- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
GOSPODARSTVO U 2015.Objavljeno: 21.12.2015
Izlazak iz recesije i konverzija ′švicaraca′ obilježili godinu
Podijeli sadržaj: | ||||
Izlazak iz recesije nakon šest godina, ali i rast javnog duga, kao i konverzija kredita u švicarskim francima u eurske glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2015., smatraju ekonomski stručnjaci.
"Godinu je svakako obilježio izlazak iz recesije i veći rast bruto domaćeg proizvoda nego što se očekivalo", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Početkom 2015. analitičari su očekivali rast BDP-a za najviše 0,5 posto, a neki čak i nastavak recesije u prvom dijelu godine. No, u prvih devet mjeseci gospodarstvo je poraslo 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u trećem tromjesečju BDP je skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine.
Stoga u posljednjoj anketi Hine većina analitičara očekuje rast gospodarstva u cijeloj ovoj godini za otprilike 1 posto.
Veći rast nego što se očekivalo zahvaljuje se, među ostalim, prvom rastu investicija nakon više godina i rekordnoj turističkoj sezoni. Prema podacima Ministarstva turizma, u prvih jedanaest mjeseci broj dolazaka porastao je za 8,2, a noćenja za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Kako zahvaljujući povećanim investicijama u turizmu, tako i problemima kod nekih od naših najvećih konkurenata u tom sektoru, procjenjujemo da su turistički prihodi ove godine dosegnuli oko 8 milijardi eura, ili otprilike 8 posto više nego lani", kaže Šantić.
Godinu je obilježio i snažan rast izvoza, drugu godinu zaredom, što je također pozitivno utjecalo na BDP.
"Privatni sektor svojom je izvoznom orijentacijom pokazao da je žilav i da, unatoč poteškoćama s kojima se suočava na domaćem tržištu, uspijeva preživjeti", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Jedno je od obilježja ove godine i primjena novih poreznih razreda i povećanog osnovnog osobnog odbitka kod poreza na dohodak, što je potaknulo rast plaća i domaću potrošnju.
Primjena "izmjena Zakona o porezu na dohodak povoljno se odrazila na kretanje neto plaća, a neizravno i na poboljšanje raspoloženja potrošača. Rast neto plaća pozitivno je utjecao na oporavak domaće potražnje, osobito osobne potrošnje, koja je značajna komponenta BDP-a", kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Kao obilježje navode i pad cijena nafte na svjetskim tržištima na najniže razine u gotovo sedam godina, što se odrazilo i na domaćem tržištu.
"Približno 50 posto niža prosječna cijena nafte na godišnjoj razini omogućila je pozitivan trend kretanja robnoga deficita, oslobodila je jedan dio raspoloživog dohotka za potrošnju na druge robe i usluge, te dovela do određenih preraspodjela u proračunskim prihodima i rashodima", kažu u HGK.
A ponajviše zbog pada cijena goriva, ovu je godinu obilježila i deflacija. U prvih deset mjeseci potrošačke su cijene bile 0,4 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Zadrži li se taj trend, 2015. bit će druga godina zaredom kako su cijene pale.
Rast javnog duga i izostanak reformi
I dok je rast gospodarstva dobra vijest, loša je da je nastavljen rast javnog duga. Prema podacima Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 283 milijarde kuna, ili 85,7 posto BDP-a, što je otprilike 15 milijardi kuna, ili 4 postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju.
Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug dosegnut će krajem ove godine 89,2 posto, a iduće premašiti 91 posto BDP-a.
"Oporavak gospodarstva ohrabruje, no javne financije i dalje predstavljaju najveći rizik. Nužno je smanjivanje proračunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
I mnogi drugi stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući rast javnog duga, nedovoljnu fiskalnu konsolidaciju i nedostatak reformi.
"Rast javnoga duga i visoki proračunski deficit, zajedno s drugim indikatorima, jasno ukazuju na činjenicu da su značajnije i dublje reforme ponovno izostale", kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
Rast javnog duga najviše je utjecao i na smanjenje izgleda za hrvatski rejting sa ′stabilnih′ na ′negativne′ kod dviju agencija, Standard & Poor′sa i Fitcha, što znači da bi iduće godine mogle smanjiti rejting, ako se u međuvremenu situacija ne poboljša.
„Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto BDP-a u 2016.", naveli su u posljednjoj reviziji rejtinga analitičari S&P-a.
Kod te agencije, kao i Fitcha hrvatski je rejting dva stupnja ispod investicijske razine, dok Moody′s drži rejting jedan stupanj ispod investicijske razine i s negativnim izgledima.
Konverzija kredita u ′švicarcima′
Godinu su obilježili i problemi s visokim tečajem švicarskog franka, što je izazvalo prosvjede građana s kreditima u toj valuti, pod vodstvom udruge Franak, a potom i izmjene zakona, koje su, pak, digle na noge banke.
Naime, polovicom siječnja švicarska središnja banka odustala je od obrane tečaja franka na razini od 1,20 franaka za euro jer njezine intervencije na tržištima nisu davale rezultate, dok je euro slabio zbog izuzetno popustljive monetarne politike Europske središnje banke (ECB).
Samo u jednom danu, kada su švicarske monetarne vlasti odustale od obrane, tečaj ′švicarca′ skočio je 16 posto, pa je cijena eura prvi puta u povijesti pala ispod 1,0 franka.
Istoga je dana na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Kako bi to predstavljalo veliki udar na građane s kreditima u ′švicarcima′ i valutnom klauzulom, hrvatska je Vlada zamrznula tečaj franka na 6,39 kuna.
Udruga Franak, banke i Vlada mjesecima su pokušavale riješiti problem, no kako nisu našle zajedničko rješenje, Vlada je u rujnu donijela izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema kojemu građani mogu zamijeniti kredite u francima u eurske, dok će banke pretrpjeti velike gubitke.
Rezervacije zbog potencijalnih troškova konverzije kredita u ′švicarcima′, koje su imale banke koje su nudile te kredite, rezultirale su gubitkom u prvih devet mjeseci ove godine na razini cijelog hrvatskog bankarskog sustava u iznosu od oko 4,5 milijardi kuna.
HNB procjenjuje da bi trošak konverzije kredita mogao dosegnuti otprilike 8 milijardi kuna te da bi banke tek 2017. ponovno ušle u područje pozitivnih zarada.
Kako bi održala likvidnost bankarskog sustava, HNB poduzela je niz mjera - od deviznih intervencija, do održavanja obratnih repo aukcija svakoga tjedna.
Iz banaka, pak, poručuju da je to značajan udar na njihovu profitabilnost i likvidnost, što bi moglo dovesti do smanjenja kreditiranja i usporavanja rasta gospodarstva. Poručuju da odluka Vlade ukazuje i na nestabilnost okvira poslovanja.
"Država je svojim uplitanjem u tržišne odnose i ugovorne odnose unijela svojevrsnu neizvjesnost jer je na taj način pokazala da se može upletati u ugovorne odnose, što je nedopustivo u modernom tržišno orijentiranom gospodarstvu", kaže Zrinka Živković-Matijević.
Istraživanje nafte i plina u Jadranu
U fokusu javnosti ove je godine bila i dodjela dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu. Prvoga radnog dana 2015. Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu dobilo pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina.
Dodjela istražnih polja izazvala je brojne reakcije, napose ekoloških udruga i predstavnika turističkog sektora. Tako je u Ministarstvo gospodarstva, nakon javne rasprave koja je završila sredinom veljače, stiglo više od 2.600 primjedbi vezanih uz Stratešku studiju utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.
To je potaknulo premijera Zorana Milanovića na najavu mogućnosti referenduma o tom pitanju, a uslijedile su i dvije saborske interpelacije, na inicijativu HDZ-a i OraH-a. Vlada je interpelacije odbacila, a kasnije je u Sabor poslala poseban zakon o zaštiti priobalja.
Novi udarac istraživanju nafte i plina u Jadranu uslijedio je krajem srpnja, kada je konzorcij u kojem su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustao od potpisivanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na Jadranu zbog neriješenog pitanja granice sa Crnom Gorom.
Krajem rujna, Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su Marathon Oil i OMV odustali, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon parlamentarnih izbora.
"Godinu je svakako obilježio izlazak iz recesije i veći rast bruto domaćeg proizvoda nego što se očekivalo", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Početkom 2015. analitičari su očekivali rast BDP-a za najviše 0,5 posto, a neki čak i nastavak recesije u prvom dijelu godine. No, u prvih devet mjeseci gospodarstvo je poraslo 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u trećem tromjesečju BDP je skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine.
Stoga u posljednjoj anketi Hine većina analitičara očekuje rast gospodarstva u cijeloj ovoj godini za otprilike 1 posto.
Veći rast nego što se očekivalo zahvaljuje se, među ostalim, prvom rastu investicija nakon više godina i rekordnoj turističkoj sezoni. Prema podacima Ministarstva turizma, u prvih jedanaest mjeseci broj dolazaka porastao je za 8,2, a noćenja za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Kako zahvaljujući povećanim investicijama u turizmu, tako i problemima kod nekih od naših najvećih konkurenata u tom sektoru, procjenjujemo da su turistički prihodi ove godine dosegnuli oko 8 milijardi eura, ili otprilike 8 posto više nego lani", kaže Šantić.
Godinu je obilježio i snažan rast izvoza, drugu godinu zaredom, što je također pozitivno utjecalo na BDP.
"Privatni sektor svojom je izvoznom orijentacijom pokazao da je žilav i da, unatoč poteškoćama s kojima se suočava na domaćem tržištu, uspijeva preživjeti", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Jedno je od obilježja ove godine i primjena novih poreznih razreda i povećanog osnovnog osobnog odbitka kod poreza na dohodak, što je potaknulo rast plaća i domaću potrošnju.
Primjena "izmjena Zakona o porezu na dohodak povoljno se odrazila na kretanje neto plaća, a neizravno i na poboljšanje raspoloženja potrošača. Rast neto plaća pozitivno je utjecao na oporavak domaće potražnje, osobito osobne potrošnje, koja je značajna komponenta BDP-a", kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Kao obilježje navode i pad cijena nafte na svjetskim tržištima na najniže razine u gotovo sedam godina, što se odrazilo i na domaćem tržištu.
"Približno 50 posto niža prosječna cijena nafte na godišnjoj razini omogućila je pozitivan trend kretanja robnoga deficita, oslobodila je jedan dio raspoloživog dohotka za potrošnju na druge robe i usluge, te dovela do određenih preraspodjela u proračunskim prihodima i rashodima", kažu u HGK.
A ponajviše zbog pada cijena goriva, ovu je godinu obilježila i deflacija. U prvih deset mjeseci potrošačke su cijene bile 0,4 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Zadrži li se taj trend, 2015. bit će druga godina zaredom kako su cijene pale.
Rast javnog duga i izostanak reformi
I dok je rast gospodarstva dobra vijest, loša je da je nastavljen rast javnog duga. Prema podacima Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 283 milijarde kuna, ili 85,7 posto BDP-a, što je otprilike 15 milijardi kuna, ili 4 postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju.
Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug dosegnut će krajem ove godine 89,2 posto, a iduće premašiti 91 posto BDP-a.
"Oporavak gospodarstva ohrabruje, no javne financije i dalje predstavljaju najveći rizik. Nužno je smanjivanje proračunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
I mnogi drugi stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući rast javnog duga, nedovoljnu fiskalnu konsolidaciju i nedostatak reformi.
"Rast javnoga duga i visoki proračunski deficit, zajedno s drugim indikatorima, jasno ukazuju na činjenicu da su značajnije i dublje reforme ponovno izostale", kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
Rast javnog duga najviše je utjecao i na smanjenje izgleda za hrvatski rejting sa ′stabilnih′ na ′negativne′ kod dviju agencija, Standard & Poor′sa i Fitcha, što znači da bi iduće godine mogle smanjiti rejting, ako se u međuvremenu situacija ne poboljša.
„Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto BDP-a u 2016.", naveli su u posljednjoj reviziji rejtinga analitičari S&P-a.
Kod te agencije, kao i Fitcha hrvatski je rejting dva stupnja ispod investicijske razine, dok Moody′s drži rejting jedan stupanj ispod investicijske razine i s negativnim izgledima.
Konverzija kredita u ′švicarcima′
Godinu su obilježili i problemi s visokim tečajem švicarskog franka, što je izazvalo prosvjede građana s kreditima u toj valuti, pod vodstvom udruge Franak, a potom i izmjene zakona, koje su, pak, digle na noge banke.
Naime, polovicom siječnja švicarska središnja banka odustala je od obrane tečaja franka na razini od 1,20 franaka za euro jer njezine intervencije na tržištima nisu davale rezultate, dok je euro slabio zbog izuzetno popustljive monetarne politike Europske središnje banke (ECB).
Samo u jednom danu, kada su švicarske monetarne vlasti odustale od obrane, tečaj ′švicarca′ skočio je 16 posto, pa je cijena eura prvi puta u povijesti pala ispod 1,0 franka.
Istoga je dana na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Kako bi to predstavljalo veliki udar na građane s kreditima u ′švicarcima′ i valutnom klauzulom, hrvatska je Vlada zamrznula tečaj franka na 6,39 kuna.
Udruga Franak, banke i Vlada mjesecima su pokušavale riješiti problem, no kako nisu našle zajedničko rješenje, Vlada je u rujnu donijela izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema kojemu građani mogu zamijeniti kredite u francima u eurske, dok će banke pretrpjeti velike gubitke.
Rezervacije zbog potencijalnih troškova konverzije kredita u ′švicarcima′, koje su imale banke koje su nudile te kredite, rezultirale su gubitkom u prvih devet mjeseci ove godine na razini cijelog hrvatskog bankarskog sustava u iznosu od oko 4,5 milijardi kuna.
HNB procjenjuje da bi trošak konverzije kredita mogao dosegnuti otprilike 8 milijardi kuna te da bi banke tek 2017. ponovno ušle u područje pozitivnih zarada.
Kako bi održala likvidnost bankarskog sustava, HNB poduzela je niz mjera - od deviznih intervencija, do održavanja obratnih repo aukcija svakoga tjedna.
Iz banaka, pak, poručuju da je to značajan udar na njihovu profitabilnost i likvidnost, što bi moglo dovesti do smanjenja kreditiranja i usporavanja rasta gospodarstva. Poručuju da odluka Vlade ukazuje i na nestabilnost okvira poslovanja.
"Država je svojim uplitanjem u tržišne odnose i ugovorne odnose unijela svojevrsnu neizvjesnost jer je na taj način pokazala da se može upletati u ugovorne odnose, što je nedopustivo u modernom tržišno orijentiranom gospodarstvu", kaže Zrinka Živković-Matijević.
Istraživanje nafte i plina u Jadranu
U fokusu javnosti ove je godine bila i dodjela dozvola za istraživanje ugljikovodika u Jadranu. Prvoga radnog dana 2015. Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu dobilo pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina.
Dodjela istražnih polja izazvala je brojne reakcije, napose ekoloških udruga i predstavnika turističkog sektora. Tako je u Ministarstvo gospodarstva, nakon javne rasprave koja je završila sredinom veljače, stiglo više od 2.600 primjedbi vezanih uz Stratešku studiju utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.
To je potaknulo premijera Zorana Milanovića na najavu mogućnosti referenduma o tom pitanju, a uslijedile su i dvije saborske interpelacije, na inicijativu HDZ-a i OraH-a. Vlada je interpelacije odbacila, a kasnije je u Sabor poslala poseban zakon o zaštiti priobalja.
Novi udarac istraživanju nafte i plina u Jadranu uslijedio je krajem srpnja, kada je konzorcij u kojem su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustao od potpisivanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na Jadranu zbog neriješenog pitanja granice sa Crnom Gorom.
Krajem rujna, Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su Marathon Oil i OMV odustali, a sklapanje koncesijskih ugovora za druga polja odgodila nakon parlamentarnih izbora.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 16:00 | 2799,37 | -3,94 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 19.04. 16:00 | 1698,51 | 1,11 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 16:00 | 1846,43 | 1,21 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 15:54 | 1883,43 | 4,15 |
0,22 |
|
CROBISTR* | 19.04. 16:31 | 172,9705 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 19.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
165.386,50 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
112.780,20 € |
ATPL | 44,10 € |
2,56% |
80.061,90 € |
ERNT | 207,00 € |
-0,48% |
67.333,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
52.721,00 € |
KODT2 | 1.380,00 € |
-3,50% |
51.780,00 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
48.625,20 € |
ADRS | 84,00 € |
0,00% |
40.152,00 € |
JDOS | 460,00 € |
-4,17% |
39.164,00 € |
KODT | 1.440,00 € |
-0,69% |
28.880,00 € |
Redovni dionički promet: | 849.033,89 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 1.999.035,89 € |