- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 29.03.2024 Huawei sa znatno većim prihodom i dobiti u 2023.
- 29.03.2024 Talijanska središnja banka uplaćuje državi 615 mln eura unatoč gubitku
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 29.03.2024 Ford bi u Španjolskoj mogao proizvoditi sportske terence
- 29.03.2024 Turistički prihodi u 2023. porasli na 14,6 milijardi eura; optimizam i za 2024.
- 29.03.2024 Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
- 29.03.2024 U siječnju obujam građevinskih radova 14,3 posto veći nego lani
- 29.03.2024 Italija zaustavila proširenje Porscheovog probnog poligona
STROGI KRITERIJIObjavljeno: 29.03.2016
Pet stvari koje Hrvatska treba napraviti da uvede euro
Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom ožujka premijer Tihomir Orešković izjavio je da bi Hrvatska za četiri godine mogla uvesti euro. Međutim, u Hrvatskoj narodnoj banci misle da taj cilj nije ostvariv do 2020. godine, ali se za njega možemo početi ozbiljno pripremati.
Zemlje članice Europske unije koje umjesto svoje nacionalne valute žele uvesti euro, moraju ispuniti pet takozvanih kriterija iz Maastrichta. Ti kriteriji odnose se na manjak u državnom proračunu, javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečaj.
Istražili smo što točno znače ti kriteriji i kako Hrvatska stoji po svakome od njih.
· Tečaj kune mora biti stabilan
Zahvaljujući politici obrane tečaja koju HNB provodi već godinama, tečaj kune prema euru nije doživljavao veće promjene. Zbog izvoza i dobrih turističkih sezona, u Hrvatskoj je uvijek bilo dovoljno eura da se zadovolje sve potrebe. U slučajevima kada u sustavu manjka eura, primjerice tijekom zime kada nema turista koji bi ih donijeli u Hrvatsku, Hrvatska narodna banka je iz svojih rezervi u financijski sustav puštala određenu količinu eura kako bi se svi namirili. Isto tako, kada je na računima banaka eura previše, centralna banka ih otkupljuje kako bi regulirala tečaj. Stoga se taj kriterij može smatrati zadovoljenim.
· Inflacija ne smije divljati
Inflacija se događa kada vrijednost novca opada, a cijene rastu. Taj fenomen pogađa sve u zemlji i vjerojatno nema nikoga tko nije primijetio da je ′prije pet godina za sto kuna mogao kupiti više stvari′. Kako bi se zadovoljio kriterij inflacije, Europska komisija traži da njena stopa ne smije varirati više od jedan i pol posto u odnosu na tri najuspješnije članice eurozone u trenutku kad zemlja želi uvesti euro. Hrvatska je lani imala negativnu stopu inflacije od pola posto, godinu dana ranije ona je iznosila negativnih 0,2 posto, a 2013. inflacija je iznosila 2,2 posto. Vrlo slične stope bilježe se i na razini eurozone, koja baš zbog negativne inflacije (deflacije) i provodi ekspanzivnu monetarnu politiku tj. upumpava novac u sustav kako bi potaknula trošenje. U Hrvatskoj je i taj uvjet zadovoljen.
· Kamate na dug moraju pasti
Kriterij koji će se ispuniti sam po sebi smanjenjem deficita i duga je kriterij kamata koje država plaća na obveznice. Taj je kriterij uspostavljen kako pojedine zemlje članice eurozone ne bi plaćale previsoke kamate na svoje obveznice zbog tečajnog ili drugih rizika, a kod pristupanja eurozoni hrvatske kamate ne bi smjele biti dva posto više u odnosu na tri najuspješnije članice. Kod mjerenja ovog kriterija najčešće se promatraju obveznice izdane u kunama na rok od deset godina. U našem slučaju takvih je obveznica malo, a kamate na usporedive vrijednosne papire iznose oko šest posto, što je unutar dopuštene granice koju diktira Europska komisija.
· Javni dug se mora smanjiti
Da bi Hrvatska uvela euro, javni dug mora biti na razini od 60 posto bruto domaćeg proizvoda - vrijednosti svih roba, usluga, investicija i izvoza kojeg proizvedemo unutar jedne godine. Kako bi se taj kriterij doveo u red, potrebno nam je ili snažno smanjiti dug ili snažno rasti kako bi iznos duga u odnosu na BDP pao. Ovog trenutka javni dug iznosi 85 posto BDP-a ili 285 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju kako za ulazak u eurozonu nije potrebno što prije smanjiti dug na 60 posto BPD-a već je dovoljno da ga se u iduće dvije godine značajno smanji nakon čega bi Europska komisija rekla da smo vjerodostojni za pristupanje u ′Tečajni mehanizam′, kojeg se naziva The Exchange rate Mechanism ili ERM II. Nakon ulaska u tečajni mehanizam prati se ispunjenje svih pet kriterija u iduće dvije godine i ulazak u ERM znači službeni početak priprema za uvođenje eura.
· Rupa u proračunu se mora smanjiti
Prema kriterijima iz Maastrichta, zemlja koja uvodi euro ne smije imati proračunski deficit veći od tri posto. Na taj kriterij najveći utjecaj imaju premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić koji moraju pronaći način da provedu ′bolne rezove′ i smanje proračunsku rupu koja bi prema planovima ove godine trebala iznositi 2,2 posto ili 7,4 milijarde kuna. Drugi način za zadovoljenje ovog kriterija je povećanje proračunskih prihoda. U 2015., kada je proračunom upravljao bivši ministar financija Boris Lalovac, deficit je iznosio 2,6 posto. U idućim godinama Vlada će imati velikih problema s postizanjem ovog kriterija jer na naplatu stižu velike rate javnog duga i ta će se rupa vjerojatno morati krpati novim zaduženjima što stvara novi pritisak na kriterij javnog duga u kojem smo ionako jako loši.
Što se događa kad prijeđemo na euro?
Prihvaćanjem eura, Hrvatska ulazi u eurozonu čijom politikom upravlja Europska centralna banka (ECB) sa sjedištem u Frankfurtu. Njezina zadaća, kao što je danas i zadaća HNB-a, je očuvanje stabilnosti cijena tj. držanje inflacije i tečaja eura pod kontrolom.
Što dobivamo?
Hrvatska bi se nakon uvođenja eura mogla povoljnije zaduživati jer strani ulagači članice zemlje eurozone načelno smatraju sigurnijima u odnosu na zemlje izvan nje. Valutni rizik, koji su na svojoj koži najbolje osjetili dužnici u švicarskim francima, u velikoj mjeri bi nestao. Izvoznici ne bi mogli izgubiti na tečajnim razlikama unutar eurozone. Isto tako, zbog zajedničke monetarne politike Hrvatska bi vjerojatno postala i atraktivnija za strane ulagače.
A što gubimo?
S druge strane, HNB bi izgubio mogućnost upravljanja tečajem, a priče o jakoj i slaboj kuni bi otišle u povijest. U povijest bi otišla mogućnost ′štampanja kuna′ radi vraćanja stranog duga ili poticanja gospodarstva. Te se opcije u Hrvatskoj nisu koristile, ali u slučaju teške financijske krize mogu dobro doći. Primjerice, za vrijeme najteže krize u Grčkoj razmatrao se model povratka na drahmu kako bi se kontroliranim štampanjem te valute zadovoljio barem dio vjerovnika.
Zemlje članice Europske unije koje umjesto svoje nacionalne valute žele uvesti euro, moraju ispuniti pet takozvanih kriterija iz Maastrichta. Ti kriteriji odnose se na manjak u državnom proračunu, javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečaj.
Istražili smo što točno znače ti kriteriji i kako Hrvatska stoji po svakome od njih.
· Tečaj kune mora biti stabilan
Zahvaljujući politici obrane tečaja koju HNB provodi već godinama, tečaj kune prema euru nije doživljavao veće promjene. Zbog izvoza i dobrih turističkih sezona, u Hrvatskoj je uvijek bilo dovoljno eura da se zadovolje sve potrebe. U slučajevima kada u sustavu manjka eura, primjerice tijekom zime kada nema turista koji bi ih donijeli u Hrvatsku, Hrvatska narodna banka je iz svojih rezervi u financijski sustav puštala određenu količinu eura kako bi se svi namirili. Isto tako, kada je na računima banaka eura previše, centralna banka ih otkupljuje kako bi regulirala tečaj. Stoga se taj kriterij može smatrati zadovoljenim.
· Inflacija ne smije divljati
Inflacija se događa kada vrijednost novca opada, a cijene rastu. Taj fenomen pogađa sve u zemlji i vjerojatno nema nikoga tko nije primijetio da je ′prije pet godina za sto kuna mogao kupiti više stvari′. Kako bi se zadovoljio kriterij inflacije, Europska komisija traži da njena stopa ne smije varirati više od jedan i pol posto u odnosu na tri najuspješnije članice eurozone u trenutku kad zemlja želi uvesti euro. Hrvatska je lani imala negativnu stopu inflacije od pola posto, godinu dana ranije ona je iznosila negativnih 0,2 posto, a 2013. inflacija je iznosila 2,2 posto. Vrlo slične stope bilježe se i na razini eurozone, koja baš zbog negativne inflacije (deflacije) i provodi ekspanzivnu monetarnu politiku tj. upumpava novac u sustav kako bi potaknula trošenje. U Hrvatskoj je i taj uvjet zadovoljen.
· Kamate na dug moraju pasti
Kriterij koji će se ispuniti sam po sebi smanjenjem deficita i duga je kriterij kamata koje država plaća na obveznice. Taj je kriterij uspostavljen kako pojedine zemlje članice eurozone ne bi plaćale previsoke kamate na svoje obveznice zbog tečajnog ili drugih rizika, a kod pristupanja eurozoni hrvatske kamate ne bi smjele biti dva posto više u odnosu na tri najuspješnije članice. Kod mjerenja ovog kriterija najčešće se promatraju obveznice izdane u kunama na rok od deset godina. U našem slučaju takvih je obveznica malo, a kamate na usporedive vrijednosne papire iznose oko šest posto, što je unutar dopuštene granice koju diktira Europska komisija.
· Javni dug se mora smanjiti
Da bi Hrvatska uvela euro, javni dug mora biti na razini od 60 posto bruto domaćeg proizvoda - vrijednosti svih roba, usluga, investicija i izvoza kojeg proizvedemo unutar jedne godine. Kako bi se taj kriterij doveo u red, potrebno nam je ili snažno smanjiti dug ili snažno rasti kako bi iznos duga u odnosu na BDP pao. Ovog trenutka javni dug iznosi 85 posto BDP-a ili 285 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju kako za ulazak u eurozonu nije potrebno što prije smanjiti dug na 60 posto BPD-a već je dovoljno da ga se u iduće dvije godine značajno smanji nakon čega bi Europska komisija rekla da smo vjerodostojni za pristupanje u ′Tečajni mehanizam′, kojeg se naziva The Exchange rate Mechanism ili ERM II. Nakon ulaska u tečajni mehanizam prati se ispunjenje svih pet kriterija u iduće dvije godine i ulazak u ERM znači službeni početak priprema za uvođenje eura.
· Rupa u proračunu se mora smanjiti
Prema kriterijima iz Maastrichta, zemlja koja uvodi euro ne smije imati proračunski deficit veći od tri posto. Na taj kriterij najveći utjecaj imaju premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić koji moraju pronaći način da provedu ′bolne rezove′ i smanje proračunsku rupu koja bi prema planovima ove godine trebala iznositi 2,2 posto ili 7,4 milijarde kuna. Drugi način za zadovoljenje ovog kriterija je povećanje proračunskih prihoda. U 2015., kada je proračunom upravljao bivši ministar financija Boris Lalovac, deficit je iznosio 2,6 posto. U idućim godinama Vlada će imati velikih problema s postizanjem ovog kriterija jer na naplatu stižu velike rate javnog duga i ta će se rupa vjerojatno morati krpati novim zaduženjima što stvara novi pritisak na kriterij javnog duga u kojem smo ionako jako loši.
Što se događa kad prijeđemo na euro?
Prihvaćanjem eura, Hrvatska ulazi u eurozonu čijom politikom upravlja Europska centralna banka (ECB) sa sjedištem u Frankfurtu. Njezina zadaća, kao što je danas i zadaća HNB-a, je očuvanje stabilnosti cijena tj. držanje inflacije i tečaja eura pod kontrolom.
Što dobivamo?
Hrvatska bi se nakon uvođenja eura mogla povoljnije zaduživati jer strani ulagači članice zemlje eurozone načelno smatraju sigurnijima u odnosu na zemlje izvan nje. Valutni rizik, koji su na svojoj koži najbolje osjetili dužnici u švicarskim francima, u velikoj mjeri bi nestao. Izvoznici ne bi mogli izgubiti na tečajnim razlikama unutar eurozone. Isto tako, zbog zajedničke monetarne politike Hrvatska bi vjerojatno postala i atraktivnija za strane ulagače.
A što gubimo?
S druge strane, HNB bi izgubio mogućnost upravljanja tečajem, a priče o jakoj i slaboj kuni bi otišle u povijest. U povijest bi otišla mogućnost ′štampanja kuna′ radi vraćanja stranog duga ili poticanja gospodarstva. Te se opcije u Hrvatskoj nisu koristile, ali u slučaju teške financijske krize mogu dobro doći. Primjerice, za vrijeme najteže krize u Grčkoj razmatrao se model povratka na drahmu kako bi se kontroliranim štampanjem te valute zadovoljio barem dio vjerovnika.
Izvor: tportal.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 29.03.2024 Huawei sa znatno većim prihodom i dobiti u 2023.
- 29.03.2024 Talijanska središnja banka uplaćuje državi 615 mln eura unatoč gubitku
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 29.03.2024 Ford bi u Španjolskoj mogao proizvoditi sportske terence
- 29.03.2024 Turistički prihodi u 2023. porasli na 14,6 milijardi eura; optimizam i za 2024.
- 29.03.2024 Industrijska proizvodnja u veljači oštro pala, treći mjesec zaredom
- 29.03.2024 U siječnju obujam građevinskih radova 14,3 posto veći nego lani
- 29.03.2024 Italija zaustavila proširenje Porscheovog probnog poligona
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |