Iako relativno kratko prisutna na hrvatskom bankarskom tržištu, Vaba banka Varaždin ostvarila je lani značajan rast u gotovo svim segmentima poslovanja. Koliko njenom razvoju pogoduje činjenica da je u stopostotnom vlasništvu hrvatskih pravnih i fizičkih osoba, gdje vidi pozicioniranje - na lokalnoj ili regionalnoj razini, što će se događati s malim bankama i kako gleda na koncentraciju bankarskog tržišta, u razgovoru za Privredni vjesnik najavljuje predsjednik Uprave Vaba banke Igor Čičak.

Kako će se, prema vašem mišljenju, dalje razvijati hrvatsko financijsko tržište?
Financijsko tržište u Republici Hrvatskoj i dalje će se nastaviti razvijati tako što će udio banaka u imovini ukupnog financijskog sektora padati kao posljedica povećanja broja drugih sudionika na tržištu i uvođenja novih financijskih proizvoda i usluga. Banke će se prilagođavati tim procesima nudeći proizvode i usluge koji nisu klasični bankarski proizvodi, nego proizvodi poput, primjerice, prodaje udjela u investicijskim fondovima, zastupanja i prodaje proizvoda osiguravateljskih društava, upravljanja imovinom za privatne klijente, skrbništva nad vrijednosnim papirima. Vaba banka razvija svoje poslovanje putem koncepta financijskog centra koji na jednom mjestu klijentima, pravnim i fizičkim osobama, nudi sve vrste financijskih, bankarskih, ali i nebankarskih proizvoda i usluga. Naša se banka time želi pozicionirati na tržištu kao drukčija banka, koja klijentu, putem jedinstvenog prodajnog koncepta, na jednom mjestu nudi veliki broj proizvoda i usluga više i visoke dodane vrijednosti. Važno je naglasiti da će, iako je sastavni dio FIMA Grupe, Banka biti prodajni vehicle svih najboljih financijskih usluga na tržištu bez obzira koja je kompanija iz financijske branše njihov dobavljač. Ta naizgled kontradiktorna strategija tzv. otvorene arhitekture na Zapadu se pokazala vrlo uspješnom, a rezultat je veće zadovoljstvo klijenata i dugoročniji poslovni odnos.

Banke su često “optuživane” da povećavaju inozemnu zaduženost Hrvatske. Smatrate li da će zbog mjera Hrvatske narodne banke poskupjeti krediti?
Domaće banke koje se nalaze u vlasništvu inozemnih banaka, a to je više od 90 posto ukupne bankarske aktive u Hrvatskoj, dio potreba za financiranje klijenata rješavaju kreditima dobivenim od svojih vlasnika. Kad je riječ o manjim bankama, koje su pretežito u hrvatskom vlasništvu, one manje-više koriste domaće izvore, depozite domaćih pravnih i fizičkih osoba kako bi financirale svoje kreditne aktivnosti. Stoga možemo konstatirati da manje banke, kao što je i Vaba, nisu utjecale ni posredno niti neposredno na povećanje inozemnog zaduženja. Mjere HNB-a kojima se nastoji ograničiti rast plasmana banaka na 12 posto godišnje, prema našem mišljenju, neće u većoj mjeri utjecati na smanjenje negativnog trenda rasta inozemnog zaduženja, nego na smanjenje kreditnih aktivnosti, prije svega manjih banaka, a posredno će utjecati i na potrebe malih i srednje velikih kompanija za financiranjem. Naime, manje banke uglavnom su orijentirane na kreditiranje obrtnika, malih i srednje velikih tvrtki, te smatramo da će te mjere pogoditi upravo taj segment gospodarstva koji svojim aktivnostima može utjecati na smanjenje ukupnog inozemnog zaduženja. Teško da su vodeće banke u svojim projekcijama za 2007. godinu planirale rast kreditnog portfelja iznad 15 posto. Mjere HNB-a značajno će utjecati na Vaba banku i one su za nas vrlo negativne jer ograničavaju i naš potencijal banke te neizravno i potencijal klijenata. Na kraju, smatramo da će to rezultirati većim kamatnim stopama na kredite.

Jesu li banke uistinu generator rasta inozemnog duga države?
Teško je na to pitanje jednoznačno odgovoriti. Banke u određenoj mjeri utječu na negativan trend rasta inozemnog duga, no smatramo da pravi uzrok problema leži u činjenici da se u Hrvatskoj nisu provele strukturne reforme, prije svega sektora brodogradnje, privatizacija i restrukturiranje dijela javnih poduzeća, privatizacija tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, reforma javne uprave. Javna potrošnja te skupa i neučinkovita administracija također su o veliki generator deficita koji se na kraju financira iz novih zaduženja.

Kakva bi, prema vašem mišljenju, trebala biti konsolidacija bankarskog sustava u Hrvatskoj?
Broj banaka u Hrvatskoj još je previsok, te će se u narednom razdoblju zasigurno nastaviti daljnja konsolidacija bankarskog sektora. Trenutačno imamo 24 banke, od ukupno 33 koliko ih posluje u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom manjim od jedan posto te će se daljnja konsolidacija dogoditi upravo u tom segmentu. Zbog mjera HNB-a, ulazak stranih banaka kupnjom neke male banke više nije atraktivan posao, pa očekujem da će se procesi povezivanja i preuzimanja odvijati između samih banaka.
Povezivanje je nužno kako bi manje banke bile spremne odgovoriti na sve veću konkurenciju i sve veće zahtjeve klijenata za kvalitetnom i brzom uslugom, ali i na zahtjeve regulatora. Vaba banka sebe vidi kao banku koja će aktivno sudjelovati u procesu konsolidacije manjih banaka na hrvatskom tržištu. Naime, ona je i nastala kupnjom male Brodsko-posavske banke, a nakon toga je preuzela i imovinu i obveze Primus banke u likvidaciji te pomogla da se cijeli proces završi bez ikakvih posljedica za vjerovnike banke i jeftinije za vlasnike. Prema tome, već smo konsolidirali dvije banke, imamo u tome iskustva i dobre rezultate i namjeravamo u tom smjeru ići i dalje. U svim tim procesima koristili smo i snagu i potencijal naših većinskih vlasnika, a to je poslovno financijska FIMA Grupa. Nadalje, Vaba banka se pozicionirala kao snažna regionalna banka - glavna smo transakcijska banka za sva poduzeća u vlasništvu Varaždinske županije jer upravljamo cash poolom za 55 kompanija iz Županije, te nam je pozicija snažne lokalne i regionalne banke odlična platforma za daljnji rast poslovanja. Smatramo da će se tijekom narednih nekoliko godina broj malih banka prepoloviti.

Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim poslovnim rezultatima te kakve rezultate očekujete ove i iduće godine?
Vaba banka je u 2006. godini ostvarila jako dobre poslovne rezultate u svim segmentima poslovanja. Rast aktive banke iznosio je više od 163 posto, depoziti su rasli prema stopi od 201 posto, a ukupni prihodi banke povećani su za 163 posto. Snažan rast poslovanja u prošloj godini između ostalog je i rezultat otvaranja pet novih poslovnica te uvođenja niza novih proizvoda i usluga. Nedavno smo otvorili i svoju novu središnju zgradu u Varaždinu. To je vrlo moderno opremljen prostor od 2.500 četvornih metara i samo nekoliko stotina metara udaljen od središta Varaždina. Klijenti su prepoznali Vabu kao modernu i dinamičnu banku koja dobro poznaje i reagira na potrebe klijenata te može osigurati vrlo brzu uslugu. Ove godine rast poslovanja bit će na razini od 10 posto, isključivo zbog mjera HNB-a, ali zato planiramo značajno unaprijediti kvalitetu postojećih proizvoda i usluga te izići na tržište s novim. Ove godine startamo s projektom privatnog bankara, dobili smo odobrenje za usluge skrbništva, očekujemo odobrenje za zastupanje proizvoda iz segmenta osiguranja te stvaramo snažan tim u segmentu investicijskog bankarstva, s naglaskom na proizvode tržišta kapitala.

Pored toga, u procesu smo razvoja i implementacije novog IT sustava kako bismo osigurali visoku kvalitetu usluge i sigurnost ukupnog poslovanja banke. Dakle, ove godine glavni će fokus biti na prodaji proizvoda i usluga koje nose nekamatne prihode, te na taj način planiramo značajno povećati udio nekamatnih prihoda u strukturi ukupnih prihoda banke.

Najavili ste i dokapitalizaciju Banke?
Tijekom ove godine planiramo to i učiniti, prvo putem privatnog plasmana uključenjem u vlasničku strukturu investicijskog fonda specijaliziranog za ulaganja u financijske institucije, te javnom ponudom dionica na burzi za što već sada postoji izniman interes. Izlazak na burzu, ima za cilj prije svega omogućiti hrvatskim institucionalnim i individualnim investitorima, da ulože kapital u Vaba banku. Dokapitalizacija Banke planira se u iznosu od oko 40 milijuna kuna, a kao jedan od budućih dioničara pojavljuje se i jedan zapadni equity fond specijaliziran za ulaganja na Balkanu.

Izvor: www.privredni-vjesnik.hr