NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

ANALITIČARIObjavljeno: 31.12.2013
Globalna ekonomija zabilježit će relativno visok rast u 2014.

Globalna ekonomija zabilježit će relativno visok rast u 2014.

Gospodarstva u razvoju bilježit će relativno visok rast u 2014. SAD će također nastaviti rasti po solidnim stopama, a Europska ekonomija će napredovati dosta sporo. Glavni ekonomist Moody's-a Mark Zandi očekuje najveći rast SAD u posljednjem desetljeću, svoj optimizam temelji na slabljenju fiskalne konsolidacije, oživljavanju tržišta nekretnina i „odličnoj bilanci američkih korporacija, banaka i kućanstava".

I Europa raste, kapital se vraća na Stari kontinent, ali vlade se suočavaju sa problemom nesupješnog poticanja rasta što kod investitora opet može izazvati nepovjerenje u proces reformi.

„Dobro vođene južnoameričke zemlje koji ovise o obilnom priljevu stranog kapitala morat će prilagoditi stope rasta investicija i javne potrošnje", tvrdi Ernesto Talvi iz Brookingsa. Yukon Huang iz Carnegia pak tvrdi da Kina može napraviti solidan pomak prema održivom rastu ako riješi problem zaduživanja i poboljša proizvodnju.

A. Michael Spence, Vijeće za međunarodne odnose

U 2014. će u globalnoj ekonomiji vjerojatno opet doći do ponavljanja post-kriznih obrazaca ponašanja. Tržišta u razvoju će snažno rasti, SAD po soldinim stopama, a
Europa dosta sporije.

Američko gospodarstvo raste po realnoj stopi od 1,5 do 2 posto, pogonjen fleksibilnim privatnim sektorom koji se fokusira na vanjsku potražnju u sektoru utrživih dobara. Vjetar u leđa mu daje rast na tržištima u razvoju, naročito u Kini, niska cijena plina iz škriljevca i razduživanje na financijskom i nekretninskom tržištu. Otežavajući faktori su fiskalna politika vlade i niska razina javnih investicija, što umanjuje dugoročni potencijal rasta.

U Europi je ECB stabilizirao tržište suverenih dugova i smanjio sistemski rizik. Reforme koje za cilj imaju povećanje strukturne fleksibilnosti su dosta ograničene. Rezultat tako sporog restrukturiranja je niska stopa rasta u 2014., ali i u idućih nekoliko godina.

Kina je najavila agresivne reforme koje će, ako se provedu prema planu, dovesti do održivijeg rasta i konzistentnog dizanja primanja. Oporavak u razvijenim zemljama će potencirati rast trgovinskog sketora, ali vjerojatno ne već iduće godine.

Druga gospodarstva u razvoju, naročita ona koja se u velikoj mjeri oslanjaju na priljev jeftinog stranog kapitala, su prošle godine bila dosta destabilizirana. Korektivno djelovanje će ih u 2014. održati na putu rasta koji će se dugoročno povećavati, opet zahvaljujući Kini.

Afričke zemlje potihu zadivljuju svojim napretkom već cijelo desetljeće, a takav trend će se nastaviti i u idućoj godini. Ta tzv. granična tržišta imaju odlične rezultate, iako ne impresioniraju veličinom.

Robert Kahn, Steven A. Tananbaum International Economics

Europski političari su poletni, kriza je malo jenjala i pojavljuju se prvi znakovi oporavka što se očituju vraćanju kapitala na kontinent. No Europa je još daleko od potpunog oporavka jer je opasnost od ponovnog upadanja u krizu izvjesnije nego što se općenito misli. Nakon dvije godine pada, europsko gospodarstvo moglo bi iduće godine porasti za 1 posto. Kontinuirano razduživanje banaka, izvoz ograničen globalnom ekonomskom perspektivom, pretjerano restriktivna makroekonomska politika i nedefiniran okvir monetarne unije osjetno usporavaju oporavak. Snažnija potražnja i popuštanje fiskalne štednje bi bili dobro koraci prema rastu. ECB će također morati poticati kreditiranje, naročito SME-ova na periferiji, a trebali bi ramotriti i sveobuhvatno kvantitativno popuštanje.

Problem je da sa takvim stopama rasta neće doći do smanivanja visoke stope nezaposlenosti koja se kreće oko 12 posto na razini cijele Europe, a u Španjolskoj, primjerice, doseže alarmantnih 26 posto. Nezaposlenost mladih koja se kreće oko 24 posto na području cijelog kontinenta, a u nekim zemljama prelazi 35 posto, predstavlja ozbiljnu prijetnju europskoj budućnosti.

Bankarska unija će biti usredotočena na razvoj monetarne unije. ECB-ovi stres testovi, koji su od velikog značaja za povratak povjerenja u europske banke, morat će balansirati između strogosti i popustljivosti. Preoštri kriteriji mogu lako uzdrmati sramežljive znakove oporavka, a s druge strane, prevelika popustljivost može ozbiljno naštetiti kredibilitetu te institucije.

Ipak, vjerojatno najveći europski problem je političke prirode. Mjere štednje potkopavaju spremnost Europljana na snažnije ujedinjenje koje je neophodno za rješavanje ekonomskih problema.

Izazov je, dakle, ponovno uspostaviti rast prije nego tržište opet izgubi povjerenje u provođenje reformi. Europski lideri moraju pridobiti povjerenje javnosti kako bi ubrzali proces jačanja ekonomskog i političkog ujedinjenja. Ako ne uspiju u tom naumu, 2014. bi mogla biti godina povratka krize.

Ernesto Talvi, Brookings Global-CERES Economic

Latinska Amerika, naročito zemlje poput Brazila i Argentine koje se oslanjaju na izvoz i ne ovise puno o gospodarskim ciklusima SAD-a, bilježe gotovo puno desetljeće
iznimno jakog rasta. Taj razvoj je potaknut obilnim priljevom jeftinog stranog kapitala i nsikim cijenama roba. Veliki rast i aktivna redistribucija obilnih fiskalnih resursa dovela je do smanjenja stope siromaštva za 13 posto i značajnog razvoja srednje klase. Ipak, od sredine 2011. je latinoamerički rast znatno usporen, zbog pada kupovne moći njihovih izvoznih partnera i pada cijena roba.

Kako se u posljednje vrijeme pogoršavaju uvjeti na međunarodnom financijskom tržištu, očekuje se poskupljenje kapitala i njegova sve teža dostupnost. To znači da će zemlje poput Brazila uskoro morati uskladiti stope ulaganja i javne potrošnje sa novom situacijom na tržištu. Države koje imaju nešto lošije vodstvo, kao primjerice Argentina i Venecuela, već ulaze u ekonomsku krizu.

Političari dobro vođenih zemalja Južne Amerike će se naći pred velikim gospodarskim izazovima koji prozlaze iz nestabilnog vanjskog okruženja i strožih financijskih uvjeta. Ti izazovi su veoma kompleksni i trebat će puno vremena da poduzete mjere daju efekte. Održavanje makroekonomske stabilnosti i fiskalnog zdravlja u vrijeme kada izborno tijelo pritišće vladajuće da se pokore populističkim zahtjevima će biti vrlo teška zadaća. Rješavanje tih problema će biti krucijalno za budući razvoj regije.

Yukon Huang, Carnegie Endowment for International Peace

Treći plenum centralnog komiteta komunističke partije Kine iznjedrio je odvažni gospodarski okvir koji bi trebao dovesti do usmjeravanja ekonomske politike zemlje ka održivom rastu. Takve promjene su vrlo bitne jer se Kinezi približavaju stopama rasta nakon kojih je u zapadnim zemljama došlo do postupnog usporavanja i stagnacije. Ako Kina izbjegne takav scenarij i održi zadivljujuće stope rasta od 7 posto godišnje i u idućem desetljeću, moći će se posvetiti rješavanju rastućeg problema dugovanja, a bit će im otvoren i put ka značajnom rastu proizvodnje.

Paket poticaja iz 2008. težak 600 milijardi dolara podigao je ukupni level kineskog duga za 50 posto, na više od 200 posto BDP-a. Uzevši u obzir visoke stope štednje i ogromne rezerve koje Kina ima, njeno gospodarstvo može podnijeti ovakav teret uz uvjet da se održi ciljana stopa rasta. Zbog toga se na trećem plenumu Partije raspravljalo o jačanju fiskalnog sustava s ciljem da lokalne vlasti ne ovise o stranim bankama za financiranje svojih osnovnih troškova.

Jačanje produktivnosti će biti najveći izazov jer se Kina suočava sa smanjenom dostupnošću jeftine radne snage i investicija. Dva područja reforme produktivnosti koja najviše obećavaju su učinkovitija urbanizacija, koja će ojačati dostupnost jeftine ruralne radne snage, i jačanje uloge privatnih tvrtki čije investicije imaju dvostruko veći povrat u usporedbi s državnim firmama.

Ovi makroekonomski problemi zaokupljaju prvenstveno političare i stručnjake, dok prosječni građanin Kine ima dosta prizemnije brige, vezane uz korupciju, socijalnu pravdu i okoliš. Fiksalne reforme i smanjena ovinsot o bankama povećat će transparenstnost i promovirati odgovornost. Smanjivanje utjecaja državnih poduzeća otvorit će prostor privatnim tvrtkama, a bolje vođena urbanizacija će ojačati srednju klasu, poticati očuvanje okoliša i istovremeno povećati produktivnost.

Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analytics

Evo jedna hrabra prognoza: U 2014. će američko gospodarstvo rasti najviše u posljednjem desetljeću. Argumenti koji podupiru ovakav optimizam su slabljenje fiskalne štednje. Prema trenutno važećim zakonima, ako Kongres ne donese značajnije promjene po pitanju poreza i potrošnje, nestat će fiskalne blokade. Zakonodavci će se opet morati usuglasiti oko podizanja granice zaduživanja. Bilo bi odlično kada bi Kongres i Obamina adminsitracija proveli značajnije reforme materijalnih prava i poreznog sustava, no to je teško za očekivati, a i nije od krucijalne važnosti za kratkoročni poboljšanje uvjeta u gospodarstvu.

Fiskalni problemi koji su kočili ekonomiju SAD-a će se jednostavno morati riješiti u idućem desetljeću i pod uvjetom da političari ne naprave kardinalne greške, fiskalna politika će prestati biti toliki teret gospodarstvu.

Oporavak tržišta nekretnina bi također trebao potaknuti rast. Uzevši u obzir demografska kretanja , građevinski sektor će morati podići tempo izgradnje novih nekretnina i obnove starih, usprkos tome što je za vrijeme građevinskog buma, prije kraha ekonomije, došlo do velike preizgrađenosti. Da bi se nekretnine prodavale potrebno je potaknuti zapošljavanje, a tu dolazi do izražaja uloga FED-a koji mora ponuditi veliki monetarni stimulus tržištu.

Optimizam za iduću godinu prije svega se temelji na odličnoj bilanci američkih korporacija, banaka i kućanstava. Tvrtke su reducirale troškove i trenutno žanju rekordne profite, banke su rekapitalizirane i likvidne, a kućanstva su smanjila dugovanja. Jedini sastojak koji nedostaje za osnaživanje ekonomije je samopouzdanje. Teško je prognozirati što će ohrabriti aktere na tržištu, ali realno je očekivati porast optimizma, a samim tim i gospodarstva.

Izvor: business.hr
Ključne riječi:
Rast u 2014 ~ ekonomija u 2014 ~ analize

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08160 0,00
-0,36%
GBP
0,85768 0,00
-0,09%
CHF
0,98110 0,00
0,01%
JPY
163,52000 -0,88
-0,54%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,81 €
26.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 12:37  2830,58
-11,83
-0,42
CROBEX10* 28.03. 12:37  1714,93
-1,43
-0,08
CROBEX10tr* 28.03. 12:37  1864,28
-1,56
-0,08
ADRIAprime* 28.03. 12:37  1916,91
-6,67
-0,35
CROBISTR* 27.03. 16:31  172,7653
0,08
0,05
CROBIS* 27.03. 16:31  96,038
0,01
0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (12:41:43 28.03.2024)
(12:41:43 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
266,00 €
0,76%
257.750,00 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
79.040,00 €
7BET
13,87 €
0,65%
69.300,84 €
RIVP
5,14 €
-0,39%
66.937,86 €
HPB
232,00 €
0,00%
51.054,00 €
SPAN
48,00 €
0,21%
41.655,50 €
ZABA
18,25 €
0,27%
30.613,40 €
7CRO
22,78 €
-0,52%
29.519,35 €
KODT
1.330,00 €
-3,62%
24.060,00 €
Redovni dionički promet:   
879.330,94 €
Redovni obveznički promet:   
0 €
Sveukupni promet:   
2.664.330,94 €