- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najl...
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Blisk...
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fon...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 23.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Svi fondovi zabilježili pad vrijednosti udjela
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 24.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni uz skroman promet
- 24.04.2024 Nagađanja o američkoj monetarnoj politici spustila cijene nafte na 88 dolara
- 24.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobex oslabio drugi dan zaredom
- 24.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi stagniraju
- 24.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 24.04.2024 Teslin prihod pao u prvom tromjesečju
- 24.04.2024 Bolja prodaja oslonac Heinekenovom prihodu u prvom tromjesečju
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 24.04.2024 Dioničari Valamara odlučili o isplati dividende
- 24.04.2024 EU provjerava javnu nabavu medicinskih uređaja u Kini
- 24.04.2024 Kanada napravila iznimku za Airbusovu nabavu titanija u Rusiji
- 24.04.2024 U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
- 24.04.2024 Turska i skupina zemalja u Perzijskom zaljevu pripremaju teren za ′Put razvoja′
EK PROCJENEObjavljeno: 04.02.2016
Komisija povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 2,1 posto
Podijeli sadržaj: | ||||
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto, ali je istaknula da će tempo oporavka biti ograničen zbog visokih dugova i privatnog i javnog sektora.
Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske procjene za ovu i iduću godinu, u kojima je ustvrdila da je stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju prošle godine od 1,3 posto na kvartalnoj razini bila veća od očekivanja.
"Gospodarski rast će vjerojatno usporiti u četvrtom tromjesečju, no sve u svemu, očekuje se da je gospodarstvo u cijeloj 2015. poraslo za 1,8 posto. Zahvaljujući snažnom zamahu do kojeg je došlo u drugoj polovini 2015., procjenjuje se da će se u 2016. oporavak učvrstiti", navodi EK u svom izvješću o Hrvatskoj.
Komisija procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi trebala dobivati na ubrzanju u 2016. i 2017. kako se poboljšava apsorpcija EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu.
"Općenito, očekuje se realna stopa rasta BDP-a u 2016. i 2017 godini od 2,1 posto", navodi EK.
Nezaposlenost bi trebala padati
EK očekuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanje radno aktivnog stanovništva, ali i povećanja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto.
S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće godine na 13,8 posto.
Ipak, Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti.
Pad cijena energenata nastavit će se i u prvoj polovini 2016., pa bi cjenovna dinamika mogla ostati prigušena. Nakon dvije godine deflacije, EK ove godine očekuje inflaciju od 0,3, a u 2017. od 1,6 posto.
U ovoj godini Komisija očekuje i nastavak rasta investicija, nakon što su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini očekuje se rast ukupnih investicija za 2,6, a u idućoj godini 2,7 posto.
Izvoz roba i usluga u ovoj bi godini, pak, mogao porasti za 5, a u idućoj za 5,3 posto. Očekuje se i rast uvoza - u ovoj godini za 4,6, a u idućoj za 5,3 posto.
Javne financije u boljem stanju, no deficit je visok
Porast proračunskih prihoda zbog višeg od očekivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada projicira u visini od 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini.
EK smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su dodatni prihodi - posebice od većih zdravstvenih doprinosa i neizravnih poreza - uglavnom bili nadoknađeni smanjenjem poreznog opterećenja plaća.
Rast primarnih troškova proračuna u 2015. godini očekuje se da se zadržati ispod nominalne stope rasta BDP-a, iako povećanje investicijskih troškova i subvencija u drugoj polovini prošle godine sugerira slabljenje konsolidacijskih napora, napominje EK.
Proračunski deficit za 2015. još je neizvjestan. Naime, dok je daljnje restrukturiranje kompanija u sektoru opće države možda smanjilo njihovo neto zaduživanje, potencijalna akumulacija obveza u zdravstvenom sektoru mogla bit pritisnuti proračunsku ravnotežu.
Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.
Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
Rast prihoda opće države vjerojatno će podržati dinamika osobne potrošnje i plaća, kao i promjene vezane uz oporezivanje reinvestirane dobiti kompanija, smatra EK. Prihodi od poreza na dobit, pak, u 2016. vjerojatno će biti pod utjecajem konverzije CHF kredita, s procijenjenim učinkom od otprilike 0,2 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a.
EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a.
Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Bilanca plaćanja i dalje u plusu
Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. Privremeno poboljšanje registrirano je i na poziciji primarnog dohotka, kao rezultat gubitaka bankama u inozemnom vlasništvu zbog konverzije CHF kredita.
Nakon dvije godine snažne ekspanzije, izvoz i roba i usluga u 2016. i 2017. godini mogao bi biti umjeren, uslijed usporavanja globalne trgovine i prigušenijih konkurentskih prednosti, procjenjuje EK. Očekuje i usporavanje rasta uvoza, uglavnom povezanog s izvoznom potražnjom.
Ta dinamika, u kombinaciji s daljnjim odgođenim oporavkom cijena energenata, trebala bi stabilizirati višak u bilanci plaćanja na prihvatljivih 3 posto BDP-a u iduće dvije godine, smatra EK.
Rizici za snižavanje tih procjena uglavnom su povezani s i dalje velikim teretom duga i javnog i privatnog sektora i ograničenim kapacitetima financijskog sektora da podupire oporavak, upozorava EK.
Po rastu BDP-a Hrvatska u sredini ljestvice EU
Prema procjenama Komisije, u cijeloj EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za 1,7 posto.
Pritom bi najveći rast BDP-a ove godine trebala zabilježiti Irska, 4,5 posto, a slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto. Malta i Luksemburg trebali bi zabilježiti rasto od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od 3 posto očekuje se i u Poljskoj, Slovačkoj. Letonija te Švedskoj.
S rastom od 2,1 posto Hrvatska je uz bok s Nizozemskom, Mađarskom i Velikom Britanijom.
Komisija procjenjuje da će jedino Grčka u ovoj godini zabilježiti pad gospodarstva, za 0,7 posto, dok će sve ostale zemlje zabilježiti rast. Pritom bi najveća gospodarstva eurozone - Francuska, Italija i Njemačka trebale porasti između 1,3 i 1,8 posto.
Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske procjene za ovu i iduću godinu, u kojima je ustvrdila da je stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju prošle godine od 1,3 posto na kvartalnoj razini bila veća od očekivanja.
"Gospodarski rast će vjerojatno usporiti u četvrtom tromjesečju, no sve u svemu, očekuje se da je gospodarstvo u cijeloj 2015. poraslo za 1,8 posto. Zahvaljujući snažnom zamahu do kojeg je došlo u drugoj polovini 2015., procjenjuje se da će se u 2016. oporavak učvrstiti", navodi EK u svom izvješću o Hrvatskoj.
Komisija procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi trebala dobivati na ubrzanju u 2016. i 2017. kako se poboljšava apsorpcija EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu.
"Općenito, očekuje se realna stopa rasta BDP-a u 2016. i 2017 godini od 2,1 posto", navodi EK.
Nezaposlenost bi trebala padati
EK očekuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanje radno aktivnog stanovništva, ali i povećanja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto.
S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće godine na 13,8 posto.
Ipak, Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti.
Pad cijena energenata nastavit će se i u prvoj polovini 2016., pa bi cjenovna dinamika mogla ostati prigušena. Nakon dvije godine deflacije, EK ove godine očekuje inflaciju od 0,3, a u 2017. od 1,6 posto.
U ovoj godini Komisija očekuje i nastavak rasta investicija, nakon što su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini očekuje se rast ukupnih investicija za 2,6, a u idućoj godini 2,7 posto.
Izvoz roba i usluga u ovoj bi godini, pak, mogao porasti za 5, a u idućoj za 5,3 posto. Očekuje se i rast uvoza - u ovoj godini za 4,6, a u idućoj za 5,3 posto.
Javne financije u boljem stanju, no deficit je visok
Porast proračunskih prihoda zbog višeg od očekivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada projicira u visini od 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini.
EK smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su dodatni prihodi - posebice od većih zdravstvenih doprinosa i neizravnih poreza - uglavnom bili nadoknađeni smanjenjem poreznog opterećenja plaća.
Rast primarnih troškova proračuna u 2015. godini očekuje se da se zadržati ispod nominalne stope rasta BDP-a, iako povećanje investicijskih troškova i subvencija u drugoj polovini prošle godine sugerira slabljenje konsolidacijskih napora, napominje EK.
Proračunski deficit za 2015. još je neizvjestan. Naime, dok je daljnje restrukturiranje kompanija u sektoru opće države možda smanjilo njihovo neto zaduživanje, potencijalna akumulacija obveza u zdravstvenom sektoru mogla bit pritisnuti proračunsku ravnotežu.
Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.
Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
Rast prihoda opće države vjerojatno će podržati dinamika osobne potrošnje i plaća, kao i promjene vezane uz oporezivanje reinvestirane dobiti kompanija, smatra EK. Prihodi od poreza na dobit, pak, u 2016. vjerojatno će biti pod utjecajem konverzije CHF kredita, s procijenjenim učinkom od otprilike 0,2 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a.
EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a.
Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Bilanca plaćanja i dalje u plusu
Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. Privremeno poboljšanje registrirano je i na poziciji primarnog dohotka, kao rezultat gubitaka bankama u inozemnom vlasništvu zbog konverzije CHF kredita.
Nakon dvije godine snažne ekspanzije, izvoz i roba i usluga u 2016. i 2017. godini mogao bi biti umjeren, uslijed usporavanja globalne trgovine i prigušenijih konkurentskih prednosti, procjenjuje EK. Očekuje i usporavanje rasta uvoza, uglavnom povezanog s izvoznom potražnjom.
Ta dinamika, u kombinaciji s daljnjim odgođenim oporavkom cijena energenata, trebala bi stabilizirati višak u bilanci plaćanja na prihvatljivih 3 posto BDP-a u iduće dvije godine, smatra EK.
Rizici za snižavanje tih procjena uglavnom su povezani s i dalje velikim teretom duga i javnog i privatnog sektora i ograničenim kapacitetima financijskog sektora da podupire oporavak, upozorava EK.
Po rastu BDP-a Hrvatska u sredini ljestvice EU
Prema procjenama Komisije, u cijeloj EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za 1,7 posto.
Pritom bi najveći rast BDP-a ove godine trebala zabilježiti Irska, 4,5 posto, a slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto. Malta i Luksemburg trebali bi zabilježiti rasto od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od 3 posto očekuje se i u Poljskoj, Slovačkoj. Letonija te Švedskoj.
S rastom od 2,1 posto Hrvatska je uz bok s Nizozemskom, Mađarskom i Velikom Britanijom.
Komisija procjenjuje da će jedino Grčka u ovoj godini zabilježiti pad gospodarstva, za 0,7 posto, dok će sve ostale zemlje zabilježiti rast. Pritom bi najveća gospodarstva eurozone - Francuska, Italija i Njemačka trebale porasti između 1,3 i 1,8 posto.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najl...
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Blisk...
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fon...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 23.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Svi fondovi zabilježili pad vrijednosti udjela
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 24.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni uz skroman promet
- 24.04.2024 Nagađanja o američkoj monetarnoj politici spustila cijene nafte na 88 dolara
- 24.04.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobex oslabio drugi dan zaredom
- 24.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi stagniraju
- 24.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 24.04.2024 Teslin prihod pao u prvom tromjesečju
- 24.04.2024 Bolja prodaja oslonac Heinekenovom prihodu u prvom tromjesečju
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 24.04.2024 Dioničari Valamara odlučili o isplati dividende
- 24.04.2024 EU provjerava javnu nabavu medicinskih uređaja u Kini
- 24.04.2024 Kanada napravila iznimku za Airbusovu nabavu titanija u Rusiji
- 24.04.2024 U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
- 24.04.2024 Turska i skupina zemalja u Perzijskom zaljevu pripremaju teren za ′Put razvoja′
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 24.04. 16:00 | 2785,53 | -1,53 |
-0,05 |
|
CROBEX10* | 24.04. 16:00 | 1685,35 | -5,49 |
-0,32 |
|
CROBEX10tr* | 24.04. 16:00 | 1832,13 | -5,96 |
-0,32 |
|
ADRIAprime* | 24.04. 16:00 | 1871,16 | -3,50 |
-0,19 |
|
CROBISTR* | 24.04. 16:31 | 173,0057 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 24.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT2 | 1.470,00 € |
2,08% |
250.550,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
92.939,04 € |
7SLO | 26,29 € |
0,54% |
70.799,79 € |
HPB | 230,00 € |
2,68% |
48.606,00 € |
ZABA | 16,70 € |
-0,89% |
44.633,20 € |
KODT | 1.480,00 € |
5,71% |
36.770,00 € |
HT | 30,50 € |
-0,33% |
33.679,40 € |
7BET | 13,85 € |
0,14% |
27.921,60 € |
ZVCV | 15,20 € |
44,76% |
27.065,30 € |
KOEI | 256,00 € |
0,00% |
21.550,00 € |
Redovni dionički promet: | 787.946,03 € |
Redovni obveznički promet: | 47.503,17 € |
Sveukupni promet: | 835.449,20 € |