- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 29.03.2024 MZLZ u ljetnoj sezoni očekuje povećanje broja putnika i odredišta
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
EKONOMIJAObjavljeno: 06.10.2010
MMF: Na 3,3 milijarde kuna novih poreza izgubili ste 1,3 posto BDP-a
Podijeli sadržaj: | ||||
Povećaju li se proračunski prihodi za 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda u istom će razdoblju odnijeti samo 0,3 posto BDP-a.
Otvarajući Konferenciju o upravljanju proračunom i fiskalnoj politici, ministar financija Ivan Šuker poručio je da su u njegovu ministarstvu "svjesni činjenice da moramo provesti reforme kako bismo pod kontrolom držali proračunske rashode", ali i da je usto nužno stvoriti uvjete za nova privatna ulaganja koja jedina mogu osigurati gospodarski rast koji će povećati proračunske prihode, što će pak dugoročno konsolidirati proračun i fiskalnu politiku.
Šukerovo upozorenje da bez novih ulaganja koja će donijeti rast BDP-a i povećanje proračunskih prihoda Hrvatska neće konsolidirati javne financije samo "stavljanjem pod kontrolu proračunskih rashoda" korespondira s porukama koje stižu iz Međunarodnog monetarnog fonda.
MMF, naime, u najnovijem istraživanju poručuje da konsolidacija državnih financija i velike mjere štednje koje su počele poduzimati europske države predvođene Njemačkom kako bi prebrodile krizu ne moraju imati pozitivne učinke na gospodarski rast.
Rast nezaposlenih
U svojem novom istraživanju u kojemu je analizirao povijesne podatke europskih zemalja, MMF tvrdi da "konsolidacija proračuna" smanjenjem rashoda ili uvođenjem novih poreza kratkoročno vodi padu BDP-a i rastu nezaposlenosti.
Smanjenje deficita za jedan posto BDP-a, prema izračunu MMF-a, vodi smanjenju BDP-a 0,5 posto u sljedeće dvije godine te smanjuje broj zaposlenih 0,3 posto. Uza sve to, domaća potrošnja i ulaganja padaju dodatnih jedan posto BDP-a.
Povećanje prihoda uvećanjem poreza, pogotovo onoga na dodanu vrijednost, kao što su učinile mnoge zemlje, a među njima i Hrvatska, samu konsolidaciju čine još bolnijom jer su središnje banke mnogo manje spremne posegnuti za monetarnim stimulansima budući da veći porezi znače i veću inflaciju.
Prema izračunu MMF-a, povećaju li se proračunski prihodi 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet će "samo" 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju.
U razmjerima hrvatskoga gospodarstva jedan posto BDP-a odgovara iznosu 3,3 milijarde kuna - a od novih poreza uvedenih u ljeto 2009. ubrano je vjerojatno i više od tog iznosa. Naime, od posebnog poreza, otkada je prošle godine uveden, naplaćeno je više od dvije milijarde kuna, a od povećanog PDV-a dosad je, prema raznim procjenama, prikupljeno između jednu i dvije milijarde kuna.
Drugim riječima, ako je MMF-ov izračun točan, krizni porezi spasili su proračun, ali su stopu pada BDP-a u proteklih godinu dana povećali za 1,3 postotna boda.
S druge strane, pozivajući se na analizu povijesnih podataka naprednih ekonomija, MMF smatra kako za vrijeme financijske konsolidacije državnih financija dolazi do rezanja kamatnih stopa, što za posljedicu ima slabljenje valute. Kada država smanji deficit za otprilike jedan posto BDP-a, kamatne stope padaju oko 20 baznih bodova.
Deprecijacija
Usto, pad vrijednosti valute nakratko ima pozitivne učinke na povećanje izvoza, što ublažava utjecaj krize.
Prema MMF-u, smanjenje deficita jedan posto BDP-a smanjuje vrijednost valute 1,1 posto. Međutim, ne povećavaju sve zemlje izvoz u isto vrijeme i u istom obimu, što upućuje na zaključak da će blagotvorni učinak povećanja izvoza izostati ako mnoge države započnu s konsolidacijom u isto vrijeme, kao što se događa u vrijeme ove najnovije globalne krize.
Koje će proračunske poteze povući Kosoričina vlada u sljedećoj godini, pa i u tom kontekstu na koji upozoravaju iz MMF-a, zasad se još ne zna. Naime, na novinarske upite hoće li Vlada ovih dana raspravljati o proračunu za sljedeću godinu, kao što je to činila proteklih godina u ovo vrijeme, Šuker je odgovorio da se proračun priprema, no kako je njegova izrada u ovoj godini složenija jer se prije njegova donošenja moraju usvojiti i fiskalna projekcija i smjernice za sljedeće tri godine, u koje se za 2012. i 2013. godinu moraju kao izvori financiranja ugraditi i sredstva iz EU fondova, a među rashode sredstva koja Hrvatska mora uplatiti Europskoj uniji, njegovo će se definiranje odvijati u drukčijim rokovima od dosadašnjih.
K tome se prije donošenja proračuna mora donijeti i zakon o fiskalnoj odgovornosti čiji je prijedlog definiran, kaže Šuker. Unatoč svemu tome, s obzirom na to da je rok za donošenje proračuna kraj godine, Šuker zaključuje da ima dovoljno vremena za donošenje kvalitetnog proračuna.
Pritom je uvjeren da će njegovi suradnici obaviti sve te poslove i predložiti kvalitetan i uravnotežen proračun, jer su od 2004. godine znatno unaprijedili sustav planiranja i upravljanja proračunom i javnim financijama, učinivši ga efikasnijim i transparentnijim, što je pohvalio i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na jučerašnjoj konferenciji.
Požalivši se da se o tome u javnosti i medijima malo govori, Šuker je istaknuo da "tehnička i infrastrukturna poboljšanja u vođenju proračuna nisu vidljiva kao izgradnja autocesta, ali su jednako važna za vođenje fiskalne politike".
Upravo zahvaljujući promjenama i unaprjeđivanju sustava upravljanja proračunom, od 2003. godine do 2008. godine proračunski deficit smanjen je sa 5 na 1,5 posto, tvrdi Šuker, zaključno poručujući i da je Ministarstvo financija u studenome 2008. godine predložilo proračun koji je bio na istom tragu, ali nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, nažalost, nije prošao.
Otvarajući Konferenciju o upravljanju proračunom i fiskalnoj politici, ministar financija Ivan Šuker poručio je da su u njegovu ministarstvu "svjesni činjenice da moramo provesti reforme kako bismo pod kontrolom držali proračunske rashode", ali i da je usto nužno stvoriti uvjete za nova privatna ulaganja koja jedina mogu osigurati gospodarski rast koji će povećati proračunske prihode, što će pak dugoročno konsolidirati proračun i fiskalnu politiku.
Šukerovo upozorenje da bez novih ulaganja koja će donijeti rast BDP-a i povećanje proračunskih prihoda Hrvatska neće konsolidirati javne financije samo "stavljanjem pod kontrolu proračunskih rashoda" korespondira s porukama koje stižu iz Međunarodnog monetarnog fonda.
MMF, naime, u najnovijem istraživanju poručuje da konsolidacija državnih financija i velike mjere štednje koje su počele poduzimati europske države predvođene Njemačkom kako bi prebrodile krizu ne moraju imati pozitivne učinke na gospodarski rast.
Rast nezaposlenih
U svojem novom istraživanju u kojemu je analizirao povijesne podatke europskih zemalja, MMF tvrdi da "konsolidacija proračuna" smanjenjem rashoda ili uvođenjem novih poreza kratkoročno vodi padu BDP-a i rastu nezaposlenosti.
Smanjenje deficita za jedan posto BDP-a, prema izračunu MMF-a, vodi smanjenju BDP-a 0,5 posto u sljedeće dvije godine te smanjuje broj zaposlenih 0,3 posto. Uza sve to, domaća potrošnja i ulaganja padaju dodatnih jedan posto BDP-a.
Povećanje prihoda uvećanjem poreza, pogotovo onoga na dodanu vrijednost, kao što su učinile mnoge zemlje, a među njima i Hrvatska, samu konsolidaciju čine još bolnijom jer su središnje banke mnogo manje spremne posegnuti za monetarnim stimulansima budući da veći porezi znače i veću inflaciju.
Prema izračunu MMF-a, povećaju li se proračunski prihodi 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet će "samo" 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju.
U razmjerima hrvatskoga gospodarstva jedan posto BDP-a odgovara iznosu 3,3 milijarde kuna - a od novih poreza uvedenih u ljeto 2009. ubrano je vjerojatno i više od tog iznosa. Naime, od posebnog poreza, otkada je prošle godine uveden, naplaćeno je više od dvije milijarde kuna, a od povećanog PDV-a dosad je, prema raznim procjenama, prikupljeno između jednu i dvije milijarde kuna.
Drugim riječima, ako je MMF-ov izračun točan, krizni porezi spasili su proračun, ali su stopu pada BDP-a u proteklih godinu dana povećali za 1,3 postotna boda.
S druge strane, pozivajući se na analizu povijesnih podataka naprednih ekonomija, MMF smatra kako za vrijeme financijske konsolidacije državnih financija dolazi do rezanja kamatnih stopa, što za posljedicu ima slabljenje valute. Kada država smanji deficit za otprilike jedan posto BDP-a, kamatne stope padaju oko 20 baznih bodova.
Deprecijacija
Usto, pad vrijednosti valute nakratko ima pozitivne učinke na povećanje izvoza, što ublažava utjecaj krize.
Prema MMF-u, smanjenje deficita jedan posto BDP-a smanjuje vrijednost valute 1,1 posto. Međutim, ne povećavaju sve zemlje izvoz u isto vrijeme i u istom obimu, što upućuje na zaključak da će blagotvorni učinak povećanja izvoza izostati ako mnoge države započnu s konsolidacijom u isto vrijeme, kao što se događa u vrijeme ove najnovije globalne krize.
Koje će proračunske poteze povući Kosoričina vlada u sljedećoj godini, pa i u tom kontekstu na koji upozoravaju iz MMF-a, zasad se još ne zna. Naime, na novinarske upite hoće li Vlada ovih dana raspravljati o proračunu za sljedeću godinu, kao što je to činila proteklih godina u ovo vrijeme, Šuker je odgovorio da se proračun priprema, no kako je njegova izrada u ovoj godini složenija jer se prije njegova donošenja moraju usvojiti i fiskalna projekcija i smjernice za sljedeće tri godine, u koje se za 2012. i 2013. godinu moraju kao izvori financiranja ugraditi i sredstva iz EU fondova, a među rashode sredstva koja Hrvatska mora uplatiti Europskoj uniji, njegovo će se definiranje odvijati u drukčijim rokovima od dosadašnjih.
K tome se prije donošenja proračuna mora donijeti i zakon o fiskalnoj odgovornosti čiji je prijedlog definiran, kaže Šuker. Unatoč svemu tome, s obzirom na to da je rok za donošenje proračuna kraj godine, Šuker zaključuje da ima dovoljno vremena za donošenje kvalitetnog proračuna.
Pritom je uvjeren da će njegovi suradnici obaviti sve te poslove i predložiti kvalitetan i uravnotežen proračun, jer su od 2004. godine znatno unaprijedili sustav planiranja i upravljanja proračunom i javnim financijama, učinivši ga efikasnijim i transparentnijim, što je pohvalio i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na jučerašnjoj konferenciji.
Požalivši se da se o tome u javnosti i medijima malo govori, Šuker je istaknuo da "tehnička i infrastrukturna poboljšanja u vođenju proračuna nisu vidljiva kao izgradnja autocesta, ali su jednako važna za vođenje fiskalne politike".
Upravo zahvaljujući promjenama i unaprjeđivanju sustava upravljanja proračunom, od 2003. godine do 2008. godine proračunski deficit smanjen je sa 5 na 1,5 posto, tvrdi Šuker, zaključno poručujući i da je Ministarstvo financija u studenome 2008. godine predložilo proračun koji je bio na istom tragu, ali nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, nažalost, nije prošao.
Izvor: business.hr
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 29.03.2024 MZLZ u ljetnoj sezoni očekuje povećanje broja putnika i odredišta
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |