Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja na razini 28 zemalja EU porasla je u kolovozu 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena 0,7 posto.

Najviše je na mjesečnoj razini poskočila proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,8 posto. Slijede trajne potrošačke robe čija je proizvodnja u kolovozu uvećana 2,7 posto.

Izrazito je uvećana i proizvodnja energije, za 1,9 posto, gotovo dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.

I eurozona je u kolovozu bilježila uzlet industrijske proizvodnje, za 1,6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda proizvodnja smanjena 0,7 posto.

Najviše je pritom poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 4,3 posto. Slijede kapitalne robe i energija s povećanjem proizvodnje na mjesečnoj razini za 3,5 odnosno 3,3 posto.

Među zemljama EU čijim je podacima EUROSTAT raspolagao daleko je najviše na mjesečnoj razini u kolovozu poskočila industrijska proizvodnja u Češkoj, za 12,1 posto. Slijede Nizozemska i Njemačka s povećanjem proizvodnje za 4,4 odnosno 3,1 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Finskoj, za 3,5 posto, i Švedskoj, za 2,9 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala u kolovozu za 1,1 posto u odnosu na srpanj kada je smanjena 0,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Oporavak i na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU28 i eurozoni u kolovozu uvećana 1,8 posto. U prethodnom je mjesecu u EU stagnirala, pokazuju revidirani podaci Eurostata, dok je u eurozoni smanjena za 0,5 posto, u skladu s prvim procjenama.

Proizvodnja trajnih potrošačkih roba predvodila je povećanje i u EU28 i u eurozoni, uz godišnje stope rasta od 4,6 odnosno 4,9 posto. Izrazito je povećana i proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,3 posto u EU28 te za 2,6 posto u eurozoni.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih roba gotovo je pak stagnirala na godišnjoj razini, uz stopu rasta u EU28 od 0,1 posto odnosno minus 0,1 posto u eurozoni, izračunali su u Eurostatu.

Među zemljama članicama čijim su podacima europski statističari raspolagali, najviše je na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Češkoj, za 7,7 posto, te u Sloveniji, za 5,9 posto, i Poljskoj, za 5,1 posto.

U Hrvatskoj je proizvodnja u kolovozu na godišnjoj razini uvećana 2,5 posto, nakon što je u srpnju zabilježila upola slabiji rast, po stopi od 1,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Najviše je među članicama EU na godišnjoj razini u kolovozu smanjena proizvodnja u Irskoj, za 8,5 posto, te u Švedskoj, za 6,2 posto, i na Malti, za 3,9 posto.