NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 06.10.2010

MMF: Na 3,3 milijarde kuna novih poreza izgubili ste 1,3 posto BDP-a

Povećaju li se proračunski prihodi za 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda u istom će razdoblju odnijeti samo 0,3 posto BDP-a.

Otvarajući Konferenciju o upravljanju proračunom i fiskalnoj politici, ministar financija Ivan Šuker poručio je da su u njegovu ministarstvu "svjesni činjenice da moramo provesti reforme kako bismo pod kontrolom držali proračunske rashode", ali i da je usto nužno stvoriti uvjete za nova privatna ulaganja koja jedina mogu osigurati gospodarski rast koji će povećati proračunske prihode, što će pak dugoročno konsolidirati proračun i fiskalnu politiku.

Šukerovo upozorenje da bez novih ulaganja koja će donijeti rast BDP-a i povećanje proračunskih prihoda Hrvatska neće konsolidirati javne financije samo "stavljanjem pod kontrolu proračunskih rashoda" korespondira s porukama koje stižu iz Međunarodnog monetarnog fonda.

MMF, naime, u najnovijem istraživanju poručuje da konsolidacija državnih financija i velike mjere štednje koje su počele poduzimati europske države predvođene Njemačkom kako bi prebrodile krizu ne moraju imati pozitivne učinke na gospodarski rast.

Rast nezaposlenih
U svojem novom istraživanju u kojemu je analizirao povijesne podatke europskih zemalja, MMF tvrdi da "konsolidacija proračuna" smanjenjem rashoda ili uvođenjem novih poreza kratkoročno vodi padu BDP-a i rastu nezaposlenosti.

Smanjenje deficita za jedan posto BDP-a, prema izračunu MMF-a, vodi smanjenju BDP-a 0,5 posto u sljedeće dvije godine te smanjuje broj zaposlenih 0,3 posto. Uza sve to, domaća potrošnja i ulaganja padaju dodatnih jedan posto BDP-a.

Povećanje prihoda uvećanjem poreza, pogotovo onoga na dodanu vrijednost, kao što su učinile mnoge zemlje, a među njima i Hrvatska, samu konsolidaciju čine još bolnijom jer su središnje banke mnogo manje spremne posegnuti za monetarnim stimulansima budući da veći porezi znače i veću inflaciju.

Prema izračunu MMF-a, povećaju li se proračunski prihodi 1 posto BDP-a uvođenjem novih poreza, gospodarski će rast u dvije godine pasti 1,3 postotna boda, a smanjenje rashoda odnijet će "samo" 0,3 posto BDP-a u istom razdoblju.

U razmjerima hrvatskoga gospodarstva jedan posto BDP-a odgovara iznosu 3,3 milijarde kuna - a od novih poreza uvedenih u ljeto 2009. ubrano je vjerojatno i više od tog iznosa. Naime, od posebnog poreza, otkada je prošle godine uveden, naplaćeno je više od dvije milijarde kuna, a od povećanog PDV-a dosad je, prema raznim procjenama, prikupljeno između jednu i dvije milijarde kuna.

Drugim riječima, ako je MMF-ov izračun točan, krizni porezi spasili su proračun, ali su stopu pada BDP-a u proteklih godinu dana povećali za 1,3 postotna boda.

S druge strane, pozivajući se na analizu povijesnih podataka naprednih ekonomija, MMF smatra kako za vrijeme financijske konsolidacije državnih financija dolazi do rezanja kamatnih stopa, što za posljedicu ima slabljenje valute. Kada država smanji deficit za otprilike jedan posto BDP-a, kamatne stope padaju oko 20 baznih bodova.

Deprecijacija
Usto, pad vrijednosti valute nakratko ima pozitivne učinke na povećanje izvoza, što ublažava utjecaj krize.

Prema MMF-u, smanjenje deficita jedan posto BDP-a smanjuje vrijednost valute 1,1 posto. Međutim, ne povećavaju sve zemlje izvoz u isto vrijeme i u istom obimu, što upućuje na zaključak da će blagotvorni učinak povećanja izvoza izostati ako mnoge države započnu s konsolidacijom u isto vrijeme, kao što se događa u vrijeme ove najnovije globalne krize.

Koje će proračunske poteze povući Kosoričina vlada u sljedećoj godini, pa i u tom kontekstu na koji upozoravaju iz MMF-a, zasad se još ne zna. Naime, na novinarske upite hoće li Vlada ovih dana raspravljati o proračunu za sljedeću godinu, kao što je to činila proteklih godina u ovo vrijeme, Šuker je odgovorio da se proračun priprema, no kako je njegova izrada u ovoj godini složenija jer se prije njegova donošenja moraju usvojiti i fiskalna projekcija i smjernice za sljedeće tri godine, u koje se za 2012. i 2013. godinu moraju kao izvori financiranja ugraditi i sredstva iz EU fondova, a među rashode sredstva koja Hrvatska mora uplatiti Europskoj uniji, njegovo će se definiranje odvijati u drukčijim rokovima od dosadašnjih.

K tome se prije donošenja proračuna mora donijeti i zakon o fiskalnoj odgovornosti čiji je prijedlog definiran, kaže Šuker. Unatoč svemu tome, s obzirom na to da je rok za donošenje proračuna kraj godine, Šuker zaključuje da ima dovoljno vremena za donošenje kvalitetnog proračuna.

Pritom je uvjeren da će njegovi suradnici obaviti sve te poslove i predložiti kvalitetan i uravnotežen proračun, jer su od 2004. godine znatno unaprijedili sustav planiranja i upravljanja proračunom i javnim financijama, učinivši ga efikasnijim i transparentnijim, što je pohvalio i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na jučerašnjoj konferenciji.

Požalivši se da se o tome u javnosti i medijima malo govori, Šuker je istaknuo da "tehnička i infrastrukturna poboljšanja u vođenju proračuna nisu vidljiva kao izgradnja autocesta, ali su jednako važna za vođenje fiskalne politike".

Upravo zahvaljujući promjenama i unaprjeđivanju sustava upravljanja proračunom, od 2003. godine do 2008. godine proračunski deficit smanjen je sa 5 na 1,5 posto, tvrdi Šuker, zaključno poručujući i da je Ministarstvo financija u studenome 2008. godine predložilo proračun koji je bio na istom tragu, ali nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, nažalost, nije prošao.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
28.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €