NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

POSLOVANJEObjavljeno: 12.07.2018
ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

ICT sektor lani ostvario 36 milijardi kuna prihoda

Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda ili oko 3 milijarde kuna više nego u 2016., a poraste je zabilježio i kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni su naliza ICT sektora u 2017. te dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj, što je priredila HUP-ova ICT udruga, uz poruku da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati, jer jedino tako Hrvatska može ′loviti′ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.

"U ICT sektoru u 2017. je zaista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u zadnjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.

Po iznijetim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.

Balen je iz analize izdvojio i podatak da je u ICT sektoru lani, unatoč ′odljevu′ ljudi, stvoreno gotovo tri tisuće novih radnih mjesta pa ih je krajem godine zapošljavao ukupno 36 tisuća. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrovima koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.

"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo 10 milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u zadnjih deset godina izvoz mu je porastao 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.

Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj, jer su ICT kadrovi iznimno traženi u cijelom svijetu. Iako je trošak plaća u sektoru i veći nego kod mnogih drugih te je ICT sektor i tu na drugom mjestu, opet iza prve farmaceutike, isto tako je i velika dodana vrijednost koju stvaraju, kao i globalno tržište na kojemu se ′tuku′ za poslove, napominje Balen.

"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u EU, a stremimo da za četiri godine ili u 2021. dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primjene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
ICT ~ poslovanje ~ HUP

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
-0,05%
GBP
0,85510 0,00
-0,30%
CHF
0,97660 0,00
-0,46%
JPY
163,45000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
27.03.2024
-0,67%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €