kao vrijednosnice bez rizika uz pretpostavku da cijene nekretnina u SAD-u ne mogu padati jer se to u mirnodopskim uvjetima dotad nikad nije dogodilo. No, ta se pretpostavka pokazala netočnom kad je 2007. godine počeo pad cijena nekretnina u širem smislu, a stope gubitaka na hipotekama naglo su se povećale. Zbog toga se pokazalo da su vrijednosnice na temelju stambenih hipoteka znatno riskantnije nego što se očekivalo. Isprva nije bilo osnove da se cijena razumno mijenja jer je pad cijena stambenih nekretnina u SAD-u u mirnodopskim uvjetima bio presedan. Štoviše, banke i druge financijske institucije, koje su držale velik broj tih hipoteka, nisu bile spremne za mjerenje rizika, a u neke bi i bankrotirale da su bile prisiljene prodati to što imaju po strahovito niskim cijenama koje su prevladavale na vrhuncu krize.
Grčka uzdrmala ulagače
Kriza eurozone prati sličan uzorak. Javni se dug donedavno smatrao krajnje sigurnom imovinom, pa je njegov status bez rizika čak upisan u regulatorni okvir Europske unije, koji bankama dopušta da drže velik udio javnog duga bilo koje zemlje eurozone, a da ne moraju osigurati kapital za pokrivanje potencijalnih gubitaka. Kao i s vrijednosnicama od stambenih hipoteka, stav da je javni dug posve siguran potvrdila je "činjenica" da nijedna napredna zemlja, barem u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata, nije doživjela bankrot. Ulagači su stoga pretpostavili da ne moraju procjenjivati kreditni rizik javnog duga zemalja eurozone. Praktički bankrot Grčke s početka ove godine dokinuo je spokoj ulagača. Obveznice rubnih zemalja eurozone postale su toksične. S obzirom na dotad nečuvenu narav grčkog bankrota, tržišna procjena vrijednosti perifernog duga uvelike se mijenjala, tragajući za "temeljnim pokazateljima", kao što je razina deficita ili duga, koji bi mogli objasniti evoluciju premije rizika. Štoviše, mnoge su banke imale toliko javnog duga na svojim bilancama da bi u slučaju potpuna bankrota i one sigurno bankrotirale. Zbog toga je došlo do krajnje nestabilnosti u bankovnom sustavu eurozone.
Socijalizacija duga
Financijska kriza završava kad se dvojbeni dug socijalizira ili kad se stabilizira njegova procijenjena vrijednost, a migrirala je i prema ulagačima koji su dovoljno solventni da podnesu taj rizik. Takva se situacija odigrala u Sjedinjenim Američkim Državama. Vlada je kupila dio toksične imovine, koju je vremenom postalo lakše procjenjivati jer su zbog prikupljenih višegodišnjih podataka o stopi neplaćanja hipoteka ulagači pronašli način da izmjere rizik. Tržišne cijene većine vrijednosnica na temelju hipoteka oporavile su se zato što je puno manji broj vlasnika stambenih nekretnina napustio svoju imovinu nego što se strahovalo na vrhuncu krize. Štoviše, vrijednosnice su prešle u posjed institucija koje su mogle upravljati preostalim rizikom. Danas se ta vrsta vrijednosnica više ne smatra toksičnima, pa tržište ponovno može normalno funkcionirati. Na kraju je američka vlada još nešto i zaradila na imovini koju je kupila na vrhuncu krize. Taj se uzorak može samo dijelom ponoviti u eurozoni, gdje socijalizacija duga i povratak normalnoj procjeni rizika očito idu teže. Ograničena mogućnost za socijalizaciju duga odraz je klauzule o neprovođenju plana spašavanja u Ugovoru o Europskoj uniji, koji brani izravnu socijalizaciju državnog javnog duga na razini eurozone. Štoviše, kreditni kapacitet novog fonda za spas, Europskog stabilizacijskog mehanizma, zadržao se na 700 milijardi eura, što je tek djelić ukupna javnog duga zemalja kojima je potencijalno potrebna financijska pomoć. Samo bi Europska središnja banka (ECB) mogla provesti pravu socijalizaciju državnog duga u eurozoni, no zakoni Europske unije izričito brane bilo koji oblik ECB-ova financiranja deficita. U Europi će također teže doći do povratka normalnoj procjeni rizika. Vijeće Europe obećalo je da će praktički bankrot Grčke, koji je izveden uz pomoć tzv. uključenja privatnog sektora, ostati iznimka i jedinstven slučaj. No, obećanje o povratku u vrijeme javnog duga bez rizika nije sukladno trajnim ograničenjima socijalizacije državnog duga. Štoviše, rizik je još koncentriraniji jer su banke u rubnim zemljama eurozone povećale ulaganja u svoje obveznice.
Sporije nego u Americi
Bankrot države u Europi nikad neće biti samo vrijednost koja se uklapa u neki statistički model rizika. Te razlike upućuju na to da će povratak u normalne tržišne uvjete teći sporije u slučaju krize eurozone. Unatoč tome, kriza bi donekle trebala popustiti jer su institucije koje su najmanje sklone riziku dosad prodale dug rubnih zemalja. Štoviše, Europska središnja banka jasno je dala do znanja da neće dopustiti raspad eura, a to je jamstvo ulagače zaštitilo od najvećeg rizika.
Izvor: poslovni.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta peti tjed...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 25.04. 16:00 | 2805,17 | 19,64 |
0,71 |
|
CROBEX10* | 25.04. 16:00 | 1705,34 | 19,99 |
1,19 |
|
CROBEX10tr* | 25.04. 16:00 | 1853,86 | 21,73 |
1,19 |
|
ADRIAprime* | 25.04. 16:00 | 1883,19 | 12,03 |
0,64 |
|
CROBISTR* | 25.04. 16:31 | 173,041 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 25.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT | 1.540,00 € |
4,05% |
337.900,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
3,40% |
311.390,00 € |
KOEI | 266,00 € |
3,91% |
261.906,00 € |
HT | 30,60 € |
0,33% |
238.307,70 € |
ERNT | 204,00 € |
-0,49% |
167.324,00 € |
PODR | 157,00 € |
2,28% |
100.060,00 € |
ZABA | 16,65 € |
-0,30% |
76.360,65 € |
HPB | 224,00 € |
-2,61% |
72.834,00 € |
RIVP | 5,20 € |
-0,38% |
62.235,44 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
54.590,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.994.083,93 € |
Redovni obveznički promet: | 66.298,00 € |
Sveukupni promet: | 2.331.421,93 € |