Bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan, uspješan i konkurentan, ali građani i gospodarstvo od toga nemaju koristi, odnosno ne osjećaju dovoljno tu stabilnost i uspješnost, poručili su to nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća jednoglasno i predstavnici sindikata i poslodavaca. Dok su čelni ljudi banaka, i to uglavnom povećavajući kamate, uspjeli i u krizi svojim vlasnicima sačuvati visoku razinu dobiti, gospodarstvo bilježi minuse, a građani sve teže plaćaju svoje obveze.

Prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj je oko šest posto ili malo iznad toga, a prosječna kamata na stambeni kredit u Europskoj uniji je oko četiri posto ili malo ispod toga. Dakle, građani Hrvatske plaćaju novac 50 posto skuplje od onih u EU. U vrijeme krize banke su dodatno dizale kamate i opteretile gospodarstvo i građane, ali su time povećali i postotak rizičnih kredita jer ih građani i tvrtke sve teže otplaćuju, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Tako je, prema podacima koji su prezentirani na GSV-u, udio "loših" kredita u 2010. godini porastao za 10,5 milijardi kuna i u ukupnim kreditima dosegnuo je 11,2 posto.

Čak 18 posto kredita gospodarstvu su rizični. Sever je otkrio i to da su sindikati na sjednici GSV-a tražili jaču aktivnost Vlade, pa i izmjene zakona, kad je u pitanju pad kamata, ali i da su predložili uvođenje poreza na bankarske transakcije, na čemu inzistira i sindikat na globalnoj razini. No dobili smo odgovor da je to moguće samo ako se nešto slično uvede na razini cijele EU, otkrio je Sever, koji tvrdi da od visokih dobiti banaka koristi nije imao nitko, pa ni zaposleni u tim bankama, nego tek isključivo vlasnici banaka. Dobit banaka je u 2010. godini bila 4,36 milijardi kuna, što je rast od 3,3 posto u odnosu na 2009. godinu. S druge strane, gospodarstvo bilježi pad pa su ponašanjem banaka nezadovoljni i u Hrvatskoj udruzi poslodavca jer i domaća poduzeća u svoj proizvod moraju ukalkulirati skuplju cijenu novca od svojih konkurenata iz inozemstva.

HNB je oslobađanjem sredstava obvezne pričuve učinio veliki korak, a sad je trenutak da banke tu relativnu vrijednost pretoče u gospodarsku učinkovitost i da budu ne samo vlasnice nekretnina, nego i sudionice gospodarskih procesa, kazao je predsjednik GSV-a Matko Bolanča, koji razumije i sindikalne argumente kad su banke u pitanju. No, kako je i sam Bolanča otkrio, predstavnici Hrvatske udruge banaka poručili su da se značajnijem rezanju kamata gospodarstvo i građani mogu nadati kad Hrvatska uđe u EU. Predstavnik Vlade u GSV-u, ministar Božidar Kalmeta, na te zahtjeve poslodavca i sindikata,, koji dobrim dijelom traže i akciju Vlade, nije ni pokušao odgovoriti, tek je nabrajao što je Vlada kroz model A i B učinila za kreditiranje gospodarstva.

Rast plusa
Dobit banaka je u 2010. godini bila 4,36 milijardi kuna, što je rast od 3,3% u odnosu na 2009.