- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
GOSPODARSTVO U 2015.Objavljeno: 21.12.2015
Od grčke krize do slabosti Kine i pada cijena nafte
Podijeli sadržaj: | ||||
Na početku 2015. u fokusu ulagača na svjetskim tržištima bile su grčka dužnička kriza i monetarno popuštanje ECB-a, dok su drugu polovicu godine obilježili slabost kineskog gospodarstva, povećanje kamata u SAD-u i pad cijena nafte na najniže razine u sedam godina.
Američki Fed povećao kamate
Još od 2008. godine ključne kamatne stope američke središnje banke kretale su se na rekordno niskim razinama od oko nula posto jer je tim, kao i drugim mjerama monetarne politike, Fed podržavao oporavak gospodarstva od recesije.
Nakon što je krajem 2014. ukinuo programe kupnje državnih obveznica, kojima je održavao kamate niskima i tako poticao kreditiranje i rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), Fed je u prosincu ove godine povećao i kamatne stope.
Prvim povećanjem kamata od 2006. godine - za 0,25 postotnih bodova, na 0,25 do 0,50 posto - Fed je poručio da će američko gospodarstvo nastaviti stabilno rasti i idućih godina.
Fed je pritom istaknuo da je došlo do znatnog poboljšanja uvjeta na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti pala na 5 posto, najnižu razinu u sedam i pol godina, i da vjeruje da će inflacija u srednjem roku rasti prema ciljanih 2 posto.
Uz to, Fed je poručio da u idućoj godini očekuje rast gospodarstva za 2,4 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla pasti na 4,7 posto.
Povećanje kamata Feda potaknulo je rast kamata poslovnih banaka na kredite građanima i kompanijama, tako da je taj potez označio kraj ere rekordno niske cijene novca. No, kamate će i dalje biti vrlo niske, pa se procjenjuje da će potrošnja Amerikanaca i dalje rasti, kao i najveće svjetsko gospodarstvo.
No, očekuje se da bi potez Feda mogao imati negativne posljedice po zemlje u razvoju zbog odljeva kapitala i zbog toga što će im porasti troškovi zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima.
Uz to, rast tečaja dolara mogao bi dodatno pritisnuti cijene sirovina, koje se iskazuju u američkoj valuti, a već su ionako pod pritiskom zbog prevelike ponude, a slabljenja potražnje.
Unatoč povećanju kamata Feda, 2015. bila je godina velikog popuštanja monetarne poltike. Reuters navodi da su ukupno 43 središnje banke u svijetu olabavile monetarnu politiku, uključujući ECB, kinesku i rusku središnju banku.
"Ostajemo u razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa glavnih središnjih banaka u svijetu. Očekuje se da će ECB ostaviti kamatu nepromijenjenom, dok će američki Fed početi s postupnim povećanjem kamate, što bi moglo imati utjecaja na tržištu zaduživanja, prvenstveno za tržišta u nastajanju, gdje spada i Hrvatska", kazao je nedavno guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Poticajne mjere ECB-a
Nakon što je iscrpila sve konvencionalne mjere monetarne politike - spustivši lani kamate na rekordno niskih 0,05 posto, pa čak i uvevši negativne kamate na depozite banaka - Europska središnja banka (ECB) odlučila je ove godine provesti i tzv. kvantitativno ublažavanje monetarne politike.
Kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i izbjegla rizike od deflacije, u siječnju je ECB proširila program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura, ili ukupno za više od 1.000 milijardi eura.
Program se počeo provoditi u ožujku, a trajat će minimalno do kraja rujna 2016. godine. Takve programe kupnje državnih obveznica dosad su provodile samo središnje banke SAD-a, Britanije i Japana kako bi izvukle gospodarstva iz recesije 2008. i 2009. godine.
Osim što je taj program ECB-a uspio potaknuti blagi, ali ipak rast gospodarstva eurozone i potrošačkih cijena, pozitivno je utjecao i na Hrvatsku.
S jedne strane, jer je porastao izvoz Hrvatske zbog jačanja potražnje u eurozoni, a s druge strane, smanjio je troškove zaduživanja države u euro obveznicama.
Međutim, taj potez ECB-a imao je i negativne posljedice. Naime, polovicom siječnja švicarska središnja banka odustala je od obrane tečaja franka na razini od 1,20 franaka za euro jer njezine intervencije na tržištima nisu davale rezultate, dok je euro slabio zbog izuzetno popustljive monetarne politike ECB-a.
Samo u jednom danu, kada su švicarske monetarne vlasti odustale od obrane, tečaj ′švicarca′ skočio je 16 posto, pa je cijena eura prvi puta u povijesti pala ispod 1,0 franka. Zbog toga su snažno porasle kreditne rate građana koji imaju kredite u ′švicarcima′ u srednjoj i istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Usporavanje rasta kineskog gospodarstva
U fokusu ulagača širom svijeta ove je godine bila i Kina, s obzirom da se rast tamošnjeg gospodarstva usporava, što loše utječe na cijene nafte i sirovina jer je Kina njihov najveći svjetski potrošač, ali i na brojne industrije kojima je kinesko tržište izuzetno važno.
Kinesko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 6,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije od globalne financijske krize 2009. godine.
Ova je godina bila teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.
Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama u lipnju i srpnju. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu i prosincu su vlasti devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.
Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina.
Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne.
Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona.
Kineska središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje.
Pad cijena nafte na najniže razine u 7 godina
Ovu godinu obilježio je i daljnji pad cijena nafte, nakon što su već lani potonule s više od 100 na otprilike 50 dolara po barelu zbog prevelike proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
U prosincu je na londonskom tržištu cijena barela prvi puta od recesije 2009. godine pala ispod razine od 40 dolara, dok je na američkom skliznula i na samo 36 dolara.
Moguć je i daljnji pad cijena, s obzirom da je Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila da je moguće i daljnje pogoršanje problema prekomjerne opskrbe u 2016. godini.
Usporavanje rasta globalnog gospodarstva, ponajviše Kine, izazvalo je i pad ostalih sirovina, pa su cijene industrijskih metala zaronile na najniže razine u više godina.
Zbog toga su se mnoge zemlje, čija gospodarstva ovise o izvozu nafte i sirovina, našle u problemima. Tako su, primjerice, u recesiju uronile Rusija i Brazil.
U problemima su i velike naftne te rudarske kompanije, koje su zatvorile mnoge bušotine i rudnike te ukinule na stotine tisuća radnih mjesta.
Najviše su, ipak, pod pritiskom prezadužene zemlje u razvoju koje ovise o cijenama sirovina i troškovima zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima. Slabost kineskog gospodarstva, a time i potražnje za sirovinama, i povećanje kamata u SAD-u zadali su im nove probleme.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da svijet možda uronjava u novu fazu financijske krize - ovoga puta u zemljama u razvoju.
"Posljednja zbivanja u Grčkoj i Kini mogla bi se nazvati trećim dijelom krizne trilogije", kaže glavni ekonomist britanske središnje banke Andy Haldane.
Prvu, globalnu financijsku krizu potaknutu 2008. godine pucanjem ′balona′ na američkom tržištu nekretnina, slijedila je dužnička kriza u prezaduženim članicama eurozone, koja je prijetila izlaskom Grčke iz tog bloka.
Grčka kriza zasad pod kontrolom
A grčka dužnička kriza trenutačno je ′pod kontrolom′, nakon što je u prvoj polovici godine hila u fokusu zbog napetih pregovora između nove grčke vlade i Bruxellesa.
U siječnju je na vlast došla radikalna lijeva stranka Siriza, a premijerom postao njezin vođa Aleksis Cipras, koji je u predizbornoj kampanji građanima obećao da će stati na kraj mjerama štednje, koje traju još od 2010. godine i koje od Atene traži Bruxelles. No, ubrzo je Cipras odustao od većine obećanja jer se Grčka našla pred bankrotom i izlaskom iz eurozone.
U jednom trenutku Grčka je čak tehnički i bankrotirala, pa su zatvorene banke, a građanima i poduzećima ograničene isplate na bankomatima, jer nije mogla platiti dospjeli kredit MMF-u od 1,6 milijardi eura. Tako je postala prva razvijena zemlja koja nije platila dospjelu ratu MMF-u, našavši se u društvu zemalja kao što su Zimbabve, Sudan i Kuba.
Ipak, nakon višemjesečnih teških pregovora i čestih preokreta, Atena je u srpnju prihvatila trogodišnji program financijske pomoći Europske unije, težak 86 milijardi eura, koji je Grčku poštedio izbacivanja iz eurozone, ali je odobren uz vrlo stroge uvjete, zbog čega je gospodarstvo ponovno u recesiji.
Američki Fed povećao kamate
Još od 2008. godine ključne kamatne stope američke središnje banke kretale su se na rekordno niskim razinama od oko nula posto jer je tim, kao i drugim mjerama monetarne politike, Fed podržavao oporavak gospodarstva od recesije.
Nakon što je krajem 2014. ukinuo programe kupnje državnih obveznica, kojima je održavao kamate niskima i tako poticao kreditiranje i rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), Fed je u prosincu ove godine povećao i kamatne stope.
Prvim povećanjem kamata od 2006. godine - za 0,25 postotnih bodova, na 0,25 do 0,50 posto - Fed je poručio da će američko gospodarstvo nastaviti stabilno rasti i idućih godina.
Fed je pritom istaknuo da je došlo do znatnog poboljšanja uvjeta na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti pala na 5 posto, najnižu razinu u sedam i pol godina, i da vjeruje da će inflacija u srednjem roku rasti prema ciljanih 2 posto.
Uz to, Fed je poručio da u idućoj godini očekuje rast gospodarstva za 2,4 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla pasti na 4,7 posto.
Povećanje kamata Feda potaknulo je rast kamata poslovnih banaka na kredite građanima i kompanijama, tako da je taj potez označio kraj ere rekordno niske cijene novca. No, kamate će i dalje biti vrlo niske, pa se procjenjuje da će potrošnja Amerikanaca i dalje rasti, kao i najveće svjetsko gospodarstvo.
No, očekuje se da bi potez Feda mogao imati negativne posljedice po zemlje u razvoju zbog odljeva kapitala i zbog toga što će im porasti troškovi zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima.
Uz to, rast tečaja dolara mogao bi dodatno pritisnuti cijene sirovina, koje se iskazuju u američkoj valuti, a već su ionako pod pritiskom zbog prevelike ponude, a slabljenja potražnje.
Unatoč povećanju kamata Feda, 2015. bila je godina velikog popuštanja monetarne poltike. Reuters navodi da su ukupno 43 središnje banke u svijetu olabavile monetarnu politiku, uključujući ECB, kinesku i rusku središnju banku.
"Ostajemo u razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa glavnih središnjih banaka u svijetu. Očekuje se da će ECB ostaviti kamatu nepromijenjenom, dok će američki Fed početi s postupnim povećanjem kamate, što bi moglo imati utjecaja na tržištu zaduživanja, prvenstveno za tržišta u nastajanju, gdje spada i Hrvatska", kazao je nedavno guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Poticajne mjere ECB-a
Nakon što je iscrpila sve konvencionalne mjere monetarne politike - spustivši lani kamate na rekordno niskih 0,05 posto, pa čak i uvevši negativne kamate na depozite banaka - Europska središnja banka (ECB) odlučila je ove godine provesti i tzv. kvantitativno ublažavanje monetarne politike.
Kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i izbjegla rizike od deflacije, u siječnju je ECB proširila program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura, ili ukupno za više od 1.000 milijardi eura.
Program se počeo provoditi u ožujku, a trajat će minimalno do kraja rujna 2016. godine. Takve programe kupnje državnih obveznica dosad su provodile samo središnje banke SAD-a, Britanije i Japana kako bi izvukle gospodarstva iz recesije 2008. i 2009. godine.
Osim što je taj program ECB-a uspio potaknuti blagi, ali ipak rast gospodarstva eurozone i potrošačkih cijena, pozitivno je utjecao i na Hrvatsku.
S jedne strane, jer je porastao izvoz Hrvatske zbog jačanja potražnje u eurozoni, a s druge strane, smanjio je troškove zaduživanja države u euro obveznicama.
Međutim, taj potez ECB-a imao je i negativne posljedice. Naime, polovicom siječnja švicarska središnja banka odustala je od obrane tečaja franka na razini od 1,20 franaka za euro jer njezine intervencije na tržištima nisu davale rezultate, dok je euro slabio zbog izuzetno popustljive monetarne politike ECB-a.
Samo u jednom danu, kada su švicarske monetarne vlasti odustale od obrane, tečaj ′švicarca′ skočio je 16 posto, pa je cijena eura prvi puta u povijesti pala ispod 1,0 franka. Zbog toga su snažno porasle kreditne rate građana koji imaju kredite u ′švicarcima′ u srednjoj i istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Usporavanje rasta kineskog gospodarstva
U fokusu ulagača širom svijeta ove je godine bila i Kina, s obzirom da se rast tamošnjeg gospodarstva usporava, što loše utječe na cijene nafte i sirovina jer je Kina njihov najveći svjetski potrošač, ali i na brojne industrije kojima je kinesko tržište izuzetno važno.
Kinesko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 6,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije od globalne financijske krize 2009. godine.
Ova je godina bila teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.
Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama u lipnju i srpnju. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu i prosincu su vlasti devalvirale juan, što je uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze.
Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina.
Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne.
Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona.
Kineska središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva.
Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje.
Pad cijena nafte na najniže razine u 7 godina
Ovu godinu obilježio je i daljnji pad cijena nafte, nakon što su već lani potonule s više od 100 na otprilike 50 dolara po barelu zbog prevelike proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
U prosincu je na londonskom tržištu cijena barela prvi puta od recesije 2009. godine pala ispod razine od 40 dolara, dok je na američkom skliznula i na samo 36 dolara.
Moguć je i daljnji pad cijena, s obzirom da je Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila da je moguće i daljnje pogoršanje problema prekomjerne opskrbe u 2016. godini.
Usporavanje rasta globalnog gospodarstva, ponajviše Kine, izazvalo je i pad ostalih sirovina, pa su cijene industrijskih metala zaronile na najniže razine u više godina.
Zbog toga su se mnoge zemlje, čija gospodarstva ovise o izvozu nafte i sirovina, našle u problemima. Tako su, primjerice, u recesiju uronile Rusija i Brazil.
U problemima su i velike naftne te rudarske kompanije, koje su zatvorile mnoge bušotine i rudnike te ukinule na stotine tisuća radnih mjesta.
Najviše su, ipak, pod pritiskom prezadužene zemlje u razvoju koje ovise o cijenama sirovina i troškovima zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima. Slabost kineskog gospodarstva, a time i potražnje za sirovinama, i povećanje kamata u SAD-u zadali su im nove probleme.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da svijet možda uronjava u novu fazu financijske krize - ovoga puta u zemljama u razvoju.
"Posljednja zbivanja u Grčkoj i Kini mogla bi se nazvati trećim dijelom krizne trilogije", kaže glavni ekonomist britanske središnje banke Andy Haldane.
Prvu, globalnu financijsku krizu potaknutu 2008. godine pucanjem ′balona′ na američkom tržištu nekretnina, slijedila je dužnička kriza u prezaduženim članicama eurozone, koja je prijetila izlaskom Grčke iz tog bloka.
Grčka kriza zasad pod kontrolom
A grčka dužnička kriza trenutačno je ′pod kontrolom′, nakon što je u prvoj polovici godine hila u fokusu zbog napetih pregovora između nove grčke vlade i Bruxellesa.
U siječnju je na vlast došla radikalna lijeva stranka Siriza, a premijerom postao njezin vođa Aleksis Cipras, koji je u predizbornoj kampanji građanima obećao da će stati na kraj mjerama štednje, koje traju još od 2010. godine i koje od Atene traži Bruxelles. No, ubrzo je Cipras odustao od većine obećanja jer se Grčka našla pred bankrotom i izlaskom iz eurozone.
U jednom trenutku Grčka je čak tehnički i bankrotirala, pa su zatvorene banke, a građanima i poduzećima ograničene isplate na bankomatima, jer nije mogla platiti dospjeli kredit MMF-u od 1,6 milijardi eura. Tako je postala prva razvijena zemlja koja nije platila dospjelu ratu MMF-u, našavši se u društvu zemalja kao što su Zimbabve, Sudan i Kuba.
Ipak, nakon višemjesečnih teških pregovora i čestih preokreta, Atena je u srpnju prihvatila trogodišnji program financijske pomoći Europske unije, težak 86 milijardi eura, koji je Grčku poštedio izbacivanja iz eurozone, ali je odobren uz vrlo stroge uvjete, zbog čega je gospodarstvo ponovno u recesiji.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 16:00 | 2799,37 | -3,94 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 19.04. 16:00 | 1698,51 | 1,11 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 16:00 | 1846,43 | 1,21 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 15:54 | 1883,43 | 4,15 |
0,22 |
|
CROBISTR* | 19.04. 16:31 | 172,9705 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 19.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
165.386,50 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
112.780,20 € |
ATPL | 44,10 € |
2,56% |
80.061,90 € |
ERNT | 207,00 € |
-0,48% |
67.333,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
52.721,00 € |
KODT2 | 1.380,00 € |
-3,50% |
51.780,00 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
48.625,20 € |
ADRS | 84,00 € |
0,00% |
40.152,00 € |
JDOS | 460,00 € |
-4,17% |
39.164,00 € |
KODT | 1.440,00 € |
-0,69% |
28.880,00 € |
Redovni dionički promet: | 849.033,89 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 1.999.035,89 € |