Čak i ako izuzmemo najveći ruski projekt - plinovod Južni tok čija je sudbina još uvijek neizvjesna - u regiji ne nedostaje infrastrukturnih planova. Neke su dobili Rusi, a umiješali su se i Azerbajdžanci već prije s Jadransko-jonskim plinovodom. Sve aktivniji postaju Arapi koji između ostalog žele graditi tvornicu čipova u Srbiji, ali za sada se čini da su najviše infrastrukturnih poslova dobili Kinezi. Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija za javne investicije nestrpljivo traže privatne partnere; Kina pri tom ulazi na velika vrata. Pregledali smo koji su veliki planovi bili dogovoreni u 2013. odnosno koji će se realizirati ili čak završiti u 2014.

Planovi
Hrvatska vlada je u prosincu prihvatila plan investicija za 2014. godinu prema kojemu očekuje ukupne investicije od 73,1 milijarde kuna. Prema planu, ulaganja iz državnog proračuna u idućoj bi godini trebala biti 7,2 milijarde kuna. Planira se i porast ulaganja javnih poduzeća, sa 12 milijardi kuna iz 2013. na 13,7 milijardi u ovoj godini, a od privatnog sektora Vlada u 2014. očekuje ulaganja od ukupno 52,2 milijarde kuna. Država će najviše ulagati u prometnu infrastrukturu. Na ceste i željeznice ide 8 milijardi, u energetiku 3 milijarde, Hrvatske vode ulažu 1,5, a Hrvatske šume i Fond za zaštitu okoliša u svoje investicije pola milijarde kuna. Od pojedinačnih investicija u 2014. je najveća izgradnja golf parka na Srđu iznad Dubrovnika vrijedna 900 milijuna eura.
Hrvatska do godine 2020. računa na 12 milijardi eura europskog novca za razvoj. Puno će ulagati u energetiku, infrastrukturu, obnovu zgrada. Većina novca će u narednim godinama otići za izgradnju hidro i termoelektrana, obnovljive izvore energije poput vjetrelektrana i solarne elektrane, male hidroelektrane i elektrane na biomasu. Ulagat će se i u izgradnju plinovoda i skladišta plina, modernizaciju rafinerije u Rijeci i Sisku, terminal Omišalj za ukapljeni naftni plin (procijenjena vrijednost projekta je oko 700 milijuna eura) i Adrijine naftovode. Financiranje projekata djelomično bi trebalo biti preko strateških partnera.

Budući da Hrvatska već ima dobru mrežu autocesta, u narednim godinama posvetit ćemo se obnovi državnih cesta, pogotovo onih s gustim prometom. Gradit ćemo zaobilaznicu pored Rijeke i Splita, modernizirat odnosno proširit ceste oko Zagreba te proširiti dio autoceste istarskog ipsilona. Također planira se dio autocesta dati u koncesiju, a s tim novcem planiraju se obnoviti i graditi nove ceste.

Kinezi grade ceste
Kineska poduzeća CCC i CRBC su 40 kilometra dionice autoceste Podgorica-Mateševo procijenila na 809 milijuna eura. Od toga će Crna Gora prema najavama osigurati 121 milijun, a ostatak bi kineske tvrtke financirale zajmom Exim banke. Kineske tvrtke državi su ponudile rok otplate od 20 godina uz prijelazno razdoblje od pet godina i kamatnom stopom od dva posto. Za izgradnju prvog dijela autoceste prema prvim procjenama trebat će im oko četiri godine.

Među najvažnijim makedonskim projektima, planiranim za 2014. godinu, je završetak autoceste Skoplje-makedonsko-grčka granica, modernizacija željezničke te energetske i komunalne infrastrukture. Odsjek autoceste Demir Kapija-Smokvica je dio Koridora 10 koji prolazi kroz Makedoniju prema Grčkoj i očekuje se da će biti dovršen do 2016. godine. Ukupna investicija je vrijedna 220 milijuna eura.

Najveći projekt koji će početi u prva tri mjeseca ove godine, izgradnja je dviju autocesta u iznosu od 580 milijuna eura. Čak 90 posto sredstava će doći iz kredita koji je odobrila kineska banka Exim, uz kamatnu stopu od dva posto. Kredit ima rok otplate 20 godina, uključujući pet godina počeka. Jedna autocesta će povezivati Skoplje sa Štipom i bit će duga 50 kilometara, a druga grad Kičevo s Ohridom i bit će duga 57 kilometara. Autocestu će graditi kineska tvrtka Sinohydro Corporation Limited, a makedonska vlada je i dogovorila da u barem polovici poslova moraju sudjelovati makedonske kompanije.

Najveći pomak u smislu provedbe projekata su napravili Srbi jer se most Zemun-Borča smatra pionirom u provedbi kineskog plana. U Srbiji je završila i izgradnja dviju autocesta, moravski koridor od Pojate do Preljina i autocesta Novi Sad-Ruma. Vrijedne su čak 642 milijuna eura, financira ih kineska banka Exim po vrlo povoljnim uvjetima - rok otplate je 20 godina, odgoda plaćanja pet godina, maksimalna kamatna stopa je 2,5 posto. Među tim projektima je i dio autoceste od Beograda do Čačka i gradnja novog bloka i modernizacija termoelektrane Kostolac.

U obnovu cesta u Srbiji će se u naredne tri ili četiri godine uložiti preko 400 milijuna eura, nedavno je najavio srbijanski ministar prometa Aleksandar Antić. Što se tiče gradnje autocesta u ovoj zemlji, već godinama grade Koridor 10, prošle godine počeli su izgradnju autoceste Beograd-južni Jadran (Koridor 11). Koridor 10 trebali bi završiti do kraja 2015. Svjetska banka je prije nekog vremena odobrila milijardu dolara vrijedan građevinski kredit koji nije u potpunosti iskorišten i ne zna se koliko će Srbija još morati uložiti u ovaj projekt.

Koridor 11 trenutno grade uglavnom s kreditom koji je javnom poduzeću Koridori Srbije odobrio Azerbajdžan (308 milijuna eura), a glavni izvođač radova je azerbajdžanska građevinska tvrtka AzVirt.

Potraga za investitorima
Država je objavila i koncesiju za financiranje i izgradnju preostalih dijelova Koridora 11 između Beograda i Požege, kao i za održavanje i upotrebu cesta što financira iz proračuna, te s kreditima Kine i Azerbajdžana. Iako se mogu prijaviti sve zainteresirane tvrtke, poziv je ipak ograničen samo na tvrtke iz Kine. Vrijednost koncesije se procjenjuje na oko 450 milijuna eura.

Bivši premijer Crne Gore Igor Lukšić u kolovozu 2012. posjetio je Kinu kako bi dogovorio gradnju više elektroenergetskih objekata. Predstavnici kineske kompanije China Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd u 2013. posjetili su Pljevlju da bi pripremili studiju izvedivosti za drugi blok TE Pljevlja i Maoči. I tvrtka Sinohydro Corporation Limited je zainteresirana za pripremu studije izvodljivosti za projekt Morača i Komarnica. U crnogorskoj javnosti se priča da će Kina vjerojatno prvo dobiti projekt izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, za koju se očekuje da će koštati 330 milijuna eura.

U studenom se i šefica hrvatske hrvatske diplomacije Vesna Pusić u Kini sastala s kineskim tvrtkama koje su izrazile spremnost za ulaganje u luke Ploče, Rijeka i Vukovar, u željezničke pruge između Mađarske i Hrvatske, most Pelješac i energetske objekte. Kina je izrazila interes za gradnju industrijske zone i promicanje dolaska kineskih turista u Hrvatsku. Pusić je Hrvatsku ponudila Kini kao ulaznu točku u regiju te uklanjanje prepreka za ulaganja jer zbog njih do sada nije provedena nijedna kineska investicija u Hrvatskoj. Hrvatska inače planira u turizam sljedećih šest godina uložiti ukupno sedam milijardi eura, do 2015. godine oko 1,4 milijarde, a do 2020. godine još 5,6 milijarde.

Najvažnija ulaganja u infrastrukturu za Hrvatsku su željeznice, radi se o dva projekta: koridor iz Rijeke prema Zagrebu odnosno mađarskoj granici i takozvani Koridor 10 koji bi trebao ići od Austrije do Grčke; u Hrvatskoj od slovenske do srpske granice. U obnovu i izgradnju željeznice Hrvatska planira do godine 2020. uložiti oko dvije milijarde eura, većinu (85 posto) očekuje se da će financirati europskim novcem.

U luke država ne namjerava ulagati. "Radije bi podijelili koncesije privatnicima koji bi potom ulagali u obnovu i razvoj luka" kažu iz Ministarstva prometa i infrastrukture. Najvažnije su luke Rijeka, Ploče i Krk. Natječaj za koncesionara zadarske luke nadležno ministarstvo najavljuje do sredine 2014. godine.

Infrastrukturni projekti
U srpske željeznice će prema najavama u idućih pet do sedam godina uložiti oko 2,5 milijarde eura. Rusija je krajem godine 2012. Srbiji odobrila 800 milijuna eura kredita za obnovu i izgradnju pruge i kupnju lokomotiva. Ukupna vrijednost projekta je oko 920 milijuna dolara, a Srbija će morati osigurati 15 posto ili 120 milijuna dolara. Radovi još nisu počeli zato Željeznice Srbije plaćaju milijunske penale. Tvrtka je također posudila 25 milijuna eura iz kuvajtskog razvojnog fonda za izgradnju nove glavne beogradske željezničke stanice Prokop, početak radova je predviđen za ovu godinu.

Ne tako davno je i srbijanska javna tvrtka Termoelektrane i Kopovi Kostolac (TE-KO Kostolac) potpisala ugovor s kineskom CMEC za izgradnju novog bloka termoelektrane i proširenje rudnika. Vrijednost posla je 715 milijuna dolara, a financirat će se uglavnom kreditom koji će kineska banka Exim odobrilti ovom poduzeću. Izgradnja i proširenje rudnika bi trebali početi ove godine i završiti 2019. TE-KO Kostolac s domaćim proizvođačima i podizvođačima obavlja 47 posto vrijednosti projekta, kineska tvrtka 53 posto. Ovo je drugi sličan posao s Kinezima, prvi koji je još uvijek u tijeku, vrijedan je 344 milijuna dolara koje već ulažu u revitalizaciju blokova B1 i B2, izgradnju postrojenja za odsumporavanje, izgradnju luke i ceste te željezničke pruge. Posao je rezultat višegodišnjih pregovora i bilateralnog sporazuma potpisanog između Srbije i Kine.

Prema planu strategije razvoja energetike Srbije do godine 2025., s prognozama do 2030., Srbija će uložiti devet milijardi eura u razvoj elektroenergetskog sektora, no najviše ulaganja planirano je za godinu 2020., točnije 5,3 milijarde eura. Najveće od tih ulaganja su B3 TE Nikola Tesla u vrijednosti 1,6 milijarde eura i izgradnja objekata TE Kolubara B ukupne vrijednosti 1,5 milijarde eura. U skladu sa strategijom 2020-2025 predviđa se dodatnih 1,84 milijarde eura ulaganja u elektroenergetiku, a između 2025. i 2030. još 1,9 milijarde eura investicija.