Mnoge kompanije u eurozoni teško se nose s posrnulom trgovinom i recesijom u sektoru proizvodnje, ali su zato potrošači i dalje relativno optimistični, primjećuje Reuters, ukazujući na kontinuirani rast plaća i zaposlenosti, kao i aktivnosti u uslužnom sektoru.

Rast kreditiranja nefinancijskih korporacija u 19-članoj eurozoni usporio je u prosincu 2019. na 3,2 posto, izjednačivši se s razinom iz prosinca 2017. godine. U studenome porasli su 3,4 posto.

Potrošačko je pak kreditiranje ubrzalo na 3,7 posto, najvišu razinu u 11 godina, nakon 3,5-postotnoga rasta u mjesecu ranije, pokazali su podaci ECB-a.

U nastojanju da potakne rast, ECB je u prošlogodišnjem rujnu pokrenuo novi paket poticaja kako bi smanjio troškove kredita i time održao obilan plasman kredita prema gospodarstvu. Nove ankete pokazuju stabilizaciju ali najnoviji podaci ECB-a otkrivaju nešto složeniju sliku, primjećuje Reuters.

Banke su u proteklom mjesecu kompanijama odobrile samo 700 milijuna eura kredita, manje od 10 posto prosječnog mjesečnog iznosa u prošloj godini. Razlog tomu zazor je kompanija od dugoročnih kredita, segmenta koji se ECB nada potaknuti novim, vrlo povoljnim kreditima komercijalnim bankama, napominje agencija.

Kućanstvima je pak u prosincu odobreno 23,8 milijardi eura kredita, najveći iznos od početka 2008. godine, pri čemu je najveća potražnja zabilježena u segmentu jeftinih hipotekarnih kredita.

Član upravnog odbora ECB-a Yves Mersch nedavno je upozorio da bi ultrapopustljiva monetarna politika mogla dovesti do stvaranja ′mjehura′, posebno na tržištu nekretnina, dodajući da je ECB možda posijao sjeme nove krize.

Monetarni agregat M3, pokazatelj ponude novca kojeg mnogi analitičari smatraju i pouzdanim signalom budućih aktivnosti, porastao je u prosincu pet posto na godišnjoj razini, znatno slabije nego u prethodnom mjesecu kada je uvećan 5,6 posto.