Inozemne banke ponovo su u trećem tromjesečju 2015. smanjile financiranje u europskim gospodarstvima u nastajanju dok je u Hrvatskoj zabilježen osjetno blaži pad inozemnog bankovnog financiranja nego u prethodna tri mjeseca, pokazalo je tromjesečno istraživanje međunarodnih zajmodavaca.

U razdoblju od srpnja do rujna inozemno je bankovno financiranje u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) smanjeno 0,3 posto promatrano udjelom u BDP-u. Isti postotni pad zabilježilo je i u prethodnom tromjesečju, pokazuje u utorak objavljeno istraživanje Bečke inicijative.

Ako se izuzmu Rusija i Turska, financiranje je u trećem tromjesečju 2015. smanjeno 0,4 posto, nakon što je u prethodna tri mjeseca poraslo prvi puta od početka 2011., iako za skromnih 0,1 posto.

Bečku inicijativu osnovali su nakon globalne financijske krize 2008. Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka (SB), Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska komisija kako bi u suradnji s privatnim sektorom spriječili povlačenje inozemnih banaka iz europskih gospodarstava u nastajanju.

Istraživanje obuhvaća 21 zemlju a temelji se na podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS).

Pad inozemnog bankovnog financiranja u trećem tromjesečju 2015. rezultat je ponajprije značajnog smanjenja izloženosti inozemnih banaka u Mađarskoj i Poljskoj, za 2,6 odnosno 0,7 posto iskazano udjelom u BDP-u, konstatiraju autori.

Hrvatska je također bila u skupini zemalja koje su u trećem tromjesečju zabilježile pad inozemnog bankovnog financiranja za 0,7 posto BDP-a, zajedno sa Poljskom, Rumunjskom i Slovenijom.

Financiranje je smanjeno u većini zemalja u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe, a najizrazitije u Crnoj Gori, za 1,4 posto, te u Estoniji 1,1 posto, u Bugarskoj, za 0,9 posto, i u Makedoniji 0,8 posto. Rusija je također bilježila značajan pad inozemnog bankovnog financiranja u trećem tromjesečju 2015., za 0,6 posto iskazano udjelom u BDP-u.

Skupinu zemalja koje su u trećem tromjesečju zabilježile rast inozemnog bankovnog financiranja činile su Češka, Litva, Slovačka, Turska, Srbija, Latvija i Bjelorusija. Najviše je poskočilo inozemno bankovno financiranje u Češkoj, za 1,6 posto iskazano udjelom u BDP-u. Slijedi Litva s 0,7 posto.

Sporiji pad u Hrvatskoj

Hrvatska se također našla u skupini zemalja koje su u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježile znatno blaži pad inozemnog bankovnog financiranja nego u prethodna tri mjeseca kada je financiranje iskazano udjelom u BDP-u smanjeno 1,4 posto. Isti je trend zabilježen i u Bugarskoj, Rusiji i Ukrajini, napominju autori studije.

Trend smanjenja inozemnog bankovnog financiranja u Hrvatskoj započeo je u prvom tromjesečju 2015. godine kada je ono smanjeno 1,9 posto iskazano udjelom u BDP-u. U posljednjem tromjesečju 2014. godine poraslo je blagih 0,2 posto, pokazuju podaci Bečke inicijative.

Ukupno je u razdoblju od posljednjeg tromjesečja 2014. do trećeg tromjesečja 2015. inozemno bankovno financiranje u Hrvatskoj iskazano udjelom u BDP-u smanjeno 3,8 posto.

Najveći je pad inozemnog bankovnog financiranja u promatranom vremenskom razdoblju zabilježila Litva, za 5,2 posto. Slijede Bugarska, Ukrajina i Mađarska sa smanjenjem izloženosti inozemnih banaka za 4,7 odnosno 4,5 i 4,2 posto.

Ukupno su banke smanjile izloženost u europskim gospodarstvima u nastajanju u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s rujnom 2015. za 1,9 posto, pokazuje izvješće Bečke inicijative. Ako se izuzmu Rusija i Turska, izloženost inozemnih banaka u toj regiji smanjena je 1,5 posto.