Gospodarstvo EU i eurozone poraslo je u trećem tromjesečju 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti uvećane 0,7 posto, izračunali su u Eurostatu na temelju sezonski prilagođenih podataka, potvrdivši time prvu procjenu.

Gotovo identičan rast zabilježio je prema metodologiji europskog statističkog ureda i najveći trgovinski partner SAD, gdje su aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna porasle 0,8 posto, kao i u prethodnom tromjesečju.

Među pojedinim komponentama najsnažnije su na tromjesečnoj razini porasla bruto ulaganja u fiksni kapital, za 1,1 posto u EU i eurozoni. Potrošnja kućanstava porasla je 0,5 posto u EU, te 0,3 posto u eurozoni.

Izvoz je u EU uvećan 0,9 posto u odnosu na drugo tromjesečje a uvoz 1,0 posto. Eurozona je pak bilježila stopu rasta izvoza od 1,2 posto dok je uvoz porastao 1,1 posto.

Pritom je doprinos potrošnje kućanstava i bruto ulaganja u fiksni kapital BDP-a u eurozoni bio izjednačen i iznosio je 0,2 postotna boda. U EU doprinos potrošnje kućanstava bio je nešto veći i iznosio je 0,3 postotna boda, u odnosu na 0,2 postotna boda koliko je otpadalo na bruto ulaganja u fiksni kapital.

Doprinos vanjskotrgovinske razmjene bio je u neutralan u EU, te blago pozitivan u eurozoni, navode u Eurostatu.

Doprinos promjena u zalihama bio je pozitivan u obje zone, dodaju.

Eurostat je u današnjem izvješću blago povisio procjenu godišnjeg rasta BDP-a u EU i eurozoni u trećem tromjesečju, s 2,5 na 2,6 posto. U prethodnom su tromjesečju aktivnosti na oba područja porasle 2,4 posto.

Američko je gospodarstvo prema izračunima Eurostata u trećem tromjesečju poraslo 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Najsnažniji rast u Rumunjskoj

Među zemljama čijim je sezonski prilagođenim podacima europski statistički ured raspolagao daleko je najveći rast u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca zabilježila Rumunjska, za 2,6 posto. Slijedi Malta s 1,9 posto, Latvija s 1,5 i Poljska s 1,2 posto.

Hrvatska se s ravnomjernim 0,9-postotnim rastom na tromjesečnoj razini svrstala uz Bugarsku, Cipar i Mađarsku. U skupini su još i Slovenija s jedan posto, te Njemačka, Španjolska, Švedska, Slovačka i Austrija s 0,8 posto.

Litvansko je gospodarstvo gotovo stagniralo a pad je zabilježila samo Danska, za 0,6 posto.

Rumunjska je i na godišnjoj razini prednjačila najvišom stopom gospodarskog rasta prema sezonski prilagođenim podacima, od 8,6 posto. Slijedi Malta sa 7,7 posto.

Hrvatska se sa sezonski prilagođenom godišnjom stopom rasta od 3,2 posto svrstala u skupinu sa Španjolskom (3,1 posto), Finskom (3,0 posto) i Litvom (3,4 posto).

Najslabiji je rast u trećem tromjesečju na godišnjoj razini zabilježila Danska, od 1,3 posto.