NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

BANKEObjavljeno: 24.11.2016
Je li moguća ′recroatizacija′ banaka, na koji način i s kojim igračima u glavnoj ulozi?

Je li moguća ′recroatizacija′ banaka, na koji način i s kojim igračima u glavnoj ulozi?

Potreba za značajnim kapitalnim jačanjem u talijanskoj je Unicredit grupi nametnula veliko pospremanje, uključujući i prodaje pojedinih sastavnica te međunarodne financijske grupacije. Njihov proces pospremanja i u našem će bankarskom sektoru, prema svemu sudeći, izazvati promjene. Hoće li one ići u smjeru da, primjerice, Zagrebačka i/li Splitska banka samo dobiju nove strane vlasnike?

Dosadašnje spekulacije i neslužbene informacije iz bankarskih krugova išle su upravo u tom smjeru. Ali u međuvremenu su se, čini se, razmahale i neke druge kombinacije i križaljke. Ukratko, među domaćim financijašima počelo se šuškati i o mogućnosti da se jedna od tih dviju banaka možda ipak vrati u domaće ruke. Na razmatranja (i) takvog scenarija zasigurno je poticajno djelovao i primjer Poljske. U rješavanju problema manjka kapitala Unicredit je dosta svojih biznisa i podružnica stavio u prodajni izlog, a među ostalim i vlasnički udjel u Pekao banci, što je Poljake potaknulo da pokušaju u domaće ruke vratiti drugu po veličini banku na tom tržištu. Glavnu ulogu u toj operaciji, a poljski su je mediji opisivali i kao "repolonizaciju" bankarskog sektora, preuzeo je PZU, vodeća osiguravateljna kompanija u Poljskoj. Je li na hrvatskom bankarskom tržištu moguć neki pandan tome; svojevrsna "recroatizacija"?

Je li takvo što poželjno i tko bi tu mogao biti u glavnoj ulozi? U poslovnim krugovima koje je to pitanje očito zaintrigiralo, čini se, smatraju da to načelno nije neizvedivo, a s obzirom na današnje valuacije banaka ni nerazumno, barem ne apriori. Međutim, za razliku od poljskog primjera (PZU je pretežito državna kompanija), kod nas se u ulozi potencijalnog kupca vidi isključivo privatni kapital. S državnim vlasništvom u bankama iskustva u protekla dva desetljeća kod nas su sve prije nego poticajna za eventualne nove eksperimente. A kad su posrijedi potencijalni privatni investitori, među financijašima se ponajprije aludira na rovinjsku Adris Grupu kojoj bi nakon iskoraka u osiguravateljni biznis dobrodošla i komponenta bankoosiguranja kao jedne od ključnih poluga rasta na tržištu osiguranja. Štoviše, tržišne glasine sugeriraju da ′adrisovci′ zapravo razmatraju uključivanje u Unicreditov proces pospremanja.

Dakako, ako dio njega izravno ili posredno bude dezinvestiranje jedne podružnice u Hrvatskoj. U slučaju da aktualni razgovori o spajanju s francuskim Societe Generaleom (o čemu je nedavno pisala i talijanska novinska agencija ANSA) rezultiraju dogovorom, tandem UCI-SG zbog koncentracije bi se morao riješiti ili Splitske ili Zabe. U slučaju da se odustane od plana udruživanja talijanske i francuske banke, i da se UCI okrene razgovorima (tj. njihovu nastavku) o zasebnoj prodaji hrvatske podružnice očito zainteresiranim Francuzima, oni bi morali nekom drugom prepustiti Splitsku. U tom slučaju moguće je da OTP koji je za nju već otvoreno pokazao interes dobije i domaćeg konkurenta.

Splitska banka cjenovno bi svakako bila dohvatljivija i mogućem domaćem investitoru. Uz pretpostavku da bi se za nju tražila knjigovodstvena vrijednost, tu bi se banku moglo poklopiti za oko pola milijarde eura (SG ju je svojedobno kupio za duplo više). Nasuprot tome, vrijednost Zabe je približno triput veća (na razini grupe i više) i u scenariju domaćeg kapitala zahtijevala bi udružene snage, tj. formiranje konzorcija. Kod nas to uglavnom znači prizivanje podrške mirovinaca, no zbog vlasničkih poveznica to nije baš jednostavna konstrukcija.

Sve u svemu, dio financijaša misli da su uz današnje razine vrednovanja banaka (a u EU se kreću od 0,7-1 ′booka′) očekivani povrati - pogotovo u Hrvatskoj gdje je razina rezuervacija i pokrivenosti loših plasmana solidna, a bilance već poprilično očišćene - sasvim prihvatljivi. Unatoč tome što se bankarstvo danas smatra ′low tech′ biznisom. Naravno, što se tiče domaćeg vlasništva, neki će reći i da je većina banaka u nas i danas u domaćem vlasništvu. "Ako imaju ideju kako, lako mogu rasti i povećati svoj značaj. Ako nemaju, bolje da su mali", kaže jedan sumnjičavi financijaš. "Velike banke su u stranom vlasništvu jer su više vrijedile strancima nego Hrvatima. Kada postane obrnuto, bit će u domaćem vlasništvu", zaključuje.

Izvor: poslovni.hr
Ključne riječi:
banke ~ Unicredit ~ Adris Grupa

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08160 0,00
-0,36%
GBP
0,85768 0,00
-0,09%
CHF
0,98110 0,00
0,01%
JPY
163,52000 -0,88
-0,54%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,81 €
26.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 13:00  2832,74
-9,67
-0,34
CROBEX10* 28.03. 13:00  1717,31
0,95
0,06
CROBEX10tr* 28.03. 13:00  1866,87
1,03
0,06
ADRIAprime* 28.03. 13:00  1916,38
-7,20
-0,37
CROBISTR* 27.03. 16:31  172,7653
0,08
0,05
CROBIS* 27.03. 16:31  96,038
0,01
0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (13:01:15 28.03.2024)
(13:01:15 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
268,00 €
1,52%
258.018,00 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
RIVP
5,12 €
-0,78%
82.297,86 €
HT
30,40 €
0,00%
81.137,60 €
7BET
13,87 €
0,65%
69.300,84 €
HPB
234,00 €
0,86%
53.394,00 €
SPAN
48,00 €
0,21%
41.655,50 €
ZABA
18,25 €
0,27%
30.613,40 €
7CRO
22,78 €
-0,52%
29.519,35 €
KODT
1.330,00 €
-3,62%
24.060,00 €
Redovni dionički promet:   
899.880,54 €
Redovni obveznički promet:   
0 €
Sveukupni promet:   
2.684.880,54 €