Kad ga je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić prvi put pitao želi li biti ministar turizma, Veljko Ostojić rekao je da ga to ne zanima. No, u idućih sedam dana, koliko je dobio da razmisli, ipak je promijenio mišljenje jer je shvatio da je konačno dobio priliku provesti projekte za koje se dosad zauzimao s druge strane "ograde". U razgovoru za Poslovni dnevnik ministar Ostojić priznaje da je niži PDV za turizam bio jedan od najvažnijih uvjeta za njegov ulazak u Vladu, u procesu restrukturiranja turističkih tvrtki u državnom portfelju ne isključuje ni stečajeve, te otkriva da bi na čelu Hrvatske turističke zajednice podnio i HDZ-ovca ako se taj pokaže dobrim profesionalcem.

Zaista vjerujete da će Vlada u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji turizmu spustiti PDV? Što ako vas zeznu vaši koalicijski partneri?
Vjerujem ljudima s kojima sam o tome razgovarao i nemam nikakvih razloga ne vjerovati onima koji sa mnom sjede u Vladi i o tome razgovaraju. Ako ste primijetili, premijer Zoran Milanović nekoliko je puta jasno izjavio da će biti spuštena stopa PDV-a u turizmu, a to su rekli i potpredsjednik Čačić i ministar financija Linić.Kada sam donio odluku o promjeni posla, zamolio sam da sjednemo i razgovaramo o najvažnijim projektima u turizmu, među kojima je i snižavanje stope PDV-a zbog podizanja konkurentnosti. Razmišljao dam tada na sljedeći način: ako se moje viđenje prioriteta u turističkom sektoru podudara s razmišljanjima mojih kolega, pogotovo onih iz gospodarskih resora, nema razloga da zajednički ne pokušamo mijenjati turističku sliku Hrvatske.

Jeste li pred premijera došli s projekcijama utjecaja smanjenja PDV-a na proračun? Čime ste ga pridobili?
Dobio sam još ranije neke procjene Porezne uprave o tome da bi smanjenje PDV-a sa 23 na 10 posto na usluge ugostitelja (bez žestokog pića) proračunu uzelo 200 milijuna kuna, no tada mi se učinilo da bi ta brojka ipak trebala biti nešto veća. Ministarstvo financija upravo radi simulacije i uskoro ćemo imati podatke o tome. U nizu turističkih zemalja pokazalo se da spuštanje PDV-a na turističke usluge, čak u najgoroj gospodarskoj krizi, ima vrlo dobar utjecaj na proračun. Osim toga, na dugi rok taj je potez jamstvo podizanja konkurentnosti sektora.Također, s uvođenjem porezne blagajne, ali i sa spuštanjem PDV-a siguran sam da će se smanjiti dobar dio sive ekonomije u turizmu. Naime, iz prakse je poznato da se uz porez manji od deset posto ne isplati varati državu. Očekujem, stoga, da dobar dio malih i srednjih tvrtki prestane po noći stornirati račune te da se počne baviti svojim poslom i uredno plaćati tih deset posto. Smanjenje PDV-a je, uostalom, čimbenik povećanja investicijske atraktivnosti neke zemlje jer nije isto ulagaču kazati da će mu PDV biti 23, 25 ili deset posto. A željeli mi to priznati ili ne, turizam je trenutačno u Hrvatskoj najatraktivniji sektor za ulaganje, sektor koji godišnje ostvaruje znatan prihod, te je jedan od rijetkih koji, uz relativno malo ulaganja, može dati još veći prihod u kratkom roku.

Tražit ćete od strukovnih udruga da potpišu sporazum u kojem će se obvezati da će snižavanje poreza utjecati na njihove cijene i usluge. Što konkretno možete tražiti u tom sporazumu i što očekujete od njih?
U medijima je ta ideja interpretirana kao moj uvjet za sniženje PDV-a. To nije moj uvjet, već je posrijedi projekt u koji idemo zajedno, pitanje "fair deala". Ako je Vlada prepoznala turizam kao nešto jako važno, zar nije korektno da druga strana spusti cijene koliko može, ne otpušta ljude već ih zapošljava, te ulaže u kvalitetu usluge? Mi ne možemo nikome određivati cijene na slobodnom tržištu, no očekujem da subjekti koji se bave ugostiteljskom djelatnošću pokažu da znaju cijeniti tu mjeru. Nije presudno hoće li njihove cijene pasti dva, tri ili četiri posto. Bitno je da se cijene ne povećavaju, što je također izuzetno atraktivna poruka gostima.Nije korektno da sva korist od nižeg poreza ide samo u džepove ugostitelja ili velike hotelske kompanije. Vjerujem, stoga, da će sporazum na kojem još radimo biti potpisan.

Što ako projekt ne uspije i ne postignete cilj?
Sve dalje pitanje je praćenja provedbe. Kako se PDV spusti, tako se može i povećati. Izjave koje se ovih dana mogu čuti iz sektora o tome kako se ne mogu spuštati cijene jer nema prostora ne idu u prilog ovome što se sprema. Ako danas plaćaš 23, a sutra ćeš plaćati 10, logično je da se pojavljuje prostor.

Hoteli na svoje usluge sada plaćaju 10 posto. Što će se njima promijeniti ako ukupna stopa bude na toj razini?
Oko 20 posto prihoda hoteli ostvaruju od izvanpansionskih usluga koje će se sada manje oporezivati i tu će biti učinaka. Iako bi prve rezultate u tom segmentu hoteli trebali osjetiti već ove godine, za hotele će glavni učinak biti u pregovorima s turoperatorima za 2013. godinu, koji počinju već na ljeto.

Koliko je u Vladinoj moći smanjenje parafiskalnih nameta koje u dobroj mjeri diktira lokalna zajednica?
Važno je razgovarati s lokalnom upravom umjesto jednostavno prebacivati odgovornost na nekoga drugog, na što se oslanjao program bivše Vlade. Dio se može riješiti boljim zakonodavnim okvirom, za što je primjer komunalna naknada čiji su iznosi u nekim mjestima "divljali" prije reguliranja gornje granice naknade.

Kad namjeravate donijeti program rada Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za ovu godinu, koji kasni već nekoliko mjeseci. Hoće li to ugroziti funkcioniranje HTZ-a?
Ne znam zašto već prije nije donesen program rada HTZ-a i ne želim u to ulaziti, no sve aktivnosti redovito se provode, a novi program rada moramo imati do kraja siječnja. I prije imenovanja razgovarao sam s direktorom Glavnog ureda HTZ-a i zamolio ga da, unatoč tome što program rada nije donesen, ne zaustavi aktivnosti koje su važne za funkcioniranje sustava. Time sam preuzeo rizik u slučaju da neke stvari ne prođu u prijedlogu programa rada za ovu godinu, no nije bilo drugog izbora. Izrada prijedloga programa rada je pri kraju i on će doživjeti neke izmjene u odnosu na prošlogodišnji. To neće biti samo kozmetičke izmjene. Štoviše, smatram da će novi program poslati i nekoliko suštinskih poruka.

Možete li otkriti neke od njih? Hoćete li smanjiti proračun za udruženo oglašavanje?
Kada govorimo o udruženom oglašavanju, nema nikakvih potpora i poticaja za programe u glavnoj sezoni, no ukupan iznos ostaje na razini prošle godine. Dakle, više će novca nego lani biti usmjereno na programe u predsezoni i posezoni. Naravno da organizatori putovanja neće biti sretni s time jer se velik broj putovanja događa u špici sezone, ali mislim da potpore za srpanj i kolovoz nemaju nikakva smisla.Modeli ostaju slični kao lani, neki su preuređeni, a prvi put ove smo godine uveli potporu za aktivnosti koje će se događati u zimi 2012./2013. To je važno, jer dugoročna mjera može potaknuti nekog da leti u Hrvatsku, za razliku od kratkoročnih mjera. Tražit ću, usto, da se već izdvoje određena sredstva za izradu operativnog programa rada za 2013. godinu, koji će biti u skladu sa strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma od 2010. do 2014. godine. Dakle, nećemo više kopirati ono što je bilo prošle godine, plus dva posto manje ili više, nego ćemo napraviti program primjeren našim mogućnostima i potrebama tržišta za iduću godinu, koji potom treba umrežiti s programom cijelog sustava turističkih zajednica.

Najavili ste restrukturiranje turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Što je s onima koje već rade s dobiti, planirate li i njih restrukturirati ili odmah ići u privatizaciju? Što je s tvrtkama koje su već godinama zrele za stečaj, hoće li stečaj biti jedna od opcija rješavanja tog portfelja?
Potrebno je identificirati pojedine subjekte i odlučiti koji će model biti primjenjiv. Pritom ništa nije isključeno, nije isključen stečaj, kao ni prodaja ako se postigne zadovoljavajuća cijena. No, jedan od osnovnih ciljeva jest pripremiti tvrtke za prodaju konsolidacijom poslovanja. To što Imperijal Rab ili Hoteli Makarska stoje dobro ne mora značiti da ne mogu biti još bolji. Ne mislim da netko tu treba ući vlasnički, ali na pitanju upravljanja pojedinim funkcijama u kratkom roku možemo napraviti velike učinke. Kada bismo ih samo ujedinili u nabavi, dobili bismo bolje komercijalne uvjete u nabavi robe, a ujedinimo li ih u pregovaračkom procesu prodaje kapaciteta, dobit ćemo puno bolje uvjete prema partnerima. Također, inzistirat ću na tome da Ministarstvo turizma ima znatno jaču ulogu u privatizaciji turističkog portfelja nego što je to bilo dosad.

Je li moguća i prodaja za jednu kunu?
Jedna kuna može značiti milijune kuna ako se u natječaju traži da kupac podmiri nagomilane obveze u nekom razumnom roku.

Koji je novi rok za predaju ponuda investitora za Brijune Rivijeru, odnosno za Pinetu i Hidrobazu?
Povjerenstvo bi trebalo donijeti odluku ovoga tjedna, očekujem da će natječaji za Pinetu i Hidrobazu biti produljeni za najmanje četiri mjeseca.

Dogovorili ste se s Općinom Fažanom koja se protivi ovakvom natječaju?
Očekujem dogovor s njima.

Očekujete li da će produljeni natječaj pomoći u pronalasku ulagača? Na terenu nema baš puno optimizma.
Jedan je ulagač nedavno izjavio da je šteta što smo u cijeloj priči zaboravili Brijune i slažem se s tim mišljenjem. Osnovna ideja projekta u početku je bila da se stavljanjem napuštenih vojnih lokacija u funkciju namaknu sredstva za ulaganje u objekte na otočju Brijuni, kako bi se napustio model moljakanja novca iz proračuna. Projekt je, međutim, u međuvremenu izrastao u nešto drugo. Mislim da će rezultat natječaja pokazati gdje stojimo kada je posrijedi projekt Brijuni Rivijera i što od svega toga zapravo možemo provesti, pogotovo u ovom trenutku ekonomske krize u kojoj ulagači gledaju na svaku kunu.

Kako onda planirate privući investitore u turizmu, neovisno o Brijuni Rivijeri?
Mislim da je dobar model ponuditi ulagačima lokacije na kojima smo proveli sve potrebne studije te definirali sadržaje, tražiti od ulagača da jamče da će ostvariti ono što je bio predmet natječaja, platiti to jednu kunu ili jedan euro i onda naplatiti vrijednost toga kroz poslovanje, u obliku naknade u odnosu na ukupan prihod te na operativnu dobit. Smatram da je to u ovom trenutku atraktivnije i za ulagače i za nas, odnosno mnogo bolje nego da sad pokupimo sve te silne milijune (kojih nema) valorizirajući vrijednost zemljišta kroz blizinu mora, umjesto kroz biznis.

O dionicama Riviere će se raspitati
Zašto ste se odrekli visoke pozicije i plaće da biste ušli u Vladu u jeku najgore gospodarske krize?
Prvo, novac je važan, ali ne i najvažniji. Drugo, nema puno ljudi kojima se pruža prilika da provedu sve ono što godinama zagovaraju. Ja sam sad dobio priliku sudjelovati u timu koji će realizirati projekte za koje se zauzimam i ne mogu kazati "ne, hvala". U ovoj situaciji to je pitanje moje vjerodostojnosti, pred javnošću i pred samim sobom.

Od svoje bivše kompanije kao bonus ste za oproštaj dobili dionice Riviere Adrije? Niste li kao suvlasnik turističke tvrtke i ministar turizma u sukobu interesa?
Ne pada mi na pamet na ovoj poziciji pogodovati bilo kome, pa ni tvrtki čije dionice posjedujem. Planiram se, međutim, detaljnije raspitati o tom pitanju i postupiti na način da se izbjegne bilo kakva, pa i teoretska mogućnost sukoba interesa.
Podnio bi i člana HDZ-a u vrhu HTZ-a
Birat će se i novi direktor Glavnog ureda HTZ-a jer je Niki Buliću istekao mandat. Spekuliralo se da je to također IDS-ovo mjesto?
To nije istina. Stvar je to javnog natječaja koji se očekuje nakon provedbe cijele prethodne procedure, propisane izmijenjenim Zakonom o turističkim zajednicama. Novog direktora bira Turističko vijeće na prijedlog izborne komisije.

Među zainteresiranima za Bulićeva nasljednika navodno je i Kristijan Staničić, koji je član HDZ-a. Bi li vama bilo prihvatljivo da na čelu HTZ-a bude jedan HDZ-ovac?
Zašto ne? To mora biti profesionalna organizacija koja će se baviti nacionalnom turističkom promocijom, a na čelu mora biti profesionalac.

Očekujete li da će se Bulić ponovno javiti na natječaj?
Koliko znam, izjavljivao je da je spreman za još jedan mandat, ali ne znam hoće li se javiti. To je stvar njegove procjene.