Europska komisija očekuje da će rast hrvatsko gospodarstvo ove godine usporiti na 2,7 posto, a u 2020. dodatno "prikočiti" na 2,5 posto pri čemu zimske projekcije Bruxellesa primjetno reflektiraju ulazak Starog kontinenta u fazu hlađenja. Na tragu očekivanog usporavanja glavnih trgovinskih partnera, Italije i Njemačke, robni izvoz usporit će više nego ranije. Izvoz usluga, kojeg gura turizam, nastavit će dobar performans zbog dulje sezone i investicija u luksuzne hotele. U tim okolnostima motor rasta ostaje osobna potrošnja koju podupiru pad nezaposlenosti, niska inflacija i kamatne stope te pozitivni sentiment. Privatnim investicijama pak predviđa se tek umjereni rast na krilima jeftinog novca. Projekcije bržeg povlačenja EU novca trebale bi dati poticaj javnim investicijama koje svejedno neće dosegnuti pretkriznu razinu, smatra Komisija.

U Bruxellesu primjećuju da je inflacija ostaje na relativno niskih 1,4 posto unatoč pritisku većeg raspoloživog dohotka i skoka cijena energenata. Plaćama se prognozira uzlazni trend zbog pada broja nezaposlenih, no inflatorni pritisci ostat će slabi zbog sniženja PDV-a na svježe voće i povrće te najavljenog rezanja opće stope na 24 posto 2020. Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na briselske brojke opaskom da su u skladu projekcijama Vlade (koja je proračun radila s projekcijom od 2,9%), te ostalih institucija, poput HNB-a i MMF-a. "Svi smo u rangu između 2,5 i 3% za ovu godinu", kazao je Marić rekavši da je to dobro za vjerodostojnost. Vrijedi primijetiti da, iako su nijanse unutar statističke greške, EK je s prognozom od 2,6% u 2020. optimističniji od Vlade koja je u ljetnim smjernicama rast plafonirala na 2,5%.