NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EUROPSKA KOMISIJAObjavljeno: 06.05.2020
Europsko gospodarstvo očekuje recesija povijesnih razmjera

Europsko gospodarstvo očekuje recesija povijesnih razmjera

Gospodarstvo EU-a i eurozone zabilježit će u 2020. godini najveći pad u povijesti a neravnomjeran oporavak u 2021. ovisit će o suzbijanju pandemije koronavirusa, procijenila je Europska komisija, izdvajajući i utjecaj turizma.

Gospodarstvo Europske unije potonut će ove godine 7,5 posto, najviše otkada je uspostavljena Unija, procjenjuje Bruxelles u redovnim proljetnim prognozama.

U 2021. godini aktivnosti bi trebale porasti oko šest posto.

Eurozonu također ove godine očekuje do sada nezabilježeni pad aktivnosti, od 7,75 posto. U idućoj godini gospodarstvo bi u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti 6,25 posto.

Prošle jeseni EK je prognozirala da će gospodarstvo EU-a u 2020. godini porasti 1,4 posto a ono eurozone 1,2 posto. Iste stope rasta očekivali su i u 2021. godini.

U Bruxellesu upozoravaju da se njihove nove procjene temelje na nizu pretpostavki o toku pandemije i postupnom ukidanju mjera njezina suzbijanja od svibnja nadalje.

Simetrija ali i razlike

Pandemijski je šok u gospodarstvu EU-a simetričan jer pogađa sve zemlje-članice ali će se tempo pada i oporavaka uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, ovisno o toku pandemije ali i o strukturi gospodarstva i sposobnosti vlada da reagiraju stabilizacijskim mjerama.

"I dubina recesije i snaga oporavka bit će neravnomjerni, uvjetovani tempom ukidanja mjera karantene, važnošću usluga poput turizma u pojedinim gospodarstvima i o njihovim financijskim resursima", upozorava povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Tako bi se negativne stope gospodarskog rasta trebale kretati od minus četiri posto u Poljskoj do minus devet posto u Grčkoj.

Budući da su gospodarstva EU-a međusobno povezana, dinamika oporavka u pojedinim zemljama utjecat će i na ostale.

Razlike među zemljama predstavljaju prijetnju za zajedničko tržište i za eurozonu ali se mogu ublažiti "odlučnim, zajedničkim mjerama", naglašava Gentiloni.

Puni oporavak tek nakon 2021.

Pandemija je iz temelja uzdrmala osobnu potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, kapitalne tokove i lance opskrbe, konstatiraju u Bruxellesu.

Iako bi postupno ublažavanje mjera suzbijanja zaraze trebalo pripremiti teren za oporavak, on vjerojatno neće do kraja 2021. godine u potpunosti amortizirati ovogodišnji pad, procjenjuju u Bruxellesu.

Ulaganja će tako ostati prigušena a ni tržište rada neće se u potpunosti oporaviti, upozoravaju, naglašavajući da će ključnu ulogu u ograničavanju ekonomskih šteta odigrati efikasne mjere zemalja članica i EU-a .

Turizam povećava nezaposlenost

Pandemija će u velikoj mjeri utjecati na tržište rada unatoč brojnim mjerama kojima vlade EU-a pokušavaju ograničiti gubitak radnih mjesta, poput skraćenog radnog vremena, subvencioniranja plaća i potpore kompanijama.

Nezaposlenost bi u EU ove godine trebala poskočiti na devet posto, s prošlogodišnjih 6,7 posto. U 2021. kliznut će na oko osam posto, procjenjuju u Komisiji.

U eurozoni porast će s prošlogodišnjih 7,5 na 9,5 posto u ovoj godini. U 2021. spustit će se na 8,5 posto.

U nekim zemljama rast nezaposlenosti bit će izraženiji, napominju u Komisiji, pojašnjavajući da su posebno ranjive one s visokim udjelom prekarnih radnika u radnoj snazi odnosno s velikim brojem zaposlenih u turizmu.

Slaba potražnja znači nisku inflaciju

Potrošačke cijene značajno će pasti u 2020. zbog znatno smanjene potražnje i oštrog pada cijena nafte, koji bi trebali nadjačati izolirana poskupljenja prouzročena poremećajima u opskrbi zbog pandemije.

Tako bi u EU inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) ove godine trebala iznositi 0,6 posto, te porasti na 1,3 posto u 2021.

U eurozoni bi cijene ove godine trebale porasti 0,2 posto, te 1,1 posto u 2021.

Sanacija štete donosi veći deficit i dug

Zemlje EU-a ′odlučno′ su reagirale fiskalnim mjerama kako bi smanjile ekonomsku štetu koju je prouzročila pandemija, a mjere socijalne zaštite i fiskalne potpore značit će i veću potrošnju, konstatiraju u Bruxellesu.

Predviđaju da će na razini EU-a i eurozone proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u EU i eurozoni ove godine poskočiti na oko 8,5 posto, s prošlogodišnjih 0,6 posto.

U 2021. deficit bi se na razini EU-a i eurozone trebao smanjiti na oko 3,5 posto.

Dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi također na razini EU-a porasti, nakon šestogodišnjeg razdoblja pada, na oko 95 posto u 2020. U 2019. iznosio je 79,4 posto.

U 2021. godini trebao bi kliznuti na 92 posto.

U eurozoni će ove godine dosegnuti vrijednost BDP-a, nakon prošlogodišnjih 86 posto. U 2021. trebao bi pasti ispod razine BDP-a.

"Zajedno smo jači"

U Bruxellesu upozoravaju na iznimno velike rizike koji bi mogli rezultirati još većim padom aktivnosti, ako pandemija potraje dulje i razmaše se više no što se trenutno predviđa.

Ako EU ne usvoji zajedničku strategiju oporavka, kriza bi mogla izazvati duboke poremećaje na zajedničkom tržištu i zacementirati ekonomske, financijske i socijalne razlike među zemljama članicama, naglašavaju u Komisiji.

Pandemija bi također mogla prouzročit drastričnije i trajne promjene u odnosu prema globalnim lancima vrijednosti i prema međunarodnoj suradnji, što bi teško opteretilo otvoreno i umreženo europsko gospodarstvo.

Među rizicima EK izdvaja i "trajne ožiljke" koje bi mogli prouzročiti stečajevi i dugoročne štete na tržištu rada.

"EU i zemlje članice već su dogovorili zajedničke mjere o ublažavanju posljedica pandemije. Naš kolektivni oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim mjerama na razini EU-a i zemalja-članica", upozorava

"Zajedno smo jači", zaključuje izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo za građane Valdis Dombrovskis.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
Europska komisija ~ gospodarstvo ~ BDP ~ recesija

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08110 0,00
0,00%
GBP
0,85510 0,00
0,00%
CHF
0,97660 0,00
0,00%
JPY
163,45000 0,00
0,00%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,19 €
28.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 16:00  2834,52
-7,89
-0,28
CROBEX10* 28.03. 16:00  1713,17
-3,19
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 16:00  1862,37
-3,47
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 16:00  1919,38
-4,20
-0,22
CROBISTR* 28.03. 16:31  172,777
0,01
0,01
CROBIS* 28.03. 16:31  96,038
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:36 28.03.2024)
(17:08:36 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
260,00 €
-1,52%
309.290,00 €
PODR
160,00 €
0,31%
211.489,00 €
MONP
8,35 €
0,00%
179.703,25 €
HPB
236,00 €
1,72%
154.070,00 €
RIVP
5,18 €
0,39%
123.723,18 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,40 €
0,00%
111.163,60 €
7BET
13,84 €
0,44%
97.880,44 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
63.230,80 €
Redovni dionički promet:   
1.713.649,50 €
Redovni obveznički promet:   
92.517,06 €
Sveukupni promet:   
3.591.166,56 €