NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

TURIZAMObjavljeno: 24.08.2015
Koliko se potrošilo i zaradilo u svjetlu turističke sezone?

Koliko se potrošilo i zaradilo u svjetlu turističke sezone?

Rekordno ljeto najviše veseli hotelijere, ugostitelje, trgovce i prijevoznike. No kad bismo svoje strane goste više opskrbljivali proizvodima iz domaćih vrtova i industrijskih pogona, a ne iz uvoza, rekordnim rezultatima više bi se veselili proizvođači i, na kraju, porezni obveznici

Procjene Ministarstva turizma kažu da će turizam ove godine zaraditi 9,3 milijarde eura, najviše u povijesti samostalne Hrvatske. Takva vijest mora oraspoložiti i najveće pesimiste i depresivce jer imamo svoga konja za trku i on je u boljoj formi nego ikada. Rekordna brojka koja se plasira u javnosti iznos je procijenjenog deviznog priljeva od osam milijardi eura plus domaća potrošnja u turizmu. Koliko će i, ono važnije, tko od te brojke zapravo zaraditi, to je već drugo pitanje.

O temi koliko novca od turizma ostaje u Hrvatskoj već se godinama vode debate među turističkim i ekonomskim stručnjacima. O toj temi više možete pročitati u novom broju Lidera, a mi vam ovdje donosimo u brojkama potrošnju i zaradu u svjetlu turističke sezone.

10 posto - porastao je promet namještajem i bijelom tehnikom u prvih šest mjeseci zbog subvencija za energetski učinkovite uređaje i dobrih rezultata Ikee

23 posto - više se uvozilo goveđe meso u prva četiri mjeseca 2015., a domaća proizvodnja niža je za četiri posto

30 posto - prodanih bresaka domaće je proizvodnje

7 posto - pala je vrijednost otkupljenih i prodanih poljoprivrednih proizvoda od travnja do lipnja u odnosu na isto vrijeme lani

50 posto - pao je prihod telekom-tvrtki ljeti zbog niže cijene roaminga

27 posto - noćenja gostiju u Hrvatskoj nije registrirano

140 posto - veći promet ostvarili su proizvođači vode i piva u prvih sedam mjeseci u odnosu na lani

20 posto - porastao je promet restorana u atraktivnim odredištima na Jadranu

66 eura iznosila je dnevna potrošnja turista u 2014., od čega je 55 posto troškova za smještaj

Namještaj i bijela tehnika
Poticaji i Ikea za rast potrošnje

Sektor bijele tehnike, kućanskih uređaja i namještaja u prvih šest mjeseci zabilježio je najveću stopu rasta prometa od 10 posto, što je rezultat dodjeljivanja nepovratnih subvencija Fonda za zaštitu okoliša za kupnju energetski učinkovitih kućanskih uređaja. Građani su u lipnju u samo devet dana kupili 10 tisuća takvih uređaja, za čije je subvencije država izdvojila ukupno osam milijuna kuna. Kad je riječ o tržištu namještaja, stručnjaci tvrde da je promet povećan uglavnom zbog dobrih prodajnih rezultata Ikee, u kojoj ne kupuju samo Hrvati nego i kupci iz BiH, Srbije i Slovenije. Iako Ikea ne daje službene podatke, neslužbeno se trgovcima spominje brojka od 200-tinjak milijuna eura koje je ta kompanija navodno zaradila u prvoj polovini godine. Hrvatski proizvođači namještaja pak i dalje 60 posto prihoda ostvaruju u inozemstvu, a ne na domaćem tržištu. HoReCa kanal, u kojem bi bilo logično da velikim dijelom plasiraju svoje proizvode, za njih je, prema riječima Marijana Kavrana, predsjednika Drvnog klastera, zatvoren jer vlasnici hotelskih kuća, odnosno banke koje ih kreditiraju, zastupaju interese stranih proizvođača.

Prijevoz
Rekordi u zraku i na cestama

Aerodromi, autobusni kolodvori i prijevoznici ove godine trljaju dlanove. Kroz zračne luke u prvih šest mjeseci prošlo je 2,6 milijuna putnika, 177 tisuća više nego u istom razdoblju lani, a najveći rast imala je splitska zračna luka s 400 tisuća putnika u prvoj polovini godine. Rekorde obaraju i autobusni kolodvori koji su u to isto vrijeme prodali gotovo 65 tisuća više autobusnih karata nego lani. Autobuseri su ove godine znatno snizili cijene karata, zbog čega putnici bilježe veći broj prolazaka prema različitim odredištima i financijski promet kolodvora povećao se između osam i deset posto. Rekordnim rezultatima pohvalile su se autoceste (HAC i ARZ), kojima je u jednom vikendu počekom kolovoza prošlo više od 967 tisuća vozila kojima je naplaćeno 49,5 milijuna kuna cestarine, tri milijuna više nego u istom razdoblju 2014. Malo manji porast zabilježio je avioprijevoznik Croatia Airlines, u srpnju samo jedan posto, no u tvrtki predviđaju da će na godišnjoj razini porast broja putnika iznositi od dva do tri posto. U obzir valja uzeti činjenicu da CA već treću sezonu u floti raspolaže jednim zrakoplovom manje, što je rezultat restrukturiranja tvrtke koje bi trebalo biti gotovo do kraja godine, kada bi se flota trebala ′redizajnirati′.

Prehrambena industrija
Hrana stagnira, uvoz raste

Bilo bi logično da se pojačana potrošnja najviše osjeti u prehrambenoj industriji, s obzirom na to da, nakon smještaja, turisti najviše novca izdvajaju za hranu i piće izvan smještajnog objekta. Situacija je na terenu, međutim, malo drukčija, a povezivanje ′plave′ i ′zelene′ Hrvatske i dalje je samo iluzija. Osim tzv. tekućinara, odnosno proizvođača vode i piva, od kojih su neki zbog velikih vrućina navodno povećali promet i za 140 posto, ostatak industrije, posebno proizvođači povrća, voća, kruha, ribe, mesa, stagniraju. Štoviše, smanjila se proizvodnja, a raste uvoz, u nekim kategorijama i u dvoznamenkastim brojkama. Učinci turizma na prehrambeni (strateški) sektor u Hrvatskoj vrlo su dvojbeni jer se sve što zaradimo poništava uvozom robe s inozemnog tržišta. Cijene prehrambenih proizvoda na Jadranu su i do 20 posto više, ali na kraju opet je riječ većinom o uvoznim proizvodima pa su efekti uspješne turističke sezone na prihode hrvatskih proizvođača minimalni. - Čak 95 posto dionika HoReCa kanala ne zanima podrijetlo robe, zanimaju ih samo količine i cijena. Manji i srednji proizvođači nemaju apsolutno ništa od bolje sezone. Hoteli nabavljaju robu preko velikih sustava, veletrgovaca koji su ujedno uvoznici - tvrdi Hrvoje Kolman, proizvođač rajčice i paprike iz Nedelišća.

Rent-a-car
Više domaćih korisnika - nagovještaj oporavka

Gledajući rezultate ORYX Rent a cara u prvih šest mjeseci, potražnja za uslugama kratkoročnog najma vozila nije rasla prema velikoj stopi, ali se znatno promijenila struktura korisnika usluga. Zabilježen je znatniji rast domaćih korisnika usluga, dok je potražnja na inozemnom tržištu rasla vrlo skromno, a u pojedinim mjesecima nije je ni bilo.

- Rast potražnje na domaćem tržištu često nagovješćuje oporavak gospodarskih aktivnosti u pojedinim industrijama. Trenutačno vjerojatno raste potražnja inozemnih gostiju, no zbog veće ponude vozila na tržištu nego lani taj se rast rasporedio poprilično ravnomjerno među ponuđačima te ga je rijetko tko znatnije osjetio. Efekt veće potražnje na domaćem tržištu anuliran je smanjenjem prosječne cijene dnevnog najma vozila, dok su cijene na inozemnim tržištima istovjetne lanjskima, a u ponekim kategorijama čak i malo više od lanjskih. Najviše se traže najjeftinija mala gradska vozila u klasi mini i ekonomskoj koji zajedno čine više od 50 posto ukupne potražnje. Vidjet ćemo kako će završiti treći kvartal, s obzirom na to da veliki priljev inozemnih gostiju uglavnom definira uspjeh ili neuspjeh cijele poslovne godine, u njemu se realizira čak i do 50 posto ukupnih godišnjih prihoda - komentira Ivan Zubak, predsjednik Uprave Oryx grupe.

Ključne riječi:
turizam ~ hoteli ~ noćenja ~ zarada ~ turisti

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
27.03.2024
-0,67%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €