- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
EKONOMIJAObjavljeno: 06.11.2012
Hrvatsko Državno odvjetništvo i zagonetka zvana Hypo banka
Podijeli sadržaj: | ||||
Izricanje prvostupanjske presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu u procesu za primanje mita od Hypo Alpe Adria bank (HAAB), neslužbeno najavljeno za 16. studenog, usmjerilo je pozornost javnosti na rad Državnog odvjetništva i glavnog odvjetnika Mladena Bajića prema brojnim aferama što su se u Hrvatskoj povezivale s tom bankom. I pitanje zašto se tim aferama sudstvo nije bavilo, odnosno je li riječ o selektivnom pristupu ili pak nedovoljnoj osposobljenosti Državnog odvjetništva da se bez pomoći sa strane, kao u slučaju optužnice protiv Sanadera za što je Austrija dostavila brojne spise, uhvati u klinč s "velikim igračima", piše Deutsche Welle.
Hypo banka - "poluga" za mešetarenje hrvatske političke elite
Prije nego što pokušamo naći odgovor, valja podsjetiti da je prije gotovo dvije godine Austrija provela suđenje i osudila krivce na čelu s predsjednikom Uprave Wolfgangom Kultererom za slom te nekad male koruške banke. Treba, također, podsjetiti kako je u kolovozu ove godine ta austrijska banka uložila građanske tužbe kojima od nekada vodećih ljudi u slovenskim podružnicama Hypo banke i Hypo Leasinga traži odštetu od 23,4 milijuna eura. U Hrvatskoj su se dosad o ostalim aferama vezanim za Hypo banku bavili mediji koji su s njom povezivali poduzetnike, tajkune, medijske izdavače, političare... Na primjer tjednik Globus - "Wolfgang Kulterer: HAAB je u Hrvatsku došla na poziv Sanadera i dala je kredit Pukanićevoj Republici. Novinska agencija Hina je javljala - "Afera Hypo: Na fantomskom projektu Barbariga-Dragonera spiskali 80 milijuna eura", tjednik Nacional - "Austrijanci najavili nova uhićenja: Ključni su bili Tuđman, Zagorec i još deset političara"... Mogli bismo tako nizati naslove stotina i stotina novinskih stranica o vezi HAAB-a i najutjecajnijih hrvatskih osoba ili citirati izjave poput one koruškog parlamentarnog istražitelja Rolfa Holuba kako će pitati Sanadera o financiranju HDZ-a preko Hypo banke te o ulogama tajkuna Roberta Ježića i izdavača Nine Pavića. I vjerojatno bismo došli tek do zaključka publicista Dražena Rajkovića, koji je baveći se tzv. Sanaderovom hobotnicom, konstatirao: "Banka je poslužila kao poluga uz pomoć koje je dio hrvatske političke elite, pretežno povezan s HDZ-om (ali i ne samo s tom strankom) ‘oprao' tijekom rata isisani novac iz ratom poharane zemlje i legalno ga vratio u Hrvatsku u obliku fiktivnih investicijskih kredita, čime su zagospodarili najvažnijim državnim resursima."
Velika većina javnosti, a među njima i odvjetnici, smatraju kako se Državno odvjetništvo kalkulantski odnosi prema Hypo banci. U prilog toj tezi navode činjenicu da je Bajić o istrazi protiv Sanadera obavijestio State Department prije nego što je postupak pokrenut. Mediji, npr. Novi list i još više brojni portali ismijavaju "hrabrost" Mladena Bajića, koji se nakon više od desetljeća od kada su objavljeni prvi tekstovi o provizijama i mitu HAAB-a u Hrvatskoj, a baš uoči posljednjih parlamentarnih izbora, "bacio" na Sanadera. I već sada žale što je, po njima, glavni državni odvjetnik odustao od procesuiranja Sanadera i tajkuna Miroslava Kutle, navodno također povezanih provizijama za kredite što ih je odobrila Hypo banka. O već legendarnim Bajićevim vještinama da se održi na mjestu prvog čovjeka Državnog odvjetništva ispisano je barem onoliko tekstova koliko i o samoj "aferi Hypo banke".
Simboličan slučaj koji se može dokazati
Ivanka Toma
No neki, kao novinarka Večernjeg lista Ivanka Toma, koja godinama prati i tu aferu ali i Bajićev rad smatra kako je "za pretpostaviti da su oni išli na slučaj koji mogu dokazati, odnosno da su im se otvorili dokazi protiv Sanadera." Kao drugo ističe simboliku samog procesa. "Optuženik Sanader je bio predsjednik Vlade. I predstavlja vrh vlasti te simbolizira isprepletenost korupcije, vlasti i kriminala u Hrvatskoj", naglasila je Toma. S njom je suglasan profesor Žarko Puhovski, koji navodi tri razloga za ambivalentan odnos prema držanju Državnog odvjetništva i samog Bajića u slučaju "afere Hypo". "Između onoga što se u medijima može napisati i onoga što je ‘osnov sumnje', kako to zakon kaže, za Državno je odvjetništvo velika razlika. I to mediji vrlo često zaboravljaju. U strategiji Državnog odvjetništva bilo je vrlo bitno da se pokaže kako je ova država u stanju učiniti ono što nitko nije. A to je da nema države u kojoj nije bilo državnog udara, a da je toliki broj državnih dužnosnika na sudu, pred sudom ili u zatvoru. To pokazuje neku namjeru države da se stvari raščiste", kazao je Puhovski. I kao treći razlog navodi izjave nekih "čudnih političara iz CDU-a i iz britanskog parlamenta" koji direktno pritišću hrvatsko pravosuđe i traže da se Sanaderu pomogne. "Ti pritisci pokazuju da je prevelik zalogaj za Državno odvjetništvo, bojim se i za hrvatsku državu, i ovo što čine a kamoli nešto više", smatra Puhovski.
Sudski epilog
Žarko Puhovski
I Toma i Puhovski vjeruju kako bi suđenje Sanaderu moglo otvoriti prostor za sudski epilog i ostalih afera. "Na koncu, ako se pokažu ovdje uspješni, onda bi otvorili vrata da procesuiraju i ostale slučajeve", kazala je Toma. "Ja mislim da će oni pokušati iz sadašnjeg suđenja izvući materijal za naredna suđenja. Ako to uspiju, to će biti velika stvar, ali mislim da to onda nitko neće pratiti jer će se misliti kako je glavna stvar prošla sa Sanaderom.", uvjeren je Puhovski, "jer je u dosadašnjem suđenju velika količina činjenica izašla na vidjelo, od kojih su neke bile znane a neke su bile neznane, poglavito za osobe s politički nižim utjecajem, ali ekonomski daleko moćnijim nego što se vodi aktualni proces." Toma dodaje kako je i pitanje ima li Državno odvjetništvo dovoljno vremena, ljudi i mogućnosti za procesuiranje svih povezanih s "aferom Hypo" u Hrvatskoj. Jer, ne smije se zaboraviti kako se bilanca Hypo banke od 1992. do kolovoza 2006. povećala s dvije na 25 milijardi eura da bi se do kraja 2008. gotovo udvostručila, odnosno povećala na 43 milijarde - samo milijarda je ostvarena štednjom austrijskih građana.
Hypo banka - "poluga" za mešetarenje hrvatske političke elite
Prije nego što pokušamo naći odgovor, valja podsjetiti da je prije gotovo dvije godine Austrija provela suđenje i osudila krivce na čelu s predsjednikom Uprave Wolfgangom Kultererom za slom te nekad male koruške banke. Treba, također, podsjetiti kako je u kolovozu ove godine ta austrijska banka uložila građanske tužbe kojima od nekada vodećih ljudi u slovenskim podružnicama Hypo banke i Hypo Leasinga traži odštetu od 23,4 milijuna eura. U Hrvatskoj su se dosad o ostalim aferama vezanim za Hypo banku bavili mediji koji su s njom povezivali poduzetnike, tajkune, medijske izdavače, političare... Na primjer tjednik Globus - "Wolfgang Kulterer: HAAB je u Hrvatsku došla na poziv Sanadera i dala je kredit Pukanićevoj Republici. Novinska agencija Hina je javljala - "Afera Hypo: Na fantomskom projektu Barbariga-Dragonera spiskali 80 milijuna eura", tjednik Nacional - "Austrijanci najavili nova uhićenja: Ključni su bili Tuđman, Zagorec i još deset političara"... Mogli bismo tako nizati naslove stotina i stotina novinskih stranica o vezi HAAB-a i najutjecajnijih hrvatskih osoba ili citirati izjave poput one koruškog parlamentarnog istražitelja Rolfa Holuba kako će pitati Sanadera o financiranju HDZ-a preko Hypo banke te o ulogama tajkuna Roberta Ježića i izdavača Nine Pavića. I vjerojatno bismo došli tek do zaključka publicista Dražena Rajkovića, koji je baveći se tzv. Sanaderovom hobotnicom, konstatirao: "Banka je poslužila kao poluga uz pomoć koje je dio hrvatske političke elite, pretežno povezan s HDZ-om (ali i ne samo s tom strankom) ‘oprao' tijekom rata isisani novac iz ratom poharane zemlje i legalno ga vratio u Hrvatsku u obliku fiktivnih investicijskih kredita, čime su zagospodarili najvažnijim državnim resursima."
Velika većina javnosti, a među njima i odvjetnici, smatraju kako se Državno odvjetništvo kalkulantski odnosi prema Hypo banci. U prilog toj tezi navode činjenicu da je Bajić o istrazi protiv Sanadera obavijestio State Department prije nego što je postupak pokrenut. Mediji, npr. Novi list i još više brojni portali ismijavaju "hrabrost" Mladena Bajića, koji se nakon više od desetljeća od kada su objavljeni prvi tekstovi o provizijama i mitu HAAB-a u Hrvatskoj, a baš uoči posljednjih parlamentarnih izbora, "bacio" na Sanadera. I već sada žale što je, po njima, glavni državni odvjetnik odustao od procesuiranja Sanadera i tajkuna Miroslava Kutle, navodno također povezanih provizijama za kredite što ih je odobrila Hypo banka. O već legendarnim Bajićevim vještinama da se održi na mjestu prvog čovjeka Državnog odvjetništva ispisano je barem onoliko tekstova koliko i o samoj "aferi Hypo banke".
Simboličan slučaj koji se može dokazati
Ivanka Toma
No neki, kao novinarka Večernjeg lista Ivanka Toma, koja godinama prati i tu aferu ali i Bajićev rad smatra kako je "za pretpostaviti da su oni išli na slučaj koji mogu dokazati, odnosno da su im se otvorili dokazi protiv Sanadera." Kao drugo ističe simboliku samog procesa. "Optuženik Sanader je bio predsjednik Vlade. I predstavlja vrh vlasti te simbolizira isprepletenost korupcije, vlasti i kriminala u Hrvatskoj", naglasila je Toma. S njom je suglasan profesor Žarko Puhovski, koji navodi tri razloga za ambivalentan odnos prema držanju Državnog odvjetništva i samog Bajića u slučaju "afere Hypo". "Između onoga što se u medijima može napisati i onoga što je ‘osnov sumnje', kako to zakon kaže, za Državno je odvjetništvo velika razlika. I to mediji vrlo često zaboravljaju. U strategiji Državnog odvjetništva bilo je vrlo bitno da se pokaže kako je ova država u stanju učiniti ono što nitko nije. A to je da nema države u kojoj nije bilo državnog udara, a da je toliki broj državnih dužnosnika na sudu, pred sudom ili u zatvoru. To pokazuje neku namjeru države da se stvari raščiste", kazao je Puhovski. I kao treći razlog navodi izjave nekih "čudnih političara iz CDU-a i iz britanskog parlamenta" koji direktno pritišću hrvatsko pravosuđe i traže da se Sanaderu pomogne. "Ti pritisci pokazuju da je prevelik zalogaj za Državno odvjetništvo, bojim se i za hrvatsku državu, i ovo što čine a kamoli nešto više", smatra Puhovski.
Sudski epilog
Žarko Puhovski
I Toma i Puhovski vjeruju kako bi suđenje Sanaderu moglo otvoriti prostor za sudski epilog i ostalih afera. "Na koncu, ako se pokažu ovdje uspješni, onda bi otvorili vrata da procesuiraju i ostale slučajeve", kazala je Toma. "Ja mislim da će oni pokušati iz sadašnjeg suđenja izvući materijal za naredna suđenja. Ako to uspiju, to će biti velika stvar, ali mislim da to onda nitko neće pratiti jer će se misliti kako je glavna stvar prošla sa Sanaderom.", uvjeren je Puhovski, "jer je u dosadašnjem suđenju velika količina činjenica izašla na vidjelo, od kojih su neke bile znane a neke su bile neznane, poglavito za osobe s politički nižim utjecajem, ali ekonomski daleko moćnijim nego što se vodi aktualni proces." Toma dodaje kako je i pitanje ima li Državno odvjetništvo dovoljno vremena, ljudi i mogućnosti za procesuiranje svih povezanih s "aferom Hypo" u Hrvatskoj. Jer, ne smije se zaboraviti kako se bilanca Hypo banke od 1992. do kolovoza 2006. povećala s dvije na 25 milijardi eura da bi se do kraja 2008. gotovo udvostručila, odnosno povećala na 43 milijarde - samo milijarda je ostvarena štednjom austrijskih građana.
Izvor: profitiraj.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |