Depoziti u grčkim bankama u veljači su pali na 140,5 milijardi eura, što je najniža razina od ožujka 2005., piše slovenski list Delo. U ožujku ove godine povlačenje depozita se nastavilo, iako službenih podataka nema.

Od prosinca prošle godine, kada je počela predizborna kampanja, a na izborima u siječnju pobijedila je Siriza s radikalnim protureformskim programom, Grci su iz banaka povukli 15 posto svih depozita.

Upućeni procjenjuju da su sve grčke banke već nekoliko tjedna „poslovno mrtve" jer se bave samo time kako da osiguraju likvidna sredstva za isplatu depozita.

Banke, a s njima i državu - na površini održava samo mehanizam hitne likvidnosne pomoći europske centralne banke (ECB). To grčkim bankama osigurava 71,7 milijardi eura, iako je u Savjetu ECB-a sve manje razumijevanja i volje da se obujam pomoči poveća.

Ako taj izvor presuši, Grčka će biti prisiljena ograničiti odljev kapitala, što bi bio prvi korak prema bankrotu države.

Grčki list Ekathimerini piše pak da su četiri glavne banke u zemlji lani bile prisiljene otpisati stare dospjele dugove u vrijednosti većoj od 2,5 milijarde eura kako bi očistile svoje bilance od potencijalnih prihoda koje u stvari neće nikada naplatiti.

Prema podacima Alpha, Piraeus i Eurobank, tri vodeća zajmodavaca u Grčkoj, otpisali su lani nenaplative kredite u iznosu većem od 2,3 milijarde eura, što je četiri puta više od 504 milijuna eura krdita otpisanih 2013. Piraeus Grupa otpisala je 1,01 milijardu eura kredita, Alpha 931 milijun, a Eurobank 382 milijuna eura.

Dužnosnik jedne od banaka rekao je za Ekathimerini daje riječ o kreditima za koje je bilo izvjesno da ih banke neće naplatiti, a kapitalna pozicija, ostvarena dobit i likvidnost u prošloj godini omogućili su bankama da aktivnije pročiste bilance.

Izvori u grčkom kreditnom sektoru procjenjuju da su ukupni nenaplativi krediti krajem rujna prošle godine iznosili oko 72 milijarde te da su u međuvremenu narasli iznad 75 milijardi eura, jer se okruženje dodatno pogoršalo u posljednjem tromjesečju prošle i prvom ove godine. Pogoršanje nije samo posljedica političkih i ekonomskih nesigurnosti, nego i očekivanja da će povoljnije regulative koja će omogućiti podmirenje duga.